Pratite nas

Hrvatska

Marija Pejčinović Burić o događajima u Srbiji: Demokratska stabilnost je iznimno važna

Objavljeno

na

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu da su prosvjedi proteklog vikenda u Beogradu unutarnja stvar Srbije te da je demokratska stabilnost u zemljama jugoistočne Europe važna i za Hrvatsku i za europsku sigurnost.

“Ne mogu komentirati ono što se jučer dogodilo u Beogradu. Mislim da je to unutarnja stvar Srbije, ali generalno ono što mogu reći jest da je demokratska stabilnost u svim državama jugoistočne Europe iznimno važna i za Hrvatsku i za europsku sigurnost”, izjavila je ministrica Pejčinović Burić, koja u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a.

Dvodnevni prosvjedi u Beogradu, koji su počeli subotu uobičajenim mimohodom “1 od 5 milijuna” da bi zatim došlo do ulaska u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), nastavljeni su u nedjelju opsadom Predsjedništva i sukobima demonstranata s policijom i završeni iste večeri ultimatumom vlastima da do ponedjeljka u 15 sati oslobodi prosvjednike uhićene zbog ulaska u RTS.

Na pitanje kako Srbija napreduje na putu prema EU-u i rješava li Hrvatska bilateralna pitanja u okviru poglavlja 23, Pejčinović Burić je rekla da Hrvatska podržava put svih zemalja u okruženju prema EU-u, ali uz ispunjavanje svih uvjeta koji vrijede za sve.

“Kada se bude radilo izvješće za Srbiju vidjet će se koliko je napredovala na putu prema EU-u. Mi svakako podržavamo europski put svih zemalja u okruženju, ali za sve zemlje vrijede ista pravila i sve moraju ispunjavati mjerila koja su postavljena. Srbija dobro zna da bez ispunjavanja tih uvjeta teško može dalje u tom procesu”, rekla je ministrica Pejčinović Burić.

Prije početka sastanka, ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a razgovarali su s makedonskim ministrom vanjskih poslova Nikolom Dimitrovim.

“Razgovarali smo o europskom putu Sjeverne Makedonije i svi koji su govorili istaknuli su važnost Prespanskog sporazuma, koji je bio iznimno važan ne samo za odnose Sjeverne Makedonije i EU-a nego i za stabilizaciju u zemljama jugoistočne Europe”, rekla je ministrica.

Prespanskim sporazumom okončan je višegodišnji spor između Atene i Skoplja, kojim je Makedonija dobila službeno ime Sjeverna Makedonija, a što je omogućilo deblokadu te zemlje na njezinu putu prema EU-u i NATO-u.

Ministrica Pejčinović Burić je izrazila nadu da bi Sjeverna Makedonija u lipnju mogla dobiti zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora s EU-om.

(Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović ne želi destabilizaciju Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Objavljeno

na

Objavio

Ured predsjednice

Na poziv Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u Uredu Predsjednice održan je sastanak s gradonačelnikom grada Vukovara Ivanom Penavom u povodu Odluke Ustavnog suda.

Svjesna osjetljivosti političke situacije u gradu Vukovaru, predsjednica Grabar-Kitarović smatra izuzetno važnim pružiti podršku gradonačelniku Penavi i građanima Vukovara koji već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neefikasnim djelovanjem institucija. To rezultira osjećajem nepravde, posebice među Vukovarkama, Vukovarcima i hrvatskim braniteljima koji su bili na braniku domovine i podnijeli najveću žrtvu u Domovinskom ratu, ali i među pripadnicima srpske zajednice koje se nepravedno stigmatizira.

Predsjednica Republike Hrvatske ne može komentirati odluku Ustavnog suda, ali skreće pozornost na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji kaže kako se ta prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Drži da u ovakvim uvjetima, kada se zapostavljaju temeljna ljudska prava, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava koji moraju postati demokratski standard u Hrvatskoj koja tome teži i suglasna je da ih je loše odgađati, međutim poziva na iste kriterije koji bi u konačnici rezultirali izjavom mjerodavnih tijela da se postupci protiv osumnjičenih za ratni zločin isto tako ne mogu odgađati u nedogled. Takav stav je zdrav preduvjet za uređene odnose temeljene na povjerenju većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine, posebice u izranjavanom Vukovaru.

Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30 tisuća logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog ali i moralnog aspekta?

„Zbog toga stav gradonačelnika Vukovara Ivana Penave ne mogu nazvati nepoštivanjem odluke Ustavnog suda, nego pozivom koji i osobno podržavam da napokon zatvorimo pitanja iz prošlosti i time pružimo iskrenu priliku budućnosti.

Ne želim razdvajanja ili sukobe među Hrvatima i Srbima, nego pozivam na strpljenje i obzir koji podrazumijeva prihvaćanje činjenice da Vukovar liječi svoje rane. Držim da je obveza državnih institucija što prije uložiti dodatni napor i pronaći najbolja rješenja koja neće izazivati napetosti i nepovjerenje među ljudima, nego upravo suprotno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Grlić Radman: Čast mi je što sam predložen za šefa diplomacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman, kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe.

Odmah po dolasku u Zagreb prije odlaska na sastanak u vladi, Grlić Radman je odgovarao na pitanja novinara pred Banskim dvorima.

“Kako ne bih prihvatio, ako mi je ponuđena i s druge strane mi je čast”, rekao je i otkrio da se u službu mlade hrvatske države stavio 1991. godine kada je proglašena neovisnost.

“Imali smo jaki emocionalni naboj”, (moja supruga i ja) i vratili smo se unatoč tome što smo “bili jako uspješni” u Švicarskoj, objasnio je.

Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godini u čemu je “veliki optimist”.

“Ja volim izazove, a pogotovo kad nešto radite za domovinu”, rekao je Grlić Radman objasnivši da je diplomacija “plemenita disciplina”, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti.

Karijerni diplomat Grlić Radman rekao je da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Andrej Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal.

“Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača”.

U mandatu SDP-ove vlade Grlić Radman je bio imenovan za veleposlanika u Budimpešti.

Na pitanje je li pri njegovu izboru presudilo članstvo u HDZ-u ili diplomatsko iskustvo, vjeruje da je riječ o ovome drugome. Kazao je da je služio u Budimpešti, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj.

Rekao je da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u Hrvatsku iz inozemstva gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. Tada je predsjedniku Tuđmanu organizirao predavanje, rekao je i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj.

S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će jako dobro surađivati i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Diplomat je onaj koji gradi mostove”, rekao je, a Hrvatska je relativno mala država i zato “moramo biti složni u tome kada je u pitanju zajednički interes” koji je “kompatibilan s europskim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari