Pratite nas

Razgovor

Marija Pejčinović Burić: RH dobiva vidljivost koju inače ne bi imala

Objavljeno

na

U emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna” potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić osvrnula se na prioritete i zadatke koji je čekaju kao novu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

– Meni je rezultat izbora velika satisfakcija. Cijeli tim i ja radili smo vrlo zdušno na predstavljanju prioriteta i onoga kako vidim sadašnjost i budućnost Vijeća Europe, kazala je Pejčinović Burić te istaknula kako smatra da je sadašnjost Vijeća Europe vrlo složena. Navodi da se ta institucija suočila s možda najvećim izazovima političke, institucionalne i financijske prirode.

Urednica i voditeljica Jasmina Popović kazala je da Pejčinović Burić nisu podržali samo zastupnici Europske pučke stranke, nego i drugi. Ministrica je, pak, napomenula da nitko i ne bi mogao dobiti izbore samo na temelju potpore jedne političke grupacije.

“Kriza Vijeća Europe jer statut nije primijenjen na isti način u Odboru ministara i Parlamentarnoj skupštini”

Nastojala je objasniti da je kriza Vijeća Europe nastala jer statut nije primijenjen na isti način u dva glavna tijela – Odboru ministara i Parlamentarnoj skupštini.

– Odbor ministara je Rusiju, kada je izvršila agresiju na Krimu, ostavio u svom sastavu, a Parlamentarna skupština je Ruskoj Federaciji oduzela pravo glasa. To je dovelo zadnjih nekoliko godina do vrlo napetog odnosa između dvaju tijela te unutar same Parlamentarne skupštine. To je rezultiralo i time da se Ruska Federacija potpuno povukla i prestala plaćati. Tako je uz tu političku i institucionalnu krizu došla i financijska. Dug koji Rusija treba platiti do kraja lipnja popeo se na 67 mil. eura bez kamata, izjavila je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić: Sustav nadzora je potreban

Ministrica je u svojim razgovorima i predstavljanjima u Vijeću Europe govorila i o razini demokratskih standarda, vladavini prava te slobodi medija. No njezini kritičari navode da u spomenutim područjima ni Hrvatska “ne stoji sjajno”.

Pejčinović Burić kazala je da “ima država koje su u stalnom monitoringu, kao npr. Srbija i BiH, a i onih nad kojima je postmonitoring ili redovni periodični pregled stanja”.

– Dakako, kada se dogodi neka iznimna situacija, kao npr. ubojstva novinara u Slovačkoj i Malti, koja su pod još nerazjašnjenim okolnostima, onda se ide na posebnu vrstu izvješća i praćenja. Sve države prolaze taj monitoring. Mi sigurno nismo niti među onima koji su na dnu skale niti smo među onima koji su na vrhu, ali smo sigurno u sredini. U Hrvatskoj, ali i u mnogim drugim državama, treba još uvijek raditi. Zato i treba taj sustav nadzora, naglašava ministrica.

Izborom nove glavne tajnice Hrvatska dobiva “vidljivost” koju inače ne bi imala

Na pitanje hoće li se u svome radu moći “distancirati” od Hrvatske i biti objektivna, odgovorila je da su ovi izbori za glavnog tajnika Vijeća Europe provedeni prema malo strožim, Junckerovim kriterijima.

– Nakon što ste izabrani, vi zaista morate raditi u ime institucije i provoditi ono što treba. Ono što je dobro za Hrvatsku je svakako dobar proces nominacije, da se o Hrvatskoj razgovara. Posebno je to važno za manje države. U svim medijima, svim članicama Vijeća Europe, govori se o novoj glavnoj tajnici koja dolazi iz Hrvatske. Dobivamo jednu vidljivost koju inače ne bismo imali, dodala je.

“Zauzet ću se da 11. srpnja postane službeni dan sjećanja na žrtve genocida 1995. godine”

Rad s povjerenicom za ljudska prava smatra vrlo važnim. Istaknula je da je prošlu srijedu svjedočila zahtjevima majki Srebrenice da se 11. srpnja službeno proglasi danom sjećanja na žrtve genocida 1995. godine.

– Ja sam im rekla da ću, ako dođem na mjesto glavne tajnice, s povjerenicom za ljudska prava sve napraviti da za godinu dana ne moraju slati istu poruku, izjavila je ministrica.

Pejčinović Burić: Na premijeru je da odabere novoga ministra ili ministricu

Odgovarajući na pitanje bi li na njezino mjesto u ministarstvu mogao doći, kao što prenose neki mediji, Davor Ivo StierVladimir DrobnjakAndrea Zgombić-Metelko ili Davor Božinović, odgovorila je da bi to svakako trebala biti osoba koja ima iskustva u vanjskim i europskim poslovima.

– Mnogo je izazova pred Hrvatskom, posebno uoči predsjedanja Vijećem EU-a. Svi spomenuti su sjajni ljudi. Međutim, trebamo ostaviti premijeru da to odabere, izjavila je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Dragutin Kralj: Ne zovu nas, a oni se dolaze samo – slikati. Činove generala dobivaju i neki ratni dezerteri

Objavljeno

na

U vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, Dragutin Kralj bio je ratni zapovjednik slavne 117. brigade, ratni zapovjednik Grada Koprivnice,. a prije i zapovjednik Narodne zaštite. Kao i većina sudionika rata, nije zadovoljan odnosom prema onima koji su stvarali državu, pa često ističe da takve i poput njega nitko „ne doživljava“ ozbiljno ni u zdravstvenim ustanovama, gdje mora čekati na red za liječenje, iako se zna da su mnogi oboljeli baš zahvaljujući ratu. Dosad je predložen za četiri visoka državna odličja, a dobio je samo jedno- Red hrvatskog trolista! Također je i pohvaljen od generala Antona Tusa, prvog načelnika Glavnog stožera OSRH. I to je s tim u svezi – sve.

Kad smo ga pitali, kakav je bio doprinos 117. brigade, kroz koju je prošlo nekoliko tisuća ljudi, uz ostalo je rekao:

Bili smo 1991. jedna od prvih hrvatskih vojnih postrojbi koja je sudjelovala u napadnim djelovanjima, pretežno na novljanskom bojištu. To se nažalost danas ne4 cijeni dovoljno. U našim redovima bili su branitelji gotovo iz cijele Koprivničko – križevačke županije. Imali smo i 38 smrtno stradalih i nekoliko stotina ranjenih. To novljansko bojište ostalo je nekako „po strani“,iako su tamo ratovale i brigade iz drugih krajeva Hrvatske. Na Trokutu, nedaleko Lipika, u čijem oslobođenju smo i mi sudjelovali podignuti su spomenici s velikim brojem poginulih imena ljudi koji su ratovali na ovim Jednom godišnje se tamo okupimo, ali „glavnu“ riječ sve više preuzimaju pojedini političari, kojih nije bilo nigdje u vrijeme rata. Mi smo i tu u „drugom planu“. A političari se pojavljuju, istina ne svi, samo kad se pale svijeće i nose vijenci – da se slikaju-naglasio je.

Zbog čega se danas ne vrednuju ti rezultati, zašto malo tko spominje ovu brigadu, i njezine branitelje?

Nije samo tako u Koprivnici, tako je i drugdje. Domovinski rat i njezini branitelji sve više odlaze u „ropotarnicu“. Jedan koprivnički „specijalac“ na jednom otvorenju ratne izložbe je izjavio da je naša brigada „ratovala od petka do petka“. I što mu se dogodilo? Ništa, odnosno izabrali su ga za predsjednika „svih“ ovdašnjih braniteljskih udruga. Oni koji su najviše dali nažalost su se  povukli, bore se s bolestima, financijama… Politika u tom zaboravu Domovinskog rata i njezinih sudionika ima najveći značaj. Evo, meni nije poznati gotovo  ni jedan visoki politički dužnosnik s naše županije koji je bio s nama 1991. A oni odlučuju o svemu, pa čak i o novcima za vijence našim poginulim suborcima.

Nisu vas pozvali ni da govorite na Danu koprivničkih branitelja (30. rujna), pa čak ni u bivšoj vojarni, iz koje ste kretali na bojišta. Kako to tumačite?

O tome odlučuju oni koji su trenutačno na vlasti i njihovi poltroni, koji si umišljaju da su bili veliki borci. No, nisu samo mene, kao ratnog zapovjednika brigade i ratnog zapovjednika obrane grada zaobišli, zaobišli su i druge, poput Milana Jurića, koji je s postrojbom ZNG-a zajedno s policijom prvi ušao u oslobođenu vojarnu, 30. rujna 1991. I na toj proslavi govorili su neki drugi, neki koji su trebali i neki koji su se i tu došli samo slikati. Nas koji smo bili prvi naravno nisu ni spomenuli, jer bi im „pokvarili“ dojam o njihovu junaštvu. U koprivničkoj vojarni postoji i Križ života s imenima stradalih. Žalosno je da nitko ni od političara nema volje da se barem na tom mjestu postave spomen ploče sa svim imenima ljudi koji su poginuli. Ako se ne cijene poginuli, kako će se cijeniti nas?

Tko je kriv što branitelji nemaju „težinu“ u društvu kakvu zaslužuju?

Jednim dijelom za to su krivi i branitelji. Vjerovali su da će s oslobođenjem Domovine sve biti riješeno. Čim su odložili oružje, došli su, ne svi, drugi koji su vrlo dobri u „prodavanju magle“. Istina, nisu svi isti i ne može se generalno govoriti da su svi loši ili da su svi dobri. Meni se često javljaju pripadnici bivše brigade i pitaju za pomoć. Ako nisu bili ranjeni, a prošli su cijeli rat, za njih su jedino „rezervirane“ uspomene, a od njih se ne može živjeti niti prehranjivati obitelj. Takvi ljudi dosad su najlošije prošli. Svaka općina i svaka županija morala bi voditi skrb o ljudima koji su je u ratu branili. Ali, ne, oni čak ni ne znaju niti ih je briga, tko su imenom bili ti koji su ratovali dok su oni „studirali“, završavali fakultete, dobro se zapošljavali ili „spavali“. Krajem 1991. kod nas u brigadu stigao je dopis da se ne zovu u ratne postrojbe direktori i slični, da im se ne daj Bože što ne dogodi.

Kako to da su pripadnici 117. brigade dobili neznatan broj hrvatskih odličja?

O tome treba osobito pitati generala Marinka Krešića, dok nas je u mnogome podržao admiral Davor Domazet Lošo. General Krešić nam je učinio velike nepravde, za koje bi trebao i odgovarati. Posebna komisija, ali i sam sam predlagao branitelje iz 117. brigade za odličja i činove, ali netko je  „gore“ sve to bacao u koš. Oni malobrojni iz naše ratne postrojbe koji su i dobili poneko odličje, dobili su ga pretežno po prijedlogu svoje političke stranke. A mnogi su baš u 117. brigadi zaslužili da im se i na taj način zahvali.

Kakvo vi imate odličje, zašto nemate veći čin?

Imam čin djelatnog pukovnika HV-a, a dobio sam ga u ožujku 1992. Danas sam u „zasluženoj“ mirovini. Kako bi rekao moj prijatelj i kolega, ratni zapovjednik obrane Škabrnja Marko Miljanić – bolje nismo ni zaslužili! I on ima samo „trolista“. Kad me već to pitate- koliko je hrvatskih generala bilo zapovjednikom brigada? Ostao sam zaprepašten kad sam saznao da u Hrvatskoj navodno ima čak oko 650 policijskih generala! Jel to moguće?

Cijela vaša obitelj bila je aktivni sudionik Domovinskog rata. Je li se to vrednuje, tražite li neke povlastice ili ste ih dobili?

Kakve povlastice, sudjelovanje u obrani Domovine nam je „otežavajuća“ okolnost. Svi kod mene imaju Spomenice Domovinskoga rata. Imam dva sina a ni jedan ne može dobiti zaposlenje u nekoj državnoj službi koje su pune uhljeba. Otežavajuća im je okolnost i to što im je otac bio ratni zapovjednik, a oni hrvatski vojnici.

Je li bilo ratnih profitera, izdajica i dezertera i u vašem kraju?

Kako da ne! Jedan od takvih je dogurao i do čina generala! A imam informaciju da je pobjegao prije odlaska na teren. S time sam vam, mislim, sve rekao.

Je li vas zovu na razne svečanosti i prijeme u državne institucije, kad je recimo Dan državnosti?

Jedno kratko vrijeme su me zvali i u predsjedničke dvore. A danas ni na obilježavanje obljetnice 117. brigade! Očito su došla druga vremena i drugi ljudi. Ali, na tim događanjima često vidim i one koji su bili i jesu protiv hrvatske države – rekao je Dragutin Kralj na slici s Miroslavom Blažekom-Kinom, poznatim koprivničkim braniteljem.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

SDP – koji licemjeri!

Objavljeno

na

Objavio

ZORAN MILANOVIĆ: Štrajk prosvjetara izazvat će revolt kod građana jer je potpuno promašen. Ova vrsta pokušaja ucjene je komična, a najviše stradaju roditelji. (25.09.2015.) http://bit.ly/Milanovic_o_strajku1

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

SDP – koji licemjeri! Danas su na presici zatražili povećanje plaća prosvjetarima od 6.11% i podržali štrajk – premda je Milanovićeva Vlada bila jednostranom odlukom smanjila plaće državnim i javnim službenicima za 3%!?!

A mi smo ih u 3 godine povećali za 11.5%, reagirali su iz HDZ-a.

Slobodno pročitajte što je sadašnji predsjednički kandidat SDP-a, a ondašnji slučajni premijer, izjavio i 28. rujna te 2015. godine: „Novca za povećanje plaća nema. Žao mi je roditelja i djece. Ni ja nemam kuda s mlađim sinom tijekom štrajka“. http://bit.ly/Milanovic_o_strajku2

Nije loše podsjetiti i na riječi tadašnjeg ministra Vedrana Mornara: „Štrajk nema smisla, najbolje ga je prekinuti. Nije dobro uskraćivati djeci ustavno pravo na obrazovanje“.

Otvoreno pismo dječjoj pravobraniteljici: Manipulacija djecom i uskraćivanje dječjih prava radi osobnih interesa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari