Pratite nas

Pregled

Marija Pejčinović Burić: Rusija nije neprijatelj i s njom treba otvarati moguće ‘piste’ za razgovor

Objavljeno

na

Foto: Hina

Kao članica NATO-a Hrvatska najbolje štiti svoje granice, mir i sigurnost, i time je ostvarila svoje interese od prije 10 godina kada je ulazila u članstvo, izjavila je u četvrtak u Washingtonu ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na marginama sastanka ministara vanjskih poslova država NATO-a kojim se obilježava 70. godišnjica saveza.

“Članstvom u toj najjačoj vojnoj-političkoj organizaciji mi najbolje štitimo svoje granice i stabilnost kako u Hrvatskoj tako i u našem okruženju”, rekla je Pejčinović Burić novinarima.

Upitana je li Hrvatska ostvarila svoje interese ulaskom u NATO, Pejčinović Burić je odgovorila potvrdno.

“Deset godina unazad, kada pogledamo što je Hrvatska željela dobiti članstvom u savezu, svakako je bila ta stabilnost i sigurnost koje donosi NATO kao savez koji štiti milijardu ljudi danas u svijetu u vrijeme kada su izazovi još složeniji od vremena kada smo mi ulazili u članstvo”, kazala je ona naglasivši da članstvo pridonosi i prosperitetu Hrvatske.

Također je rekla da se Hrvatska tijekom 10 godina članstva iskazala kao “vrijedan NATO saveznik” u brojnim misijama.

Po njezinim riječima, zbog činjenice da ima snažnu vojsku i iskustvo u ratnim operacijama, kompetenciju i znanja koje može podijeliti sa saveznicima i pružiti u misijama, RH se od početka članstva u NATO-u visoko pozicionirala.

Izdvajanja za obranu i kritike Donalda Trumpa 

Komentirajući kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji smatra da saveznice premalo izdvajaju za obranu, Pejčinović Burić je rekla da je unatoč tome američka potpora NATO-u vrlo jasna što se i pokazalo u srijedu tijekom govora koji je održao glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg u Kongresu.

Ministrica je napomenula da su se članice obvezale na veća izdvajanja za obranu 2014. na summitu NATO-a u Walesu, prije nego što je Trump postao predsjednikom.

Što se tiče Hrvatske, ona je zaključkom vlade od prošle godine vrlo jasno iznijela želju i plan da do 2024. ispuni cilj od 2 posto izdvajanja za obranu.

“Danas Hrvatska izdvaja prema novoj metodologiji obračuna više od 1,7 posto. Vjerujemo da će to Hrvatska ispuniti do datog cilja. Ova vlada je vrlo posvećena tome da se izdvajanje za obranu poveća jer to traže današnje okolnosti u svijetu.”

Rusija – vječni izazov za NATO

Ministrica je rekla da se na današnjem sastanku ministara vanjskih poslova država NATO-a, kojim se obilježava 70. godišnjica saveza, raspravljalo o Rusiji, temi kojom se NATO bavi još od svog osnutka.

Istaknula je kako je važna poruka da se ministarski sastanak održava upravo u Washingtonu. “To je odgovor svima onima koji dvoje o transatlantskim vezama i važnosti NATO-a danas u svijetu. Poruka iz Washingtona je vrlo jasna, važna je solidarnost svih država članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza…”

Isto tako je rekla da je Rusija važna u svijetu te da s njom treba pokušati graditi odnose na način da se može zajedno raditi na izazovima koji danas postoje u cijelom svijetu.

“Rusija nije neprijatelj i s njom treba otvarati moguće ‘piste’ za razgovor”, kazala je ona dodavši da se pritom traži da se Moskva vrati poštivanju međunarodnog prava.

“Odnosi s Rusijom ostali su jednako relevantni i složeni, u današnje vrijeme možda još kompleksniji i zato je važno da ta solidarnost, transatlantske veze postoje i da  se jačaju kroz i ovakvo obilježavanje 70. godišnjice NATO-a”, kazala je ona.

Podsjetila je da NATO ima vrlo jasno definiranu strategiju odnosa s Rusijom. To je tzv. dvotračni pristup: s jedne strane odvraćanje i obrana, a s druge obnavljanje dijaloga.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: NATO se mora moći pouzdati u Hrvatsku da sama bude sposobna održati stabilnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Drastične kazne za navijače

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilusracija/Pixell, MUP

Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu je raspravu pustilo izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koji donosi stroža pravila za navijače, piše u srijedu Večernji list.

Njima je, primjerice, do sada bilo zabranjeno maskiranje kako bi na utakmicama prikrili svoj identitet, što se po zakonu kažnjava novčano između od dvije do 15 tisuća kuna ili zatvorom do 30 dana. Ubuduće, međutim, kod sebe uopće neće smjeti imati “odjevne predmete čija je namjena, pored osnovne namjene, i za prikrivanje identiteta”, navodi dnevnik.

Do 15 tisuća kuna ili 30 dana zatvora već se kažnjava i pokušaj ulaska u sportski objekt pod utjecajem alkohola u količini većoj od 0,5 promila, a sada se kao zaseban prekršaj s istom zapriječenom kaznom propisuje i izbjegavanje alkotestiranja ili testiranja na drogu.

Prekršajem će se ubuduće smatrati i “pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, športaše i druge osobe”, kao i oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstava i druge imovine. Za te je prekršaje MUP predvidio istu kaznu kao za, primjerice, bacanje predmeta ili upad na travnjak ili iskazivanje mržnje, od 5000 do 25.000 kuna ili zatvor u trajanju od 30 do 60 dana, ističe Večernji list.

Iako bi se “poticanjem na tučnjavu” u nekim slučajevima moglo smatrati i navijanje, u MUP-u objašnjavaju da im je namjera isključivo osigurati primjereno kažnjavanje fizičkih sukoba, koje sada nije obuhvaćeno ovim, nego Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

A zastarjele odredbe tog zakona za ovu vrstu prekršaja predviđaju kaznu od 50 do 350 DEM (oko od 170 do 1300 u kunskoj protuvrijednosti). MUP ističe i da će ovakvo rješenje pomoći udaljavanju navijača sklonih tučnjavama sa stadiona.

Navijače kojima su izrečene zaštitne mjere, a zatekne ih se na utakmicama ili u prostoru sportskog objekta ili ih se uoči na videosnimkama, do sada se odvodilo prekršajnom sucu, a ubuduće će se prema njima postupati po Zakonu o kaznenom postupku, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari