Pratite nas

Intervju

Marija Selak: Kad razbijete obitelj, čovjeka je lakše poslovno iskoristiti!

Objavljeno

na

Marija Selak prometnula se u filozofsku i medijsku zvijezdu. Šira javnost zapazila ju je u HRT-ovoj emisiji “Peti dan”. Lijeve udruge etiketiraju je desničarkom, naravno, u negativnoj konotaciji.

Ona ima 36 godina, jasna je i britka u svojim stavovima, ne podilazi “poželjnim” stavovima i odgovorima. Docentica je humanističkih znanosti, polje njezina rada je filozofija, a uža specijalizacija ontologija, piše Večernji list

Mlada, pametna, obrazovana i žena. Možda je banalan poredak, ali doista poboljšavate prosjek žena koje se uopće poziva u javnu (medijsku) raspravu. Nije li dominacija “muške misli” i dalje preizražena?

Nisam sigurna da je utapanje u blatu političkog i medijskog prostora ostvarenje punine i smisla ljudske egzistencije. Na tom tragu moglo bi se reći da većina žena možda ima pametnijeg posla od javnog ponižavanja koje se pogrešno forsira kao mjerilo životnog uspjeha.

Također, sudeći prema rezultatima novijih istraživanja u sferi obrazovanja koja pokazuju da dječaci u odnosu na djevojčice postižu sve lošije rezultate u školi, čini se da se više trebamo brinuti o opstanku “muške misli”.

Zašto medijski prostor nazivate blatom, pa i sami ste njegov dio, i to dobrovoljno?

Medijsko bi djelovanje trebalo biti posljedica nečijeg kvalitetnog rada, a ne njegov cilj. U tom smislu ono zadobiva negativno obličje kada je svrha samome sebi. Također, svatko tko se u medijima izlaže proći će put od obožavanja do prijezira. I jedno i drugo može nam samo naškoditi.

Obožavanje zato jer se s njime čovjek kao nesavršeno biće ne može nositi, niti mu ono priliči, a prijezir jer smo konstitutivno krhka i ranjiva bića. No daleko od toga da to mene ili neku drugu javnu osobu čini patetičnom žrtvom. To je i privilegirana i odgovorna pozicija, ali njezina se vrijednost u današnjem društvu preuveličava.

Da budem još banalnija, dodat ću i zgodna. Koliko je žena definirana i svojim izgledom? 

Koliko često takva pitanja postavljate muškarcima?

Točno, ne postavljam ih. Ali ženska je ljepota opjevana u književnosti, umjetnosti, ona je nešto pozitivno, ne negativno. Problem je kada se temeljem izgleda stvaraju predrasude. S time se mnoge žene suočavaju.

Jednako tako i muška je stražnjica obrađena u mramoru od Mirona do Meštrovića. Svi su ljudi u nekoj mjeri definirani svojim izgledom, ali on nije samo matematička struktura koja odgovara pravilima zlatnog reza, nego se oblikuje našom interakcijom, dakle mimikom, osmijehom i svime ostalim što proizlazi iz naše unutrašnjosti. Stoga predrasude zbog nečijeg izgleda ne bih mistificirala, one opravdano nastaju ili nestaju već s prvom rečenicom.

Svoj seksepil i ne skrivate, barem sudeći prema izdanjima u emisiji “Peti dan”?

Odjeću ne shvaćam toliko ozbiljno da bih pomoću nje demonstrirala sebe ili svoj stav o životu. Ona je više prostor igre i trenutačnog raspoloženja, a donekle i moje stilske pogubljenosti.

Simone de Beauvoir je prije više od 70 godina napisala “Drugi spol”, no žene su i danas manje plaćene u odnosu na muškarce, teže napreduju na poslu… Slažete li se s time, odnosno je li razlog u tome što su žene ili sve počiva na sposobnostima pojedinca?

Dok padamo u nesvijest zbog nedovoljnog zaklinjanja u pojam roda, previđamo da isti oni Vodiči za obiteljsku odgovornost i rodnu ravnopravnost koji, kako kaže projekt Europske unije koji ih financira, služe da bi se ostvarila “stvarna ravnopravnost muškaraca i žena”, odnosno omogućilo “usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života”, promiču shvaćanje žena kao resursa, dakle objekta iskorištavanja, čija je (jedina) svrha “optimizacija poslovanja” i ostvarivanje punine “njihovog tržišnog potencijala kao kupaca”.

U tom smislu nama u prvom redu treba biti u fokusu zajednička, ljudska, borba za radnička prava jer dijelimo problem nestalnosti radnih mjesta, neprijateljskog, umjesto suradničkog, radnog okruženja stvorenog forsiranjem kompetitivnosti i izvrsnosti pod svaku cijenu i erozije intimnih odnosa zbog zamućivanja razlike između privatnog i javnog vođene marketinškim trikom da “radimo ono što volimo” pa to možemo, besplatno, činiti 24 sata dnevno.

Naše društvo voli etiketirati, vas su neki označili kao desničarku. Profesor Sesardić u knjizi “Iz desne perspektive” upravo piše o tome da lijeva ideologija prevladava u medijima, pa i u svijetu, te da ljevičari imaju pogrešne predodžbe o suprotnoj strani? Kako to komentirate?

“Lijevo” i “desno” u našem društvu nema veze s izvornim značenjem tih pojmova, nego onima koji nisu navikli da demokracija podrazumijeva nesuglasje i pluralizam najčešće služi kao sredstvo eliminacije i diskreditacije “sumnjivaca. Najnoviji mit koji je iskonstruiran na tom tragu odnosi se na bauk ultradesničara.

Naime, kada bi se ozbiljno shvatile dominantne lijeve interpretacije, ispalo bi da u Hrvatskoj prevladavaju stidni ultradesničari koji u vlažnim podrumima potiho izmjenjuju svoje prave fundamentalističke stavove. No kako je bivanje radikalom u suprotnosti s bivanjem sramežljivim, takve interpretacije smatram izrazom paničnog nesnalaženja u srazu sa sve aktivnijim političkim neistomišljenicima.

Ako želi prijeći iz salona na ulicu, ljevica će morati prevladati banalnu stigmatizaciju, odustati od civilizacijskog zgražanja s moralno superiornih teorijskih pijedestala i ponuditi razumljive, argumentirane, inkluzivnije okvire s težištem na radničkim pravima.

Imamo i žešće primjere: katotalibani pa i klerofašisti? Kako komentirate te “bauke”?

Kao neki oblik rokokoa. Ne znam što se dogodilo s “običnim” talibanima, fašistima i klericima. Baš kao što je slučaj i sa svim ostalim stvarima u životu, društvo koje je naviklo na intenzivne podražaje i bombardiranje sa svih strana, mora učiniti i spektakl od jezika da bi se probudilo iz dogmatskog drijemeža.

Bliži se obljetnica Bleiburga, pa oporba ponovno aktualizira pitanje povlačenja saborskog pokroviteljstva, vi smatrate da je Sofoklo svojom Antigonom rekao sve i kada je riječ o Bleiburgu?

Nitko nije rekao sve, pa ni Sofoklo, ali on je ukazao na važnu stvar, a to je da svi preminuli trebaju biti časno tretirani na jednak način. Također, njegova Antigona otkriva nam da se borba među živima, još od antičkih vremena, odvija preko leđa mrtvih, onemogućavanjem obrednog pokapanja koje je jedan od temelja civilizacije.

Na tom tragu, klasična, arhetipska, književnost, upozorava da je dostojan pogreb bližnjih egzistencijalna nužda i osnovni zadatak preživjelih članova obitelji.

Na praktičnoj razini vrijedi podsjetiti da istraživanja pokazuju da omogućavanje obrednog odnošenja prema smrti, primjereno i postupno opraštanje s preminulima, utječe i na smanjivanje psihičkih bolesti, pa čak i stope samoubojstava preživjelih.

Kao docentica na Filozofskom fakultetu, bavite se fenomenom smrti. Današnji čovjek poduzima sve da odgodi smrt. Što predviđate, hoće li čovjek u budućnosti biti još radikalniji u očuvanju mladosti, a time i ljepote?

On je već sada dosta radikalan, za one koji si to mogu priuštiti. No, iako se fizička mladost sve lakše može kupiti, unutarnje starenje, “umaranje” od života, koje je posljedica i gomilanja iskustva, ne može se poništiti.

Dakle uzalud nam nenaborano lice ako ga ne prati sjaj u oku kao metaforički izraz životne energije koja, unatoč uglancanoj vanjštini, ipak s godinama kopni.

Bavite se i bioetikom, tehnologija je svakako čovjeku donijela napredak, ali i sve mu više oduzima privatnost, gdje vidite najveće zamke ili prednosti?

Najveće zamke nalaze se u ideji da tehnika može riješiti sve naše nedoumice, čime se onemogućava moralni razvoj čovjeka.

Primjerice, Zuckerberg zaziva umjetnu inteligenciju da odlučuje o govoru mržnje, paralelno razvijajući društvo nadzora. Mi živimo i ispovijedamo se na internetu na kojem privatnost uopće ne postoji.

Takav stil života iz virtualnog polako prelazi i u stvarni svijet u kojem dozvola neprestanog nadzora postaje pitanje bontona pa se od profesora, koji su, naravno, roditeljima na raspolaganju u zajedničkim grupama na društvenim mrežama, očekuje da šalju nebrojene fotografije sa svakog školskog izleta.

Atrofija morala vidljiva je i u tome da se djeca više ne moraju učiti kako priznati da su markirala jer je teror tehnikom omogućene transparentnosti roditelje udaljio na jedan klik od imenika.

Da, i kod e-dnevnika se postavlja pitanje privatnosti djece, ima li roditelj pravo, odnosno je li uputno baš svakog trenutka imati uvid u sve ocjene?

Takav voajerizam ponižava i znatiželjnog roditelja jer podilazi njegovim najnižim strastima i odgovornog profesora jer mu neprestanom provjerom potkopava stečeni autoritet, ali i učenika kojeg čini moralno impotentnim.

Velike polemike u društvu izazvala je ratifikacija Istanbulske konvencije, dio javnosti u njoj vidi rodnu ideologiju jer je rod predstavljen kao društveni konstrukt. Smatrate li da je takva definicija roda problematična?

Sve su društvene uloge djelomično konstruirane, a rod je teorijski pojam koji se bavi njihovom (ne)prirodnom uvjetovanošću. No, načelno govoreći, ideja da se potpuno možemo odvojiti od naše prirodnosti, u ovom slučaju spola, bliska je transhumanističkim obećanjima koja idu prema nadilaženju tjelesnosti i spajanju ljudskih kognitivnih kapaciteta s računalom.

Supstancijalno, riječ je o pitanju odnosa duha i prirode i ljudskom pokušaju ovladavanja prirodom koje je prisutno od pamtivijeka i koje ima emancipacijski, ali i destrukcijski potencijal.

Temelj Istanbulske konvencije je upravo rod, odnosno zaštita žene zbog društvene uloge koja joj je nametnuta rodom, ali i svih rodnih manjina, dakle nitko ne smije biti zlostavljan zato što je drukčiji. Pa zašto onda zagovornici Istanbulske ne kažu da je doista poanta u rodu?

U demokratskom društvu u kojem funkcionira pravni sustav nitko ne smije biti zlostavljan, ni iz kojeg razloga. Poanta nije samo u rodu, niti je ona u nasilju, nego je u pokušaju ovladavanja pozitivnim pojmovima čiji nositelji time stječu veću društvenu moć i šire svoj utjecaj. Naime, oni tako postaju “dobri dečki” zbog čega i drugi dijelovi njihova političkog programa dobivaju na težini i bivaju lakše provedivi.

Naravno, to ne znači da će dijete u vrtiću naučiti da mu je bolje biti djevojčica ako je dječak i obrnuto. Zašto se rasprava svela na tako banalne i glupe argumente?

Zato što i jednoj i drugoj strani odgovara da se suprotnu poziciju shvati radikalno kako bi se time alarmiralo vlastite pristaše. Također, kako je moć primjera velika, a teorija ne postoji bez prakse, zaoštravanje borbe što upečatljivijim primjerima ukazuje na kvalitetu arsenala suprotstavljenih strana, jednostavno rečeno: tko jači, taj kvači.

Konzervativci u Istanbulskoj vide i razbijanje obitelji kao temelja društva i temeljnog čovjekova oslonca?

Obitelj se danas općenito razbija i to nije samo konzervativna, nego i liberalna briga jer se to razbijanje proteže na duh individualizma koji karakterizira raskidanje bilo kakvih čvrstih međuljudskih veza i oslonaca, pri čemu treba imati na umu da je čovjek koji je “oslobođen” od drugih daleko pogodniji za manipulaciju, politički ranjiviji i prikladniji za poslovno iskorištavanje jer mu vrhunac tjedna umjesto nedjeljnog ručka s bliskim ljudima postaje team building na Mrežnici. A tko takvog radnika ne bi volio?

Iz kakve obitelji dolazite? Što su radili vaši roditelji?

Dolazim iz velike obitelji, imam dva brata i sestru. Ja sam sendvič-dijete, što znači ni najmlađa, ni najstarija. Dvoje su arhitekti, jedan je programer, a roditelji su nam profesori.

Koliko odgoj utječe na buduće stavove čovjeka?

Ako kažem da je presudan znači li to da mogu okriviti roditelje za sve svoje pogreške?

Uskoro će pisati novi zakon o pobačaju, kakav je vaš stav po tom pitanju?

Imati pravo i prakticirati ga dvije su različite stvari. U tom smislu nisam za zabrane, ali smatram da treba aktivno raditi na stvaranju, prvenstveno socijalnih, preduvjeta da se pobačaj ne događa.

Banalizacija cijele rasprave o pobačaju, u kojoj se on u javnosti često prezentira kao nekakvo superemancipacijsko žensko pravo poput nošenja minica, izaziva mi nelagodu jer je već i samo razmišljanje o pobačaju jedna od najvećih tragedija koja može zadesiti i ženu i muškarca.

Ali o pobačaju u konačnici ipak odlučuje žena, ni država, ni muškarac, nego žena koja odluči hoće li donijeti novi život na svijet?

Nesporna je biološka činjenica da od trenutka začeća žena ima najveću moć, ali i njoj pripadnu odgovornost koja se proširuje i na nerođeno biće čiji DNK nosi u svome tijelu. Budući da se dijete razvija unutar njezina tijela, njoj se ne samo ne smije nego i ne može nametnuti nikakva odluka. Ali žena ne postoji u vakuumu izvan svijeta koji je okružuje i ljudi s kojima je u interakciji, iz koje u konačnici i nastaje novi život, što ih čini suodgovornima, i u kojima ona treba moći pronaći oslonac.

Što mislite o referendumu za izmjenu izbornog zakona?

Promjena izbornog zakona jedina je promjena koja dugoročno može dovesti do promjene u političkoj oligarhiji. Veća preferencijalnost neće pridonijeti samo demokratizaciji izbornog procesa nego i unutarstranačkoj demokraciji jer će od poslušnosti šefu stranke koja se dosad nagrađivala visokim mjestom na listi, a time i zagarantiranim saborskim zastupništvom, biti važnije mišljenje biračkog tijela za čiju će se naklonost političari morati boriti. Konačno, to će i birače natjerati da prouče tko su ti ljudi koji ih predstavljaju, dakle da aktivnije i kreativnije sudjeluju u cijeloj izbornoj proceduri koja je dosad bila pretežno performativne prirode.

Glasate li redovito na izborima?

Da. To je minimum građanskog angažmana i odgovornosti.

Kako biste opisali Andreja Plenkovića, a kako Davora Bernardića?

Plenković demonstrira višak autoriteta, a Bernardić njegov nedostatak. No, obojici je zajedničko nesnalaženje u komunikaciji s javnošću, što je apsurdno jer je to trebao biti preduvjet njihova izbora na lidersku poziciju. Obojica su daleko od utjelovljenja autentičnih predstavnika vlastita biračkog tijela, ali i karizmatičnih lidera koji mnogošto mogu kompenzirati urođenim magnetizmom.

Sve više raste Živi zid, kako objašnjavate taj fenomen?

Riječ je o kombinaciji opravdanog razočaranja vladajućom partitokracijom, neodoljive privlačnosti njihova utopijskog obećanja mogućnosti otpisivanja dugova onima koji ih imaju, autentične kritike bankarskog sektora, ali i polaganog izdaha demokracije koju izjeda vlastita ideja jednakosti i kraja autoriteta jer je demokracija po svojoj definiciji populizam. A njega utjelovljuje Živi zid.

Trenutačno ste na Oxfordu, kojim povodom?

Pišem knjigu o manifestacijama zla i pokušajima njihova opravdanja te radim na projektu na kojem surađujem sa sveučilištem Oxford i sveučilištem u Varšavi, a koji se bavi odnosom filozofije, znanosti i religije.

Koliko je hrvatsko društvo bolesno od raznih podjela, je li Hrvatska ljepša kad je se gleda iz Engleske?

Sva su društva podijeljena na neki način. Susjedova trava nije zelenija. U Americi, perjanici progresivnosti, na korak od čikaškog sveučilišta, nalazi se crnačka četvrt u koju se ne usudi ući ni policija. Engleska je “civilizirano” društvo s prikrivenim, ali dubokim klasnim podjelama. U tom smislu na Oxfordu ćete susresti vjerojatno sve nacije svijeta kojima je zajednička prvenstveno dubina njihova džepa. Hrvatska je pak, gledano iz Engleske, zemlja u kojoj su prekrasna klima, jeftiniji životni troškovi i, meni, najdraži ljudi na svijetu.

Razgovarala: Iva Puljić-Šego / Večernji list

 

Dr. Marija Selak: Kako funkcionira ‘neutralna’ organizacija koja Hrvatsku optužuje za ustašizaciju?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marinko Gilja: Električna energija kućanstvima neće poskupljivati, ulažemo u nove i obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Objavio

Jedno od najvećih poduzeća na ovim prostorima, koje kontinuirano ulaže u nove tehnologije, širi proizvodne kapacitete, otvara nova radna mjesta…, je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. O novim projektima, planovima za budućnost, ostvarenoj dobiti, unatoč najlošijoj godini kada je hidrološka slika u pitanju, te tržištu i odnosu s potrošačima Večernji list BiH je razgovarao s prvim čovjekom tog poduzeća mr. sc. Marinkom Giljom.

Radite na razvoju novih elektroenergetskih kapaciteta, boljoj distribuciji, opskrbi električnom energijom. Što je vaša misija?

– Moja i misija Uprave na čijem sam čelu je razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta te pouzdana i kvalitetna distribucija i opskrba električnom energijom, prateći razvojne potrebe, kako gospodarskih subjekata tako i kućanstava kao potrošača u skladu s ukupnim razvojnim planovima BiH. U svakodnevnom poslovanju provodimo svjetska iskustva i spoznaje u elektroenergetskoj djelatnosti i kontinuirano ulažemo u razvoj kadrova potrebnih za našu djelatnost. Kontinuirano stipendiramo nadarene studente, stvaramo uvjete za nova radna mjesta kako bismo mladim obrazovanim ljudima osigurali ostanak i opstanak u BiH.

Što su proizvodni potencijali JP Elektroprivreda HZ HB?

– JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električne energije. Naš proizvodni potencijal čini sedam hidroelektrana (HE Rama, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Mostar, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato) i od ožujka ove godine vjetroelektrana Mesihovina.

Koliko je opskrbno područje, koliko kupaca električne energije imate?

– Opskrbno područje JP EP HZ HB d. d. Mostar proteže se na 35 općina u Federaciji BiH, od juga, preko središnjeg dijela, do sjevera, s gotovo 200.000 aktivnih kupaca električne energije.

Prošla godina bila je teška u hidrološkom smislu, ali je poduzeće ipak u prvoj polovini ove godine ostvarilo dobit. Možete li nam iznijeti konkretnije podatke?

– Nakon što smo prošlu, u hidrološkom smislu, najlošiju godinu u povijesti završili pozitivno, zahvaljujući realnom sagledavanju situacije i pravodobnim uvođenjem rigoroznih mjera štednje, u zadnjem smo tromjesečju pozitivne godine za JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar. U prvoj polovini tekuće godine JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar ostvarila je bruto dobit u iznosu od 38,628.466 KM. Ukupan prihod Društva u prvih 6 mjeseci tekuće godine je 217,294.366 KM, što je 36,9% više od planiranoga, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihod je povećan za 47,5%. Ostvarena proizvodnja u našim pogonima u prvom polugodištu tekuće godine je 1283,75 GWh, što je više od planiranoga za 56,94%.

Elektroprivreda HZ HB je važna i u smislu gospodarskog razvitka ovog djela Europe. Na koji način?

– Elektroprivreda HZ HB ima značajnu ulogu u procesu integracije BiH u europski elektroenergetski gospodarski prostor. Već danas EP HZ HB vidim kao važan činitelj ukupnog gospodarskog razvitka ovog djela Europe, a kao temeljni pokretač gospodarskog razvoja i rasta BiH. Kroz svoj razvoj i napredak vidimo ukupan razvoj i drugih djelatnosti u BiH, a time bolji i kvalitetniji život svih građana BiH. Kako bismo primjereno odgovorili na izazove globalnih razmjera, poput održivog razvitka, zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i objekata, orijentirani smo prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te nam je ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, po čemu smo jedinstveni u regiji.

Ističete kako su vam potrošači u prvom planu. Hoće li struja poskupjeti?

– Meni, kao prvom čovjeku poduzeća i Društvu, u cijelosti potrošači su u središtu poslovnog interesa. Kao što sam više puta naglašavao, otkako sam došao na poziciju generalnog direktora EP HZ HB, radimo i radit ćemo sve da ne dolazi do povećanja cijene električne energije kupcima u okviru univerzalne usluge opskrbe, tj. kućanstvima, te, ponavljam, električna energija kućanstvima neće poskupljivati. EP HZ HB bez nadzora FERK-a donosi cijene opskrbe za kupce koji nemaju pravo na univerzalnu uslugu (kupci na 35 kV, 10 kV i javna rasvjeta), tako da kontinuirano zaključujemo posebne ugovore o opskrbi gospodarskih subjekata koji su u ovoj kategoriji potrošača po povoljnijim uvjetima, čime, kao što sam već rekao, doprinosimo razvoju drugih segmenata gospodarstva u BiH i otvaranju novih radnih mjesta kod drugih subjekata.

Radi se na boljoj komunikaciji s kupcima. Uveli ste neke novine?

– U posljednje vrijeme kontinuirano radimo na intenziviranju komunikacije s kupcima kroz razvoj svih oblika podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova informiranja kupaca te poboljšanje kvalitete pisane elektroničke i telefonske korespondencije. Kupcima je 24 sata dnevno na raspolaganju besplatni telefonski broj 080 080 001 te brojevi za prijavu kvara po našim pogonima. Kupci mogu i na e-mail [email protected] uputiti upite, primjedbe, sugestije, pohvale, ideje i dr. Cijeneći važnim odnos s kupcima, uveli smo besplatnu web-uslugu preko koje kupci iz kategorije kućanstava – fizičke osobe mogu u svako doba imati stanje o svojoj potrošnji, očitanju brojila, stanju računa i uplata, kao i pregled trenutačnog stanja duga. Zadovoljstvo mi je istaknuti kako se većina kupaca koji su otvaranjem tržišta, nakratko, promijenili opskrbljivača ponovno vratila u sustav opskrbe EP HZ HB.

Kakav je odnos prema društvenoj zajednici?

– Kako kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora poduzimamo sve u cilju zaštite okoliša, ljudi i objekata tako i kroz sponzorstva sportskih, kulturnih i drugih značajnih događaja i projekata dajemo svoj doprinos društvenoj zajednici.

Tržište električne energije je otvoreno, gdje je EP HZ HB na tom polju?

– EP HZ HB je prisutan na otvorenom tržištu električne energije u oba smjera, odnosno i u smjeru kupnje i prodaje električne energije. Posljednjih godina rezultati pokazuju rast prihoda za Društvo kada je u pitanju prodaja električne energije na tržištu, tu mislim na kupoprodaju na visokom naponu (veleprodajnom tržištu), a ne prodaju na niskom i srednjem naponu. Optimiramo našu proizvodnju tako što stvaramo takve produkte koji imaju najveću vrijednost na tržištu i tako prodajemo naš proizvedeni MWh po najvećim cijenama, dok istodobno nedostajuću količinu energiju kupujemo u jeftinijim profilima, većinom noću i u dane vikenda te blagdana i drugim danima kada dođe do smanjenja cijena električne energije na burzama.

Kolika je važnost i uloga CHE Čapljina?

– Naša reverzibilna elektrana – CHE Čapljina pokazala je svoju temeljnu vrijednost te sa zadovoljstvom možemo reći kako je CHE Čapljina ponovno prepoznata, zbog svojih mogućnosti crpnog rada, u cijeloj regiji, tako da smo u prošloj kalendarskoj godini imali 202 crpna ciklusa, čime smo osigurali visoku dobit za Društvo, što je u prošlog godini bilo od posebnog značaja s obzirom na lošu hidrologiju. I u ovoj godini imamo znatan broj odrađenih crpnih ciklusa (oko 45 ciklusa samo u prvom djelu godine), a sigurni smo kako ćemo do kraja godine taj broj znatno povećati. Kada su u pitanju naše druge hidroelektrane, mi u svom proizvodnom portfelju, kao što sam već rekao, imamo 7 hidroelektrana raznih karakteristika, tako da planiramo i optimiramo proizvodnju tako što smo svakodnevno prisutni na tržištu u oba smjera, kupujemo energiju u jeftinijim dijagramima, a prodajemo u skupljim, kako je rečeno. Elektrana od najvećeg značaja po tom pitanju je HE Rama.

Poduzeće ima značajne rezultate i na balansnom tržištu. O čemu je riječ?

– Točno. Na balansnom tržištu također imamo značajne rezultate jer nudimo sve vrste rezerve za elektroenergetski sustav BiH, čineći time sustav stabilnim i sigurnim, a također smo preko operatora sustava u više navrata rezervu nudili i susjednim operatorima te pomagali sustavima susjednih zemalja da izbjegnu havarijsko stanje. U nadolazećem razdoblju očekujemo još dodatnih naših produkata na tržištu u regiji, a svjedoci smo svoje vrijednosti jer stalno imamo potražnju iz inozemstva za našim MW jer malo koji proizvođač u okruženju ima elektrane s tehničkim karakteristikama kao EP HZ HB, takvih karakteristika da gotovo u svakom trenutku mogu odgovoriti zahtjevima tržišta.

Kada očekujete najveću vrijednost EP HZ HB na tržištu električne energije?

– U skoroj budućnosti jer očekujemo formiranje burze za trgovinu električnom energijom u BiH, kada bismo sve transakcije vršili unutar naše države i ne bismo imali dodatne troškove izvoza električne energije na granici BiH, odnosno troškove prekograničnih kapaciteta jer bi u tom slučaju tu vrstu rizika preuzeo trgovac. EP HZ HB jedan od pokretača te inicijative, a sve kako bismo domaći MW iz naše države prodali po što većoj cijeni i na taj način ostvarili što veću dobit kako za EP HZ HB tako i za BiH u cijelosti. Mi danas samo neizravno sudjelujemo na burzama preko posrednika jer bez registriranja posebne kompanije za trgovinu u EU ne možemo trgovati na burzama u Uniji. U svakom slučaju, u posljednje vrijeme razmatramo i tu opciju da se širimo i na te burze, što je već i bilo predstavljeno više puta na našim dosadašnjim međunarodnim regionalnim konferencijama REK Mostar u posljednje dvije godine, kao najvećim energetskim skupovima u BiH kada je u pitanju tržište električne energije.

U razvojnim planovima EP HZ HB bitno mjesto zauzimaju solarne elektrane, recite nam nešto o tome?

– Provedbom razvojno-istraživačkoga projekta, koji ima za cilj razvoj modularne platforme koja će prediktivno upravljati energijom, koordinirati s energetskim mrežama i u konačnici omogućiti integraciju većeg broja objekata, mi smo na svom poslovnom objektu u Tomislavgradu predstavili jedinstven primjer primjene suvremenih tehnologija i realizacije obnovljivih izvora energije sagledavajući to iz više kutova. To su ugradnja opreme i pripadajućih modula projekta, prelazak predmetnoga objekta iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika koji prikuplja podatke i stvara nove informacije koje će služiti za upravljanje opskrbom i potrošnjom te se takvim sustavom pametne koordinacije trošila na razini zgrade i na razini mreže može predvidjeti smanjenje potrošnje koje je nužno tijekom vršnih razdoblja. S druge strane, spomenuti sustav kao takav u završnici će biti rijedak primjer provedbe raznih oblika obnovljivih izvora energije na jednom mjestu.

Uskoro ćemo imati jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. O čemu je riječ?

– Priključivanjem obnovljivih izvora, zgrada, tj. naš objekt u Tomislavgradu postaje aktivni element mreže i u ovom slučaju jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. Osim spomenutog obnovljivoga sustava energije, ova zgrada je ujedno i centar za upravljanjem prve VE u BiH Mesihovina i buduće CHE Vrilo te time još jednom dokazujemo jedinstven primjer provedbe više proizvodnih sustava s različitim oblicima obnovljivih izvora energije na jednom mjestu. Uz razvoj spomenute softverske platforme, također je izvršena integracija obnovljivih izvora energije, u prvom redu solarnih elektrana, kao i autonomnoga baterijskog sustava za pohranu energije, čime se žele istražiti dodatne mogućnosti korištenja suvremenih tehnologija koje će u bliskoj budućnosti vjerojatno biti dostupnije širem krugu korisnika, čime se EP HZ HB ponovno stavio u vodeću ulogu istraživanja, razvoja i primjene suvremenih tehnologija te provedbe obnovljivih izvora energije u svom sustavu koji se i nakon ovih aktivnosti može pohvaliti činjenicom da svi proizvodni kapaciteti u sastavnici EP HZ HB pripadaju sustavima obnovljivih izvora energije.

Sve navedeno predstavlja perspektivu korištenja energije sunca?!

– Fotonaponske ćelije predstavljaju jedno od najdinamičnijih područja kada je riječ zajedno o istraživanju, razvoju, proizvodnji i primjeni novih izvora energije. Eksponencijalni rast proizvodnje fotonaponskih ćelija, uz sve veće uključivanje utjecaja na okoliš u cijenu električne energije i razvoj tržišta električne energije, predstavljaju podlogu za dugoročnu sve bolju perspektivu korištenja energije sunca. Karakteristika dnevne proizvodnje energije proizvedene iz solarnih elektrana se u nekim dijelovima razmjerno podudara s karakteristikom potrošnje električne energije u elektroenergetskom sustavu te se solarne elektrane kao takve približavaju konceptu pametnih mreža koje kao jedan od osnovnih koncepata imaju zahtjev da se trenutačna potrošnja prilagođava trenutačnoj proizvodnji, a ne obrnuto, kako to poznaje konvencionalni elektroenergetski sustav.

Što pokazuju analize, je li bolje bazirati se na hidroelektrane, vjetroelektrane ili, pak, solarne ili drugo?

– Za Elektroprivredu HZ HB, koja je do izgradnje prve vjetroelektrane u BiH koristila samo hidroenergiju te koja i dalje predstavlja daleko najveći udio u ukupnoj bilanci proizvodnje el. energije EP HZ HB, godišnji dijagram proizvodnje iz solarnih elektrana je gotovo u potpunosti kompatibilan s dijagramom proizvodnje hidroelektrana – u ljetnim mjesecima, kada je hidrologija najlošija i time proizvodnja hidroelektrana najmanja, solarne elektrane proizvode najviše. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Mijo Matanović: Zdrava obitelj najveće je bogatstvo

Objavljeno

na

Objavio

Mijo Matanović, predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ BiH naš je Posavljak. U razgovoru za naš portal govori o danima stvaranja HDZ BiH, političkom životu Bosanske Posavine i predstojećim izborima.

Gospodine Matanoviću, jedan ste od osnivača HDZ BiH i predsjednik ste Udruge utemeljiitelja ove stranke. Možete li povući crtu između onih slavnih dana i danas?

– HDZ BiH se pojavio na političkoj sceni sredinom 1990.godine i otada djeluje, u početku kao pokret a danas kao moderna europska stranka sa ustrojem od temeljnih ogranaka na terenu do predsjedništva i samog predsjednika, koji se biraju na Saboru stranke ranije svake druge a u novije vrijeme svake četvrte godine. U samim počecima u HDZ se pristupalo iz uvjerenja, radi programa koji je ponuđen kao i zbog potrebe očuvanja hrvatskog identiteta, kulturnog blaga i tradicije, a danas su drugačiji motivi, veća sigurnost, lakše do uposlenja i društvenog prestiža. Bez obzira na motiv pristupa u članstvo postajemo dio velike stranačke obitelji koja danas broji preko 42 tisuće članova.

U prethodnom periodu obavljali ste niz visokih stranačkih dužnosti. Kako danas gotovo 30 godina od stvaranja HDZ BiH  vidite politički život Hrvata Bosanske Posavine?

– Kroz dvadeset i osam godina kontinuiranog rada u stranci na svim razinama od kojih ističem poziciju prvi predsjednik Općinske organizacije i prvi predsjednik Županijske organizacije te u tri mandata član predsjedništva HDZ BiH. Kroz to vrijeme stekao sam povjerenje Hrvata Odžaka i Posavine i zahvaljujući tomu u svim izbornim procesima sam dobijao značajan broj glasova na terenu a ponosan sam da do sada imam najveći broj na ime za izbore iz 2010.godine za županijsku skupštinu. U ranijim kandidaturama pri samom kandidiranju se vodilo računa koga kandidirati prolaskom kroz više filtera a danas su lobiranja prioritetna a sve manje kandidatura na temelju ranije utvrđenih kriterija.

U mandatima zastupnika u FBiH, ali i na drugim dužnostima na državnoj razini u Vašim se nastupima osjećala ta posebna veza s napaćenim posavskim narodom? Sjećam se 2014. godine i poplava. Kao dužnosnik HDZ BiH velike poplave zatekle su Vas u Sarajevu. Sjećam se razgovora pred sarajevskom katedralom. Tom prigodom vlro zabrinuta lica, pored Vas, bili su i predsjednik Izbornog povjerenstva BiH Stjepan Mikić, a posebno današnji dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i kanonik Vrhbosanske nadbiskupije prof. dr. sc. vlč. Darko Tomašević.

 – Kao dijete Posavine usađena mi je roditeljskim odgojem da volim svoj rodnu grudu i da s ponosom i vedra čela mogu reći tko sam, čiji sam i odakle dolazim, taj osjećaj i danas u meni prevladava u borbi za bolji rodni Svilaj, općinu Odžak, Posavinu uopće a s pravom ističem i državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj sa svojom obitelji živim. Silno me vrijeđa nepravda, suosjećam sa svima u potrebi, nastojim pomoći u okviru mogućnosti intelektualne i materijalne a najteže mi je bilo u vrijeme rata kad sam napuštao rodnu kuću i odlazio u izbjeglištvo sa obitelji i narodom a također i nemoć, stalni vapaj i molitva u vrijeme elementarne nepogode-poplave 2014.godine kada su dvije trećine prostora Županije bio pod vodom. Ne ponovilo se. U mnogobrojnim obraćanjima i kontaktima tražio sam da se pomogne oštećenim a zahvalan svima koji su pozitivno reagirali i pružili pomoć.

Proteklo je pet godina od tih dana i mnogo je projekata “protutnjalo” kroz Posavinu?

 – Peta je godina od poplava, bilo je raznih pomoći,doduše nedovoljno u srazmjeru sa štetama ali posebno ističem, pored humanosti i silnu volju i želju naroda posavskog da većinu šteta sanira i vlastitim materijalnim sudjelovanjem i svojim radom. Posebno raduje da će nasipi, koji dugo nisu obnavljani, u cijeloj dužini biti sanirani a samim tim i mogućnost plavljenja svedena na najmanju mjeru.

Kao što ste dobili povjerenje svoje stranke da budete predsjednik Kluba Utemeljitelja stranka Vam je povjerila i da budete nositelj liste u svojoj izbornoj jedinici? Hrvatskom narodu u Posavini niste nepoznanica već dobro poznata konstanta. Da li će smjer u kojem ste išli svih ovih godina biti isti ili će se mijenjati kad ponovno postanete nositelj najviših dužnosti u društveno-političkoj zajednici?

– U Predsjedništvo HDZ BiH sam predložen ispred kluba utemeljitelja a rezultat je to vremena kad sam pristupio stranci i kontinuiranog rada od utemeljenja do današnjih dana obnašajući vrlo odgovorne dužnosti na pozicijama: Župana Županije Posavske, Predsjednika Skupštine županije Posavske, Predsjednika vlade Županije Posavske, izaslanika u Domu naroda FBiH i jedan kraći period zastupnik u Hrvatskom saboru iz 11 izborne jedinice tzv dijaspore. Dosad, ova kandidatura, najteža je zadaća osvojiti direktan mandat u izbornoj jedinici za koju sam kandidat a cilj mi je dovoljno glasova za eventualni kompenzacijski mandat preko kojeg realnije mogu ući u parlament i nastaviti borbu za bolje sutra mom hrvatskom ali i ostala dva naroda. Biti čovjek i uvijek dostupan svima je moj životni moto i ne kanim ga mijenjati. Bit ću zagovaratelj jednakopravnosti svih naroda i građana ali i svih pozitivnih dostignuća da se u ovoj državi nešto značajno i vrijedno pažnje pokrene u gospodarskom smislu, promišljati demografsku obnovu, dostojanstvo branitelja naročito pripadnika HVO-a, boriti se za vladavinu prava, bolje obrazovanje, zdravstvo i socijalu te zagovarati europski put BiH.

Često Vas na pojedinim susretima vidimo u društvu najbližih. Za vas nema dvojbi – naše hrvatske i kršćanske vrijednosti ostaju temelj svim političkih akcija?

– Potičem iz tradicionalne katoličke hrvatske obitelji u kojoj je obitelj temelj društva, imam troje odrasle djece koji ne razmišljaju o odlasku. Društveno su korisna kroz kulturu i šport. Tvrdim da je zdrava obitelj najveće bogatstvo i jedan je od kvalitetnih načina da preko nje živimo bolju BiH i svih njenih naroda i građana.

Razgovarao: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari