Pratite nas

Pregled

Marija Selak: Obrazovanje je prvorazredno političko pitanje

Objavljeno

na

Zašto je maratonski sastanak sinoć u Banskim dvorima završio bez izbora novog voditelja Ekspertne radne skupine? Što se događa s reformom obrazovanja?

U emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala, na ta i mnoga druga odgovor su pokušali dati Radovan Fuchs, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa, Maro Alavanja, savjetnik ministrice obrazovanja, Neven Budak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivica Puljak s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Vesna Bedeković, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Marija Selak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Alavanja je rekao kako na jučerašnjem sastanku nije bilo sukoba. Raspravljalo se o članovima Ekspertne radne skupine, voditelju te skupine te o prijedlogu Zakona o odgoju i obrazovanju. Dogovor nije postignut samo o voditelju Ekspertne skupine, ustvrdio je Alavanja. Za Glunčića je rekao da je to osoba koja se otvoreno protivi. On je protiv metodologije koju su pohvalili međunarodni recenzenti, Europska komisija, dodao je.

Na pitanje voditelja, Alavanja je prvo rekao kako su uvažene sve primjedbe koje je uputila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, pa se ispravio i rekao da je Ministarstvo u kontaktu s HAZU te da će sve biti dorađeno. Odbacio je špekulacije da ministrica namjerno blokira proces izbora voditelja Ekspertne skupine kako bi sama zauzela tu poziciju. Uvjeren je da neće doći do raspada vladajuće koalicije na ovom pitanju, jer će do kraja tjedna doći do dogovora. Na pitanje tko će popustiti – Plenković ili HNS – odgovara: To će se vidjeti.
Rekao je i kako se prvi put u povijesti dogodilo to da je resor obrazovanja dan potpuno stručnom i nestranačkom timu.

Vesna Bedeković, koja je kao predsjednica Odbora za obrazovanje sudjelovala na jučerašnjoj sjednici, kaže kako nije imala dojam da je bilo ikakvog sukoba ili svađa. Nije dobro da se o bilo kojem pitanju dižu tenzije u javnosti. U javnom životu postoji ono što se zove pluralizam mišljenja i kroz kvalitetnu i argumentiranu raspravu može se doći do konsenzusa i rješenja koji će svima biti prihvatljivo, izjavila je Bedeković. Prema njenom mišljenju, premijer Plenković je osoba koja je spremna na razgovor i sučeljavanje te prema tome ne bi trebalo biti ključnih problema koji bi bili toliko veliki da bi uzdrmali koaliciju.

Ovo o čemu razgovaramo je reforma hrvatskog nacionalnog obrazovnog sustava. To nije reforma ni moja, niti vaša, niti bilo čija i nitko od nas nema pravo ni privilegiju reći: reforma sam ja, istaknula je Bedeković.

Cijela reforma je klinički mrtva. Ovo je jedini primjer u svijetu i nešto neviđeno u Hrvatskoj – premijer koji ne vjeruje ministrici, ministrica koja ne vjeruje svom tajniku, a tajnik ima povjerenje premijera. Kao što je HDZ zadnjih 27 godina koristio domoljublje, tako sad HNS koristi obrazovanje. Njima nije stalo do obrazovanja, kao što HDZ-u nije stalo do domoljublja, ustvrdio je Puljak. Iznio je svoje, već poznate optužbe za netransparentnost pri izboru članova Ekspertne skupine. Za njihove prethodnike rekao je da su stručni ljudi sa znanjem i entuzijazmom.
Bedeković je odgovorila na Puljkove prozivke za netransparentnost rekavši kako je bivši voditelj Ekspertne skupine Boris Jokić bio imenovan natječajem na kojem je bio jedini kandidat. Budak je rekao kako je Jokić prije nego se prijavio radio tri godine na kurikularnoj reformi te da ju je on osmislio i kako je najkompetentnija osoba u ovoj zemlji.

Marija Selak je rekla kako je obrazovanje prvorazredno političko pitanje. Politika je demokracija i onaj tko dolazi na čelo obrazovne ili bilo kakve druge reforme treba proći politički proces gdje će dobiti legitimitet od strane naroda za ono što će činiti. Nestranačke osobe kao što je ministrica Divjak zaobilaze cijeli sustav, i dalje su odgovorni stranci koja ih je imenovala, a ta odgovornost se manifestira tako da se ta osoba kasnije priklanja stranci, mišljenja je Selak. Kao primjer spomenula je Glavaševića i Matića.

Resor obrazovanja nazvala je maternicom društva te navela kako je upravo njega HDZ dao stranci koja nema nikakav politički legitimitet. Uvjerena je da je koalicija čvrsta kao stijena. Premijeru zamjera što je preuzeo vodeću poziciju u Stručnom povjerenstvu rekavši da je to pomalo apsolutistički.

Komentirala je i stalno pozivanje na mišljenje Europske komisije ili kako kaže apostrofiranje na neke vanjske utjecaje kao presudne, i nepristrane autoritete. Ne postoje nepristrani čimbenici koji govore o našem obrazovanju. Jean Claude Juncker sigurno nije čitao hrvatske obrazovne dokumente niti je pratio situaciju u Hrvatskoj. Određeni ljudi koji su uključeni u ove procese imaju svoje mišljenje, rade za Europsku komisiju i nju servisiraju informacijama i onda se to nama servira kao mišljenje nepristranih stručnjaka. Možemo razgovarati o njihovim stavovima ali nemojte nas ucjenjivati s nekim svjetskim autoritetima, istaknula je Selak.

Kao konkretan problem u kurikularnoj reformi navela je to što je književnost kao znanost ponižena. Ljudima je obećano da će ulaziti u školu laki kao perce, a izlaziti pametni kao Aristotel – to su floskule i zavaravanje roditelja.

Bivši ministar Fuchs je izrazio uvjerenje da se ni jedna reforma ne može provesti bez političke potpore, pa tako ni obrazovna. Ne može se cjelokupni obrazovni sustav reformirati preko noći, nema tog čarobnog štapića. Istaknuo je kako je trebalo cijeli proces nastaviti na temelju Nacionalnog okvirnog kurikuluma koji je donesen u njegovu mandatu. Strategija koji je okvirni dokument za provedbu kurikularne reforme, a u čijoj je izradi sudjelovao Neven Budak, nazvao je Andersenovom bajkom.

Fuchs je pozvao članove Stručnog povjerenstva da prvo naprave plan satnice po pojedinim razredima i predmetima jer se stječe dojam da se u postojeću satnicu uvodi sve više sadržaja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li nastavak porezne reforme dati novi zamah gospodarstvu, pomoći radnicima i poslodavcima ili je riječ o kozmetičkim promjenama? Ima li ipak prostora za znatnije rasterećenje plaća? Je li povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje rješenje za nagomilane dugove zdravstva? Što će donijeti smanjenje PDV-a na 24 posto od 2020.?

O ovome su u Otvorenom odgovore pokušali dati Zdravko Marić, ministar financija, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

Na konstataciju da kritike na danas predstavljene izmjene paketa poreznih zakona stižu sa svih strana, ministar Marić odgovara da će ih uvijek biti, posebno iz oporbe. Ovo je treći krug u okviru jedne porezne reforme i sve ove mjere su konzistentne, kaže, s onima prije.

Ukupno rasterećenje ovim izmjenama je 6,3 milijardi kuna ravnomjerno raspoređenih između građana i poduzetnika, istaknuo je ministar. Što se tiče poreza na dohodak, Marić je istaknuo kako treba uzeti u obzir da ga više od polovice građana uopće ne plaća.

Brkić: Nema bitnih pomaka

Za profesora Brkića ovo nije reforma u punom smislu riječi. Prava reforma koju pamtim je 2000.-tih godina kad se mijenjao mirovinski sustav, dodao je. Smatra da je prevelik naglasak na poreznoj reformi s obzirom na ostale probleme te navodi kako se problem primjerice zdravstva, ne može riješiti zadiranjem u poreze.

Podsjetio je kako su kritike Europske komisije usmjerene na probleme konkurentnosti, inovacija, obrazovnog sustava – a tek na kraju liste dolazi javni dug kao posljedica lošeg činjenja vezanog uz sve ostalo. Sva izvješća govore da nema bitnih pomaka na teme koje naglašava Europska komisija, naglasio je.

Pitanje je slažemo li se u dijagnozi… u terapiji se svakako ne slažemo, slikovito se izrazio. Dodao je kako do izostanka reformi dolazi zbog niza, kako je rekao, “vrlo opasnih politički uvjetovanih poteza”.

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Sever se osvrnuo na stavku prema kojoj će se najviša stopa poreza na dohodak primjenjivati tek od 30.000 kuna, a ne od 17.500 kuna kao sada. Prema njegovom mišljenju ona neće polučiti ono zbog čega se mijenja – kako bi se zadržalo u Hrvatskoj visoko obrazovani kadar – liječnike, informatičare… Oni su većinom ispod te razine, ova mjera ide u korist vršnih menadžera. Liječnicima i informatičarima koji imaju tako visoku plaću tisuću kuna neće biti razlog da ostanu u Hrvatskoj, istaknuo je.

Podsjetio je kako je medijalna plaća u Hrvatskoj oko 5200 kuna i ispod toga su primanja više od 700 tisuća građana. Tragedija je da toliki veliki broj ljudi ima tako male plaće i da oni neće biti obuhvaćeni ovom reformom. Povećanje minimalne plaće i povećanje neoporezivog dijela plaće možda bi dalo neki efekt, smatra Sever.

Majetić: Država bi nam trebala uzimati manje

Za Majetića je svako smanjenje opterećenja dobro, pa tako i danas predloženo. Ono čime nije zadovoljan je djelovanjem države i okruženja koje stvara.

Bez promjene države mi ne možemo podići konkurentnost. Mi od države tražimo reforme u svim važnim dijelovima – pravosuđu, javnoj nabavi, zdravstvu, upravi…, rekao je Majetić. Prema njegovu mišljenju, država bi trebala manje uzimati poslodavcima kako bi oni taj novac prelili u plaće radnicima. Ponovio je kako na tržištu rada nedostaje 50 tisuća radnika zbog čega poduzetnici često nisu u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a to utječe na njihovu nekonkurentnost.

Sever: Poslodavcima na naplatu dolazi odnos prema radnicima

To naricanje od strane poslodavaca o nedostatku radne snage… dolazi im na naplatu dugogodišnji odnos prema radnicima – male plaće, rad na određeno…, odgovorio je Sever na Majetićevo izlaganje. Pogrešna politika sad dolazi na naplatu. Poruka je poduzetnicima – podignite plaće radnicima, istaknuo je Sever.

Kamo sreće da poreznim sustavom možemo riješiti sve probleme… 6,3 milijarde nije mali iznos. Moramo voditi brigu o fiskalnim obvezama, javni dug smanjujemo i time otvaramo prostor za ova rasterećenja. Na smanjenje PDV-a na osnovne živežne namirnice išli smo jer će to zahvatiti i osjetit će ga najveći broj naših građana, rekao je Marić.

Sever se slaže, no ponavlja – nešto će dobiti oni koji imaju najviše; oni kojima najviše treba, njih neće dotaknuti porezne promjene.

Majetić očekuje da će zajedno s radnicima utjecati na državu da smanji davanja poslodavcima kako bi im ostalo više novca koji bi usmjerili na plaće radnicima. Mi danas dižemo plaće u nekim sektorima na uštrb investiranja i ulaganja u razvoj. Poduzetnik nema otkud dati veću plaću, a mora kako bi zadržao radnika, istaknuo je Majetić. Pozvao je Vladu da krene što prije u ozbiljne promjene. Kada smanjimo namete, povećamo plaće i zaposlenost, bolje će se puniti i državni proračun, rekao je.

Ministar Marić kaže kako parafiskalni nameti nisu u njegovu djelokrugu no očekuje da će u Vladi i to u skoro vrijeme doći na dnevni rad.

Profesor Brkić je rekao kako fiskalna politika “nije znanost već alkemija”. Ovdje je riječ samo o preraspodjeli i to ne omogućuje podizanje plaća. Produktivnost može samo donijeti povećanje plaća. Ne možete očekivati od fiskalne politike da poluči rezultate, rekao je Brkić.

U smanjenju PDV-a s 25 posto na 24 ne vidi smisla jer smatra da bi taj 1 posto nedostajao u državnoj blagajni, ne bi se osjetilo na smanjenju cijena proizvoda već bi taj novac završio u džepovima poslodavaca. Možda bi se smanjenjem PDV-a poslala određena politička poruka vladajućih, no građani to ne bi posebno osjetili, uvjeren je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari