Pratite nas

Intervju

Marija Vučković: Bez promjena u obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom, poduzetničkim i kulturnom sektoru nema izlaska iz tranzicije

Objavljeno

na

Marija Vučković aktualna je zamjenica Dubrovačko-neretvanskog župana. Ekonomiju je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1997. godine, gdje je, u razdoblju1999. – 2002. pohađala i poslijediplomski znanstveni studij, smjer Međunarodna ekonomija.

[ad id=”93788″]

Karijeru je započela kao savjetnica u Upravi za međunarodnu gospodarsku suradnju, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, a u razdoblju 2005. – 2009 rukovoditeljica je komercijalnih i financijskih poslova u Lucci Ploče. Od 2009. zamjenica je župana Dubrovačko-neretvanske županije.

S gospođom Vučković, koja je od 2006. aktivna u HDZ-u i svakako pripada skupini “mladih lica” na hrvatsko političkoj sceni, razgovarali smo o ključnim ekonomskim pitanjima o kojima se u posljednje vrijeme polemizira u hrvatskim medijima.

-Promatrači političke scene u Hrvatskoj sve otvorenije ukazuju na činjenicu kako se temeljna politička bitka bije između zagovornika stare ekonomske škole temeljene na dogovorenoj ekonomiji i socijalističkom samoupravljanju i zagovornika moderne ekonomije. Kakav je vaš stav o tim tvrdnjama?

Živa ekonomska misao u svijetu danas se jednostavno dijeli na klasičnu, čije nasljednike još nazivamo liberalima, neoliberalima ili monetaristima, i na tzv. kejnesijansku, nazvanu po engleskom ekonomistu, filozofu i matematičaru Johnu Maynardu Keynesu, tvorcu koncepta primjenjenog tijekom New Deal-a. O prevladavajućoj liberalnoj teoriji čuli smo mnogo toga u medijima tijekom posljednjih godina. Keynesa, koji ističe mogućnosti fiskalne politike i uporabe deficita u stabilizaciji gospodarstva, je u život vratila velika kriza 2008. godine. Bitno je naglasiti da oba koncepta prihvaćaju kapitalizam kao najbolji mogući sustav ekonomskih i političkih sloboda, pa njihove prijepore možemo nazvati obiteljskom svađom (kako ističe Keynesov biograf Lord Skidelsky).

-Kako primjena ta dva modela, po Vama, izgleda u hrvatskoj praksi?

Ono što se u Hrvatskoj događa posljednjih godina, nažalost nije primjena jednog ili drugog modela, ili sinteze među njima kako to radi najveći broj zemalja, već nekakva čudna i nenaravna mješavina postkejnesijanisma i Marxa, uz pojedine upade liberalizma (sjetimo se „outsourcinga“) upravo tamo gdje liberalizmu, zasad, mjesta nema.

-Da li je Hrvatska uopće izašla iz socijalističkog samoupravljanja i dogovorne ekonomije, odnosno jesmo li uopće završili tranziciju na području gospodarstva?

Nije. Naša domovina u prolongiranoj je recesiji i u stanju makroekonomskih neravnoteža; osobine gospodarstva su visoke vanjske obveze, visoka zaduženost poduzeća, brz rast duga opće države, niski rast realnog BDP-a, niski inovacijski kapaciteti i slaba sposobnost prilagodbe. Dug opće države od 2008. do danas narastao je s 36% na preko 85%! Unatoč svim prilagodbama zakonske regulative u pravcu stvaranja moderne tržišne ekonomije i velikim javnim investicijskim projektima koji su se u ciklusima u posljednjih dvadesetak godina događali, naročito sredinom prošlog desetljeća, hrvatsko gospodarstvo i privatni sektor neprestano se „muče“…čak i u vremenima pozitivnih konjuktura. Šestogodišnji pad izveo je na površinu slabe temelje rasta i ukazao na nisku produktivnost i slabu izvoznu bazu kao strukturna obilježja hrvatskog gospodarstva; povećana javna potrošnja nije urodila željenim plodovima, već nažalost „prelijevanjem iz sektora razmjenjivih dobara u sektor nerazmjenjivih dobara“, kako to točno tvrdi Europska komisija u prošlogodišnjem izvješću za Hrvatsku. Urodila je, dakle, onim što ekonomski teoretičari nazivaju „efektom istiskivanja“ – istisnute su privatne investicije i domaća proizvodnja tržišnih dobara. Tranzicija, dakle, nije završena!

– Što je potrebno za izlazak iz tranzicije?

No ona se i neće završiti bez sveobuhvatnih promjena u obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom, poduzetničkim i kulturnom sektoru, a promjene moraju biti i kvantitativne i kvalitativne. I čvrsto vjerujem da se one ne mogu raditi vrijednosno neutralno.

-Kako tumačite činjenicu da u hrvatskom obrazovnom sustavu i danas imamo predmet Politička ekonomija ali ne i predmet Tržišna ekonimija?

Mislim da se Politička ekonomija kao kolegij danas više izučava na pravnim i politološkim studijima, a na ekonomskim rjeđe. Ekonomija je društvena znanost i svakako je dobro posvetiti pažnju poznavanju povijesti ekonomske misli, te odnosu politike i ekonomije, ali središte proučavanja temelja ili osnova ekonomije trebaju biti mikroekonomska i makroekonomska analiza, uz poticanje studenata na kritičke osvrte i primjenu mikroekonomske analize kao temelja razumijevanja tržišta i tržišnih odnosa u stvarnom životu.

-Koliko sve skupa utječe na gospodarsku sliku Hrvatske ali i kreditni rejting o kome se posljednjih dana jako puno govori?

Gospodarska slika Hrvatske nije dobra – dug opće države prekomjerno je narastao zaprijetivši prevelikim rizicima, opterećenost gospodarstva državnim reguliranjem još uvijek je među većima u svijetu, a niska produktivnost gospodarskog sektora jedina prava konstanta te slike posljednjih desetljeća. Aktivna fiskalna politika podrazumijeva mogućnost kratkoročnog odustajanja od održivosti javnog financija u svrhu stabilizacije potresenog gospodarstva, no hrvatska fiskalna politika posljednjih godina, po mom mišljenju, nije bila aktivna na ispravan način, već je gomilala dug zbog porasta relativnog udjela zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na ukupan broj svih zaposlenih, pogrešnog socijalnog niveliranja koje je za cijenu imalo stagnaciju i gubitak inovacijskog kapaciteta i odsustva strateškog upravljanja javnim dugom i državnom imovinom. Naravno, sve je to temelj rasta ostavilo slabim i posljedica je nizak kreditni rejting. Rejting industrija ima nekad i zaslužene kritike, no činjenica je da ona igra značajnu ulogu u marketingu investicija. Dodatno, državama trebaju rejtinzi kako bi i one i njihov privatni sektor mogli pristupiti globalnom tržištu kapitala, a značajan su čimbenik za uspjeh središnjih banaka u provođenju operacija na tržištu novca i osiguranju likvidnsoti tržišta. Nema spora da je zadovoljavanje uvjeta za stabilnost i poboljšanje kratkoročnog, a osobito dugoročnog kreditnog rejtinga iznimno važna zadaća nove hrvatske Vlade.

-Pitanje drugog mirovinskog stupa posljednjih se dana nametnulo kao ključna tema. Što iščitavate iz tih rasprava?

Ne smeta mi nijedna rasprava u društvu, pa onda ni rasprava o II. stupu. Ono što doživljavam pozitivnim je preneseni stav profesora Lovrinovića, medijski eksponiranog kao inicijatora ove rasprave, koji nam govori da nikakvih promjena neće biti prije javnih rasprava. Moje poznavanje ove problematike je skromno, a zasad sam skeptična u pogledu tog prijedloga koji mi nalikuje kratkoročnoj knjigovodstvenoj operaciji.

-Što je sporno u tom prijedlogu?

-Sporan je dugoročan pozitivan efekt na deficit, postavlja se pitanje što bi se dogodilo u budućnosti s mirovinama zbog izrazito loše demografske slike Hrvatske, a otvara se i pitanje koliki je rizik povećanja troškova rada uslijed eventualne potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje. Ukoliko mediji točno prenose prijedloge, to bi se moglo protumačiti i odustajanjem od mirovinske reforme, a osobno sam bliže stavu da je drugi mirovinski stup potrebno unaprijediti poboljšanjem odnosa strukture ulaganja i rizika.

-Poljoprivreda i turizam, te dvadesetak pratećih gospodarskih grana, nameću se kao ključni strateški prioriteti buduće vlade. Kako gledate na takav plan?

Razvoj poljoprivrede narednih godina u najvećoj mjeri ovisit će o odgovarajućoj i pravovremnoj uporabi sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH. Ovaj program koji se financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj vrijedan je oko 2,4 mrld EUR-a, sadrži 16 mjera koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i razvoj prerađivačke industrije. Neke mjere se odnose i na unaprjeđenje kvalitete življenja u ruralnim područjima što smatram od iznimne važnosti; iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja koja obuhvaćaju veći dio Hrvatske loše utječe na očuvanje hrvatskog identiteta, kulture i tradicije, te uništava bazu za proizvodnju hrane…bez toga se ne može. Svakako očekujem reviziju ovog Programa, kao i strateških smjernica razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj u pravcu prepoznavanja značajnih razlika u poljoprivrednim potencijalima različitih regija Hrvatske i u korist razvoja malih OPG-ova i obrta; izdašne mjere Programa, prema rezultatima prvih natječaja, nisu dovoljno u korist razvoja malih OPG-ova i obrta, time ne omogućuju u dovoljnoj mjeri ni ostvarivanje strateških poljoprivrednih interesa Hrvatske.

-A, strategija razvoja turizma?

-Što se tiče turizma, on je uz energetiku i poljoprivredu strateški gospodarski prioritet buduće Vlade; no, kao što je važan njegov rast i razvoj, valja promišljati o smanjivanju ovisnosti stope rasta BDP-a i platne bilance o rezultatima turizma. Bitnih razlika u koncepciji razvoja turizma nema među dionicima medijskog i političkog prostora, čini mi se. Razlika se može manifestirati samo u efikasnosti ostvarivanja ciljeva, pa očekujem od nove hrvatske Vlade efikasniji rad na stvaranju novih turističkih atrakcija, suvremene turističke infrastrukture, aktiviranju kontinentalnog prostora i priobalnog zaleđa, te produljenja sezone u mnogim dijelovima Hrvatske. U svim sektorima, a osobito u strateški značajnim poljoprivredi i turizmu, valja poduprijeti razvoj malog gospodarstva bez kojeg, unatoč težnji za velikim investicijama, nema sveukupnog razvoja Hrvatske. Poduzetnička inicijativa i razvoj malog gospodarstva krvotok su ekonomskog sustava svake uspješne države.

-Mnogi sve otvorenije ukazuju kako se najava tog zaokreta nikako ne sviđa iznimno moćnom uvozničkom lobiju. Vidite li u takvim procjenama opasnost i moguće usporavanje reformi?

Mislim da će kreatori nove hrvatske politike, bez obzira na partikularne interesne sfere, raditi sukladno svojim gospodarskim programima. Koliko ja znam, u programu Domoljubne koalicije jasno se definiraju i potrebne preinake operativnih i sektorskih programa unutar kojih su kreirane poticajne mjere za poduzetništvo i malo gospodarstvo, poljoprivredu i turizam usmjerene jačanju domaće ponude i povećanju njezine konkurentnosti. U današnjem svijetu otvorena i mala ekonomija poput Hrvatske ne može preko noći ni smanjiti niti administrativno zabraniti uvoz, već potpuno usredotočeno provoditi strukturne promjene i efikasnije administrirati realnom sektoru kako bismo izliječili nisku produktivnost i osnažili izvoznu bazu.

Robert Horvat/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Rad u hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar je za dugovječan život

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. dr. Tomislav Markić govori za portal www.kerigma-pia.hr:

“Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, kaže preč. dr. Tomislav Markić.

Dr. Markiću, nedavno ste dobili povjerenje naših biskupa da i u novom petogodišnjem mandatu vodite Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Očito ste u prvom mandatu opravdali očekivanja…

-Zahvaljujem ocima biskupima na ukazanom povjerenju kada su mi povjerili tu službu i po prvi puta prije pet godina kao i da je nastavim u novom petogodišnjem mandatu. Teško je prosuđivati svoj rad, no gledajući neki kontinuitet i odgovornost prema povjerenom, doista treba neko vrijeme upoznavanja bilo kakve nove službe, pa i ove, a zatim da i one kojima si upućen upoznaš te budeš kompetentan i na raspolaganju odgovorno obavljati ciljeve i zadaće koji se očekuju, stoga može biti olakšavajuće za neku službu da mandat potraje i duže razdoblje. S druge strane, radi se o vrlo dinamičnoj službi, koja i meni osobno odgovara i sviđa mi se.

Hrvatska inozemna pastva djeluje kroz 189 misija. Veliki je to broj. Kako uspijevate iskomunicirati i odraditi brojne projekte koji se postavljaju pred Vas?

 -Prije svega, valja reći da su misije, odnosno negdje su to župe, centri ili zajednice, u crkveno-pravnoj nadležnosti Crkve domaćina te kao samostalne pastoralne jedinice djeluju prema već uhodanoj praksi. U tom kontekstu, Ravnateljstvo ima ulogu posrednika između domovinske i iseljene Crkve u personalnim pitanjima i drugim za misiju relevantnim pitanjima. Među važnije zadaće Ravnateljstva spada održavanje veze s hrvatskim katoličkim župama i misijama diljem svijeta, s područnim delegatima za hrvatsku inozemnu pastvu u pojedinim zemljama i na pojedinim kontinentima te sudjelovanje na radnim i prigodnim sastancima hrvatskih misionara i pastoralnog osoblja u inozemstvu. U to se ubraja i nastojanje oko dobre suradnje s mjesnim ordinarijima biskupija, u kojima djeluju naši dušobrižnici kao i s nacionalnim ravnateljima za pastoral stranaca, osobito u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, gdje postoji već broj naših misija, zatim koliko je to moguće, s referentima za strance pojedinih biskupija pa sve do dekana, rektora crkvi i župnika župa, u kojima se održavaju misna slavlja na hrvatskom jeziku.

Koji su osnovni problemi s kojima se susreću naši ljudi u inozemstvu. Ovdje ponajprije mislimo na svećenike, jer pored pastoralnoga rada, naši su svećenici i nositelji kulturnih i svih drugih zbivanja u sredinama u kojima djeluju.

-Problemi su zasigurno slični kao i drugdje, no valja istaknuti neke koji su specifični za misije a prouzročeni su suvremenim promjenama. S jedne strane dio dušobrižnika suočen je s opadanjem broja vjernika, napose u zajednicama koje stare i čiji se pomladak integrirao i asimilirao u sredini u kojoj žive, što se odražava i na pastoral i s čime je povezano nestajanje nekih misija. S druge strane, suvremenim priljevom velikog broja novih doseljenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u nekim se područjima broj vjernika znatno povećao te se osjeća pastoralni pritisak uslijed nedovoljnog broja dušobrižnika koji bi za njih skrbili. Tome valja pridodati da se promjene koje doživljava Crkva uopće odražavaju i na misije pa tako Crkva domaćin uslijed krize duhovnih zvanja i uopće, očekuje sve veći angažman upravo naših svećenika u njihovim župama što između ostaloga, predmnijeva služenje naših dušobrižnika stranim jezikom. Nadalje, tu su uslijed spomenute krize i pritisci ekonomske prirode, dakle, smanjenje financija za pojedinu misiju posljedično i pastoralnog osoblja, a ponegdje su izraženi i medijski te društveni pritisci koji stavljaju pod povećalo provođenje nekih društvenih aktivnosti u misijama.

Primjećujemo kako imate dobru suradnju s našim institucijama koje se bave iseljeništvom (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika…).

 – Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Vrlo ste posvećeni svom poslu. Ne zaboravljate niti čestitati rođendane našim pastoralcima u inozemstvu?

-Vjerujem kako ovim pitanjem ciljate na nedavni 100. rođendan s. Manuele Panjkrc-Čuček koja je veći dio svojega dugog redovničkog života posvetila našim iseljenicima u Francuskoj i Belgiji. Imamo i nekoliko drugih pastoralnih djelatnika koji su doživjeli stotu pa se može reći kako je rad u Hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar za dugovječan život.

Koji su planovi koje ravnateljstvo želi postići u 2019. godini?

-Ravnateljstvo u svom godišnjem izvješću objema biskupskim konferencijama, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj, naznačuje i plan za tekuću godinu. Tu su već ustaljeni programi i  aktivnosti, od mnogobrojnih imenovanja/razrješenja svećenika koja treba provesti u opsežnoj administrativnoj proceduri, mnogih putovanja i sudjelovanja na različitim sastancima u zemlji i inozemstvu, suorganizacije raznih događanja, suradnje na sastancima i radnim tijelima crkvenih i civilnih ustanova koje se bave iseljeništvom i dr. Uglavnom tekuća 2019. ne bi trebala biti u znaku nekih drugih projekata i aktivnosti od onih koje su već uobičajene.

Razgovarao: Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Magdić: mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Fotografirala: Marija PUŠIĆ

Načelnik Sektora za provedbu i nadzor programa i proekata Hrvata izvan Republike Hrvatske gospodin Dario Magdić govori za naš portal:

“Često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH”, između ostaloga ,kaže naš sugovornik.

Gospodine Magdiću, načelnik ste Sektora za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Što je to što vaš Sektor konkretno radi?

 

Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jedna je od pet ustrojstvenih jedinica Ureda, ustrojenih za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda, koji je kao što znate, središnje tijelo državne uprave u RH, nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Unutar Sektora za provedbu i nadzor programa i projekta ustrojene su dvije Službe:

  • Služba za provedbu i nadzor natječaja i projekata, te
  • Služba za gospodarsku suradnju

Najjednostavnije rečeno, Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata, priprema, provodi i prati sve vrste javnih natječaja i javnih poziva Središnjeg državnog ureda, putem kojih se provode programi našeg Ureda, namijenjeni Hrvatima izvan RH, a to su:

  • Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini
  • Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
  • Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
  • Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj
  • Program stipendiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske
  • Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Osobno, često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH.

Nedavno raspisani natječaji objelodanili su veliki broj kvalitetnih projekata koje predlažu naši ljudi koji žive i rade vani. Kako prepoznajete projekte koji mogu donijeti dobro društvenoj zajednici?

Pretpostavljam da se referirate na jedan od posljednjih Natječaja u 2018., odnosno 2. Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH, putem kojega je krajem godine donesena Odluka o financiranju ukupno 105 projekata i potpora, ukupne vrijednosti u iznosu 1.816.000,00 kuna. Navedenim Javnim pozivom, koji se raspisuje najmanje dva puta godišnje financiraju se projekti koji nadopunjavaju potrebe hrvatskih zajednica izvan RH u cijelom svijetu. Ujedno, putem navedenog poziva odobravaju se i jednokratne financijske potpore najugroženijim skupinama i pojedincima izvan RH. Na prošlogodišnjem 2. Javnom pozivu zaprimljeno je ukupno 761 prijava i uistinu, u pravu ste kad pitate kako prepoznati projekte koji donose dobro određenim zajednicama Hrvata izvan RH. Odgovor je i jednostavan i težak. Naime, svaka financijska potpora projektima naših ljudi izvan Domovine donosi određeno dobro u određenoj zajednici. Misija sviju nas koji radimo na ovim poslovima bila bi upravo ta da financijska potpora Ureda, putem prijavljenih projekata, u najvećoj mogućoj mjeri zadovolji i ispuni potrebe što je moguće većeg broja korisnika unutar određene zajednice: da kreira željenu promjenu, da poboljša trenutno stanje.

Posao Sektora u tom smislu je da jasno i konkretno propiše prioritete i područja financiranja, opće i specifične ciljeve, kriterije i mjerila, a odluku o tome, koji projekti u najvećoj mjeri doprinose općem dobru u određenoj, često i specifičnoj zajednici, donosi Povjerenstvo, koje kao stručno i nezavisno ocjenjivačko tijelo, razmatra i ocjenjuje prijave i daje prijedlog državnom tajniku Središnjeg državnog ureda, koje projekte i u kojem iznosu financirati i odabrati.

Svaki ranije spomenuti Program potpore, prate specifični Javni natječaji ili Javni pozivi, koji s obzirom na kategoriju zajednice na koju su usmjereni, imaju specifične ciljeve i prioritete, različite kriterije i mjerila. Jer zasigurno ćete se složiti: položaj, status i potrebe Hrvata u Švicarskoj konfederaciji, nisu ni približno isti položaju, statusu i potrebama Hrvata u Venezueli, ili Makedoniji.

Imajući sve navedeno u vidu, ujedno moramo biti senzibilizirani za svaku specifičnu potrebu Hrvata izvan RH, jer naš djelokrug rada obuhvaća dužnost da vodimo brigu za zaštitu prava i interesa, očuvanje i jačanje identiteta, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza, sa svim Hrvatima izvan RH.

Međutim, važno je naglasiti da svaki Program Ureda, odnosno Natječaj ili Javni poziv, teži ispunjavanju i zadovoljavanju javnih i općih potreba zajednica Hrvata izvan RH, a programi i projekti koji se prijavljuju dolaze upravo iz organizacija Hrvata izvan RH. Mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze.

Jedan od vaših neprocjenjivo važnih projekata jeste projekt Registra hrvatskih subjekata Hrvata izvan Republike Hrvatske. Veliki je broj onih koji su se registrirali, ali registar je otvoren i za sve one koji se još nisu registrirali, zar ne?

Hvala Vam što ste prepoznali važnost i vrijednost ovog projekta, i naravno,  hvala na pohvali. Mi u Sektoru i Službi za gospodarsku suradnju, unutar koje je razvijen projekt Registra, držimo da je Registar jedan od važnijih projekata našeg Ureda. Registar je suvremena i moderna digitalna platforma koja omogućava povezivanje i umrežavanje svih Hrvata na Svijetu (ne samo poslovnih subjekata, trgovačkih društava i organizacija).  Registar kao digitalna baza podataka o hrvatskim subjektima izvan Republike Hrvatske (fizičke osobe i pravne osobe povezane s Hrvatima izvan Republike Hrvatske) je ujedno i komunikacijska mreža dostupna na www.registarhrvataizvanhrvatske.hr, koja nudi prilike za uspostavljanje suradnje i komunikacije među korisnicima u nizu područja ljudske djelatnosti: u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, znanosti, sportu te svim drugim područjima. Osim toga, Registar omogućuje i primanje obavijesti o mogućnostima ostvarenja profesionalnih i osobnih interesa korisnika čime se nastoji potaknuti snažnija i kvalitetnija komunikacija.

Iako su tijekom pilot faze provedbe projekta, koja je završena krajem siječnja 2019. bile definirane tri testne države (Sjedinjene Američke Države, Argentina, Savezna Republika Njemačka), one su služile isključivo kao uzorak na kojem će se izvršiti mjerenje uspješnosti i evaluacija pilot faze projekta. U tom smislu, ni tijekom pilot faze projekta, a niti nakon toga nije bilo definirano zemljopisno ograničenje, dakle pristup i korištenje Registra bilo je i bit će otvoreno za sve korisnike diljem svijeta, bez obzira na njihovo prebivalište. Pristup i korištenje svih funkcionalnosti Registra te komunikacija među korisnicima Registra omogućena je i nakon pilot faze, bez ikakvog prostornog ili vremenskog ograničenja.

Trenutno je u Registru prijavljeno oko 2.500 korisnika, Hrvata i s njima povezanih organizacija, udruga, društava, iz 50 različitih država Svijeta, a posebno nas veseli sve veći broj uspostavljenih korelacija i veza između korisnika Registar.

Vaše kolegice i kolege iz dana u dan putuju u mjesta gdje žive Hrvati i zasigurno se susreću s nizom konkretnih prijedloga za poboljšanje života Hrvata tamo gdje žive. Kako implementirati sve te projekte? Kako ih provesti u djelo?

 Jedan od središnjih ciljeva našeg ureda je uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan RH te poticanje i jačanje suradnje s Hrvatima izvan RH. Mišljenja sam da povezivanje, susreti i suradnja s Hrvatima izvan RH doprinosi uspostavljanju povjerenja, razumijevanja, prihvaćanja i zajedništva te da zajedničkim snagama, utemeljenim na iskrenim, realnim i provedivim projektima, možemo doprinijeti boljitku i prosperitetu svih nas, u Hrvatskoj i izvan nje. Daljnje jačanje suradnje i međusobno povezivanje, iznimno je važno jer tako upoznajemo zajednice i njihove potrebe. Putem ranije spomenutih Programa, nastojimo u najboljoj mjeri odgovoriti na te potrebe i implementirati ih u naše Programe. Upravo temeljem zajedničke suradnje, prepoznajući potrebe zajednica hrvatskog iseljeništva, Ured je pokrenuo dva značajna projekta. Projekt „Korijeni“ je program povezivanja i umrežavanja učenika osnovnih škola iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine s hrvatskim školama u iseljeništvu. Projekt Ljetne škole „Domovina“, u suradnji s Association of Croatian American Professionals, iskustveni je projekt za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva kako bi kroz specijaliziran edukativno – turistički sadržaj, koji će biti usmjeren kako na hrvatsku povijest, kulturu i običaje, tako i na suvremena pitanja i izazove koji su pred Republikom Hrvatskom, upoznali i doživjeli Hrvatsku, njenu baštinu i tradiciju.

Oba projekta nastala su kao izravan iskaz zajednica u iseljeništvu sa željom proaktivnije javne politike prema iseljeništvu.

 Što to Vaš Sektor priprema u najbližoj budućnosti?

Recentni iskoraci, koji su napravljeni u posljednje dvije godine u našem Sektoru (poput uvođenja elektroničkog on line sustava prijavljivanja projekata i projekta Registra hrvatskih subjekata izvan RH) teže daljnjem razvoju, standardizaciji i osuvremenjivanju sustava pružanja  financijskih potpora našim zajednicama izvan RH, koje su značajno povećane i u ovoj godini.

U narednom razdoblju nastojat će se poboljšati i unaprijediti organizacijski kapaciteti te stabilizirati  poslovni procesi Sektora, pojačati suradnja s korisnicima potpora kako bi zajednički pratili vrijednost i učinkovitost financiranih projekata, ali i koordinacija s međuresornim tijelima, a sve s konačnim ciljem efikasnije i kvalitetnije javne usluge našim korisnicima.

U konkretnom smislu, tijekom ove godine nastojat ćemo pristupiti aktivnostima na povlačenju sredstava iz Europskih fondova kako bi još učinkovitije djelovali i doprinijeli potrebama zajednica Hrvata izvan RH.

Razgovarao: Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari