Pratite nas

Intervju

Marija Vučković: Bez promjena u obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom, poduzetničkim i kulturnom sektoru nema izlaska iz tranzicije

Objavljeno

na

Marija Vučković aktualna je zamjenica Dubrovačko-neretvanskog župana. Ekonomiju je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1997. godine, gdje je, u razdoblju1999. – 2002. pohađala i poslijediplomski znanstveni studij, smjer Međunarodna ekonomija.

[ad id=”93788″]

Karijeru je započela kao savjetnica u Upravi za međunarodnu gospodarsku suradnju, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, a u razdoblju 2005. – 2009 rukovoditeljica je komercijalnih i financijskih poslova u Lucci Ploče. Od 2009. zamjenica je župana Dubrovačko-neretvanske županije.

S gospođom Vučković, koja je od 2006. aktivna u HDZ-u i svakako pripada skupini “mladih lica” na hrvatsko političkoj sceni, razgovarali smo o ključnim ekonomskim pitanjima o kojima se u posljednje vrijeme polemizira u hrvatskim medijima.

-Promatrači političke scene u Hrvatskoj sve otvorenije ukazuju na činjenicu kako se temeljna politička bitka bije između zagovornika stare ekonomske škole temeljene na dogovorenoj ekonomiji i socijalističkom samoupravljanju i zagovornika moderne ekonomije. Kakav je vaš stav o tim tvrdnjama?

Živa ekonomska misao u svijetu danas se jednostavno dijeli na klasičnu, čije nasljednike još nazivamo liberalima, neoliberalima ili monetaristima, i na tzv. kejnesijansku, nazvanu po engleskom ekonomistu, filozofu i matematičaru Johnu Maynardu Keynesu, tvorcu koncepta primjenjenog tijekom New Deal-a. O prevladavajućoj liberalnoj teoriji čuli smo mnogo toga u medijima tijekom posljednjih godina. Keynesa, koji ističe mogućnosti fiskalne politike i uporabe deficita u stabilizaciji gospodarstva, je u život vratila velika kriza 2008. godine. Bitno je naglasiti da oba koncepta prihvaćaju kapitalizam kao najbolji mogući sustav ekonomskih i političkih sloboda, pa njihove prijepore možemo nazvati obiteljskom svađom (kako ističe Keynesov biograf Lord Skidelsky).

-Kako primjena ta dva modela, po Vama, izgleda u hrvatskoj praksi?

Ono što se u Hrvatskoj događa posljednjih godina, nažalost nije primjena jednog ili drugog modela, ili sinteze među njima kako to radi najveći broj zemalja, već nekakva čudna i nenaravna mješavina postkejnesijanisma i Marxa, uz pojedine upade liberalizma (sjetimo se „outsourcinga“) upravo tamo gdje liberalizmu, zasad, mjesta nema.

-Da li je Hrvatska uopće izašla iz socijalističkog samoupravljanja i dogovorne ekonomije, odnosno jesmo li uopće završili tranziciju na području gospodarstva?

Nije. Naša domovina u prolongiranoj je recesiji i u stanju makroekonomskih neravnoteža; osobine gospodarstva su visoke vanjske obveze, visoka zaduženost poduzeća, brz rast duga opće države, niski rast realnog BDP-a, niski inovacijski kapaciteti i slaba sposobnost prilagodbe. Dug opće države od 2008. do danas narastao je s 36% na preko 85%! Unatoč svim prilagodbama zakonske regulative u pravcu stvaranja moderne tržišne ekonomije i velikim javnim investicijskim projektima koji su se u ciklusima u posljednjih dvadesetak godina događali, naročito sredinom prošlog desetljeća, hrvatsko gospodarstvo i privatni sektor neprestano se „muče“…čak i u vremenima pozitivnih konjuktura. Šestogodišnji pad izveo je na površinu slabe temelje rasta i ukazao na nisku produktivnost i slabu izvoznu bazu kao strukturna obilježja hrvatskog gospodarstva; povećana javna potrošnja nije urodila željenim plodovima, već nažalost „prelijevanjem iz sektora razmjenjivih dobara u sektor nerazmjenjivih dobara“, kako to točno tvrdi Europska komisija u prošlogodišnjem izvješću za Hrvatsku. Urodila je, dakle, onim što ekonomski teoretičari nazivaju „efektom istiskivanja“ – istisnute su privatne investicije i domaća proizvodnja tržišnih dobara. Tranzicija, dakle, nije završena!

– Što je potrebno za izlazak iz tranzicije?

No ona se i neće završiti bez sveobuhvatnih promjena u obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom, poduzetničkim i kulturnom sektoru, a promjene moraju biti i kvantitativne i kvalitativne. I čvrsto vjerujem da se one ne mogu raditi vrijednosno neutralno.

-Kako tumačite činjenicu da u hrvatskom obrazovnom sustavu i danas imamo predmet Politička ekonomija ali ne i predmet Tržišna ekonimija?

Mislim da se Politička ekonomija kao kolegij danas više izučava na pravnim i politološkim studijima, a na ekonomskim rjeđe. Ekonomija je društvena znanost i svakako je dobro posvetiti pažnju poznavanju povijesti ekonomske misli, te odnosu politike i ekonomije, ali središte proučavanja temelja ili osnova ekonomije trebaju biti mikroekonomska i makroekonomska analiza, uz poticanje studenata na kritičke osvrte i primjenu mikroekonomske analize kao temelja razumijevanja tržišta i tržišnih odnosa u stvarnom životu.

-Koliko sve skupa utječe na gospodarsku sliku Hrvatske ali i kreditni rejting o kome se posljednjih dana jako puno govori?

Gospodarska slika Hrvatske nije dobra – dug opće države prekomjerno je narastao zaprijetivši prevelikim rizicima, opterećenost gospodarstva državnim reguliranjem još uvijek je među većima u svijetu, a niska produktivnost gospodarskog sektora jedina prava konstanta te slike posljednjih desetljeća. Aktivna fiskalna politika podrazumijeva mogućnost kratkoročnog odustajanja od održivosti javnog financija u svrhu stabilizacije potresenog gospodarstva, no hrvatska fiskalna politika posljednjih godina, po mom mišljenju, nije bila aktivna na ispravan način, već je gomilala dug zbog porasta relativnog udjela zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na ukupan broj svih zaposlenih, pogrešnog socijalnog niveliranja koje je za cijenu imalo stagnaciju i gubitak inovacijskog kapaciteta i odsustva strateškog upravljanja javnim dugom i državnom imovinom. Naravno, sve je to temelj rasta ostavilo slabim i posljedica je nizak kreditni rejting. Rejting industrija ima nekad i zaslužene kritike, no činjenica je da ona igra značajnu ulogu u marketingu investicija. Dodatno, državama trebaju rejtinzi kako bi i one i njihov privatni sektor mogli pristupiti globalnom tržištu kapitala, a značajan su čimbenik za uspjeh središnjih banaka u provođenju operacija na tržištu novca i osiguranju likvidnsoti tržišta. Nema spora da je zadovoljavanje uvjeta za stabilnost i poboljšanje kratkoročnog, a osobito dugoročnog kreditnog rejtinga iznimno važna zadaća nove hrvatske Vlade.

-Pitanje drugog mirovinskog stupa posljednjih se dana nametnulo kao ključna tema. Što iščitavate iz tih rasprava?

Ne smeta mi nijedna rasprava u društvu, pa onda ni rasprava o II. stupu. Ono što doživljavam pozitivnim je preneseni stav profesora Lovrinovića, medijski eksponiranog kao inicijatora ove rasprave, koji nam govori da nikakvih promjena neće biti prije javnih rasprava. Moje poznavanje ove problematike je skromno, a zasad sam skeptična u pogledu tog prijedloga koji mi nalikuje kratkoročnoj knjigovodstvenoj operaciji.

-Što je sporno u tom prijedlogu?

-Sporan je dugoročan pozitivan efekt na deficit, postavlja se pitanje što bi se dogodilo u budućnosti s mirovinama zbog izrazito loše demografske slike Hrvatske, a otvara se i pitanje koliki je rizik povećanja troškova rada uslijed eventualne potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje. Ukoliko mediji točno prenose prijedloge, to bi se moglo protumačiti i odustajanjem od mirovinske reforme, a osobno sam bliže stavu da je drugi mirovinski stup potrebno unaprijediti poboljšanjem odnosa strukture ulaganja i rizika.

-Poljoprivreda i turizam, te dvadesetak pratećih gospodarskih grana, nameću se kao ključni strateški prioriteti buduće vlade. Kako gledate na takav plan?

Razvoj poljoprivrede narednih godina u najvećoj mjeri ovisit će o odgovarajućoj i pravovremnoj uporabi sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH. Ovaj program koji se financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj vrijedan je oko 2,4 mrld EUR-a, sadrži 16 mjera koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i razvoj prerađivačke industrije. Neke mjere se odnose i na unaprjeđenje kvalitete življenja u ruralnim područjima što smatram od iznimne važnosti; iseljavanje stanovništva iz ruralnih područja koja obuhvaćaju veći dio Hrvatske loše utječe na očuvanje hrvatskog identiteta, kulture i tradicije, te uništava bazu za proizvodnju hrane…bez toga se ne može. Svakako očekujem reviziju ovog Programa, kao i strateških smjernica razvoja poljoprivrede u Hrvatskoj u pravcu prepoznavanja značajnih razlika u poljoprivrednim potencijalima različitih regija Hrvatske i u korist razvoja malih OPG-ova i obrta; izdašne mjere Programa, prema rezultatima prvih natječaja, nisu dovoljno u korist razvoja malih OPG-ova i obrta, time ne omogućuju u dovoljnoj mjeri ni ostvarivanje strateških poljoprivrednih interesa Hrvatske.

-A, strategija razvoja turizma?

-Što se tiče turizma, on je uz energetiku i poljoprivredu strateški gospodarski prioritet buduće Vlade; no, kao što je važan njegov rast i razvoj, valja promišljati o smanjivanju ovisnosti stope rasta BDP-a i platne bilance o rezultatima turizma. Bitnih razlika u koncepciji razvoja turizma nema među dionicima medijskog i političkog prostora, čini mi se. Razlika se može manifestirati samo u efikasnosti ostvarivanja ciljeva, pa očekujem od nove hrvatske Vlade efikasniji rad na stvaranju novih turističkih atrakcija, suvremene turističke infrastrukture, aktiviranju kontinentalnog prostora i priobalnog zaleđa, te produljenja sezone u mnogim dijelovima Hrvatske. U svim sektorima, a osobito u strateški značajnim poljoprivredi i turizmu, valja poduprijeti razvoj malog gospodarstva bez kojeg, unatoč težnji za velikim investicijama, nema sveukupnog razvoja Hrvatske. Poduzetnička inicijativa i razvoj malog gospodarstva krvotok su ekonomskog sustava svake uspješne države.

-Mnogi sve otvorenije ukazuju kako se najava tog zaokreta nikako ne sviđa iznimno moćnom uvozničkom lobiju. Vidite li u takvim procjenama opasnost i moguće usporavanje reformi?

Mislim da će kreatori nove hrvatske politike, bez obzira na partikularne interesne sfere, raditi sukladno svojim gospodarskim programima. Koliko ja znam, u programu Domoljubne koalicije jasno se definiraju i potrebne preinake operativnih i sektorskih programa unutar kojih su kreirane poticajne mjere za poduzetništvo i malo gospodarstvo, poljoprivredu i turizam usmjerene jačanju domaće ponude i povećanju njezine konkurentnosti. U današnjem svijetu otvorena i mala ekonomija poput Hrvatske ne može preko noći ni smanjiti niti administrativno zabraniti uvoz, već potpuno usredotočeno provoditi strukturne promjene i efikasnije administrirati realnom sektoru kako bismo izliječili nisku produktivnost i osnažili izvoznu bazu.

Robert Horvat/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari