Pratite nas

Komentar

Marijan Knezović: Svaki politički Hrvat i čovjek trebao bi biti protiv ovakve deklaracije

Objavljeno

na

Nakon što su po direktivi Plenkovićeve vlade koja ima vjerne pulene i u Odboru za Hrvate izvan RH ključne stvari maknute iz Deklaracije o položaju Hrvata u BiH prije sastanka saborskog odbora, a u utorak i saborskog glasovanja, zastupnik Hrvata izvan RH i predsjednik odbora Božo Ljubić kaže kako se prijedlozi Petrova i Brkića već nalaze u nekom obliku u ažuriranom tekstu. Laž.

On govori o važnoj Brkićevoj opasci o izbacivanju važnih dijelova koji se odnose na izmjene izbornog zakona, kao i o prijedlozima Petrova da se Hrvatima izvan RH omogući dopisno i elektronsko glasovanje, da se valorizira i cijeni uloga HVO-a, pomogne ratne invalide HVO-a te da se izjednače prava na stipendije kako hrvatski studenti iz BiH i svijeta ne bi i dalje bili bez stipendija i kada ostvare dva do tri puta veći rezultat u bodovima, a s Petrovom se složio i general Glasnović.

Gospodin Ljubić nije plaćen da dezinformira javnost i ne znam zbog čega drugog bi to činio osim zbog toga što je njegova trenutna politička procjena da je korisnije biti na liniji premijera Plenkovića i katastrofalnog MVP-a nego na liniji svog obespravljenog naroda koji mu je omogućio da sjedi tu gdje sjedi.

Kao što sam i gospodinu Ljubiću nakon što je napisana originalna verzija rekao kako se s deklaracijom 95% slažem, sada nemam problem javno reći kako se s novim prijedlogom deklaracije 95% ne slažem i kako smatram da bi svaki politički Hrvat i čovjek trebao biti protiv ovakve deklaracije, iako se ona pokušava predstavit kao povijesni iskorak.

Ovakva – ona može biti samo povijesni iskorak u već viđenom i jako licemjernom mantranju. Gore spomenutih ključnih stvari nema ni u kojem obliku u ažuriranom tekstu, prepravljenom od vladinih pera, koja su na vlast došla tako što su te stvari u svom izbornom programu obećavali.

Ako spomenuti prijedlozi, uz druge koji su izbačeni, amandmanima ne budu dodani na tekst deklaracije u utorak, biti će to potvrda kako su Hrvati u BiH za vladajući dio političkog Zagreba i dalje samo medijski materijal s kojim se tu i tamo vuče koji postotak glasova.

Pogotovo će zanimljivo biti pogledati u utorak kako je tko glasovao o amandmanima i kakvo je čije lice, odnosno tko tu koga šminka, komentirao je Marijan Knezović

Na Odboru za Hrvate izvan RH Možo Petrov objasnio je da je Deklaracija kakvu su uputili krnja deklaracija iz koje je odstranjeno sve što može biti korisno za Hrvate u BIH.

 

Sabor: Odbor za Hrvate izvan RH podržao ažuriranu Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH

 

 

Knezović: Kakve veze s BiH i hrvatskim članom predsjedništva ima koljač hrvatskog naroda, Josip Broz Tito

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Predsjednica: Moja je velika želja da u Knin idem kao predsjednica, a ne kao kandidatkinja na izborima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović objavila je u četvrtak na facebooku da odluku o kandidaturi za drugi predsjednički mandat neće donijeti prije Dana domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, pri čemu je zahvalila svima koji joj daju podršku za drugi mandat.

“Ovim putem zahvaljujem svima koji mi pružaju podršku za drugi mandat predsjednice Republike Hrvatske, posebno stranci čiji sam kandidat bila i prije pet godina”, napisala je predsjednica na službenim facebook stranicama dodajući da joj svaka podrška puno znači.

Kad je u pitanju njezina odluka o kandidaturi za drugi mandat, predsjednica je navela kako joj je velika želja da na obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti u Knin ide kao predsjednica, a ne kao kandidatkinja na izborima, kako bi taj poseban dan za Hrvatsku bio ostavljen izvan konteksta političke kampanje.

Predsjednicu Grabar Kitarović nedavno je pozvao premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković da se ponovno kandidira, poručivši kako je HDZ-ovci “čekaju širokih ruku”, a na njoj je da pronađe pravi trenutak za tu objavu.

Dok se objava kandidature aktualne predsjednice iščekuje, svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima nedavno je potvrdio bivši premijer Zoran Milanović, koji će u predsjedničku utrku ići kao SDP-ov kandidat.

U izbornoj utrci trebao bi također sudjelovati glazbenik i nekadašnji saborski zastupnik Miroslav Škoro kao nezavisni kandidat, objavili su mediji pozivajući se na Škori bliske izvore. Taj popularni pjevač i tekstopisac navodno neće odbiti podršku pojedinačnih političkih opcija, a svoju će kandidaturu objaviti do kraja tjedna.

Namjeru da se kandidiraju na predsjedničkim izborima najavili su nedavno izabrani europarlamentarac Mislav Kolakušić i saborski zastupnik Tomislav Panenić.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Kainovska ljubav brata Emira Hadžihafizbegovića

Objavljeno

na

Objavio

GostovanjeGostovanje Emira Hadžihafizbegovića u emisiji Nedjeljom u 2 kod Aleksandra Stankovića možemo promatrati iz dva kuta.

Prvi se odnosi na bošnjačku politiku prema Hrvatima u BiH, nad kojima Bošnjaci desetljećima provode sustavno političko nasilje. Koliko god je u emisiji, kad je zaškripilo, Hadžihafizbegović pokušavao bježati iz politike u glumu, prosječan gledatelj shvaća da je on primjer današnjeg bošnjačkog političkog čovjeka: desnom rukom promiče islamsko-nacionalnu BiH (član je SDA), a lijevom maše s napamet naučenim floskulama građanluka za izbor komuniste Željka Komšića.

Hadžihafizbegović tvrdi da je normalno da Bošnjaci Hrvatima biraju Komšića, jer po njegovoj procjeni ‘četnik’ Milorad Dodik Dragan Čović „rade na uništenju bosanskohercegovačkog društva“. Mudri Hadžihafizbegović pristupa tom društvu kao jednom, nadnacionalnom, ignorirajući njegovu višedimenzionalnost.

Ukoliko i prihvatimo tu akrobaciju ostaje za vidjeti zašto bošnjačka koalicija (post-)titoista i islam-nacionalnog SDA pojačava stiskanje Hrvata svaki put kad se Srbi postroje. I ne pušta, od jeseni 1992. do danas. Valjda je temeljem ahdname Mehmeda II. Osvajača, povijesnog dokumenta „koji garantira ljudska prava i vjerske slobode“, kako jednom reče voditelj Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva sarajevskog dr. Abdulgafar ef. Velić, Hadžihafizbegović u Nedjeljom u 2 bio slobodan nabrojati pet Hrvata koje bi Bošnjaci odmah birali. Kako je sam glumac priznao, današnja izborna ahdnama to omogućuje: jasnu diskriminaciju cijelog jednog naroda. Iz toga proizlazi da je BiH samo za Bošnjake, Srbi su ionako četnici, a Hrvate treba podčiniti nametanjem raznih QuislingaDegrella van Tonningena.

Hadžihafizbegović je izjavio još nešto vrijedno pažnje: „Hrvati su naša braća!“ Simbolično je da hrvatski državljanin po Ranku Ostojiću gleda na Hrvate kao braću, ali bi – kako voli reći – „on i njegov narod“ odlučivali o sudbini i političkom nestanku braće. Takvu plemenitu bratsku ljubav možda je još samo Kain znao pokazati.

Drugi ćošak iz kojeg možemo promatrati glumca i bivšeg vojnika Armije BiH i HVO-a iz Tuzle je kroz manjak vizije hrvatskih političara, i u Hrvatskoj i BiH. Bi li prosječan gledatelj bio uznemiren nakon Hadžihafizbegovićevog baljezganja da Hrvatska i hrvatski političari u BiH znaju odgovoriti – raditi u korist rješavanju hrvatskog pitanja u BiH? Vjerojatno ne bi.

Hrvatska je nakon triput nametnutog Komšića tek par mjeseci upozoravala Europsku uniju, međunarodne aktere i svjetske diplomacije o štetnosti tog čovjeka, neravnopravnom položaju Hrvata u BiH i spornosti izbornog zakona. O tome svjedoče brojni medijski izvještaji, poput sastanka Andreja Plenkovića Emmanuela Macrona. Nakon toga je sve stalo, ishod je onaj stari – Hrvati, snađite se i ne talasajte puno. Jer, da se nešto izrodilo iz tih kvazipokušaja zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ne bi zaobišao Mostar u širokom luku.

Izjave političara vratile su se u okvir tužne hrvatske zbilje (čemu svjedoče floskule „podržavamo ravnopravnost svih konstitutivnih naroda“ i „BiH je prijateljska zemlja“), a vjerojatno će tako i ostati do idućih općih izbora 2022. godine. Primjerice, ne promišlja se o bilo kakvom djelovanju izvan europske karikaturalne sporosti, savezništvu sa SAD-om po pitanju položaja Hrvata u BiH, lobiranju, ili drugim ambicioznijim koracima.

Pitanje je što se može očekivati od hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020.? Iz najava je jasno kako će Hrvatska gurati balkanske države ka Uniji, a kad je u pitanju BiH vjerojatno će to biti pomoć njoj kao „prijateljskoj državi“, uz široko zaobilaženje cjelokupnog hrvatskog pitanja (školstvo, kultura, znanost i obrazovanje, RTV javni servis, teritorijalna, politička i ekonomska ravnopravnost, itd.)

Ni južno od Save nije bolje. Hrvatski političari podijelili su fotelje, vlast na razini Federacije BiH uredno funkcionira, Hrvati dižu ruke za nova zaduživanja, Najlegitimniji otvoreno laže o izmjenama izbornog zakona kako bi, valjda, širio ‘optimizam’ među hrvatskim narodom. Ukorjenjuje se kultura slabosti, normalizira se smeće po cesti u Mostaru, iako se zna da je s druge strane hadžihafizbegovićevski brat.

I da, Hadžihafizbegović samo igra tragediju koju potpisuju abelovski Hrvati.

I.Pepić/poskok.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari