Pratite nas

Zanimljivosti

Marijan Knezović: Tko su uopće ti Hercegovci?

Objavljeno

na

Ukratko? Ne može! Ali može najkraće: Hercegovci su krojitelji Ustava RH, pjevači koji nastupaju na Eurosongu, nogometni treneri…

Pa daj već jednom…koji zarađuju milijune, rukometni golmani kojima skandiraju dvorane, osobe koje 15 godina obnašaju dužnost gradonačelnika najnaprednijeg grada u regiji, pjesnici koji su bili europski revolucionari dok je ostatak Balkanaca učio slova, osobe koje drže predavanja po cijelom svijetu i imaju najslušanije radijske emisije na Balkanu, osobe koje u Sarajevu vole više nego ćevape i “krste ih u Bosance”.

[ad id=”93788″]

Oni su i neki od najuvaženijih ekonomskih stručnjaka. Također, biti Hercegovac znači i biti dežurni krivac za sve loše što se dogodi u, rekli bi oni, domovini. Hercegovci su vam i oni koji su znali kako izgleda atom dok su drugi razbijali glavu misleći da je Zemlja ravna ploča.

Puno je to raznolikosti, zar ne? Nama raznolikosti nikad dosta. Hercegovci su i folklorni zabavljači u saboru (što je zapravo politički legitimno, da Hercegovci nisu nasmijavali saborske zastupnike u njega vjerojatno nikad nitko ne bi ni došao), a na kraju krajeva Hercegovci su i osobe na koje su svi ljubomorni zbog Severine. Da, sve su to Hercegovci. Sve to, a i puno više toga krije uzavrela hercegovačka krv.

1914102_792932654173059_2502051862352316535_nHercegovci su vam i ljudi koji vole ladovinu, a kad treba sunce im postane najbolji prijatelj. Hercegovci su i osobe koje jedva čekaju snijeg, pa mu skidaju sve po spisku kad napokon padne, a njima lopata ostala u firmi koju su osnovali parama zarađenim od izvoza bijelih čarapa. Oni su također oni koji brane čast svoje majke, sestre i Mercedesa. Hercegovci su ti kojima su hvala Bogu rukavi uvijek mali, jer nije svatko nagrađen tolikom visinom. Pitaju se često u medijima zašto Hercegovaca ima u svakom mjestu u regiji? Pa čovječe, zvali ih fratri, vladike i hodže da dođu popravit malo prosjek visine (nizine). Uspjeli su.

Hercegovci su i oni koji švercaju duvan i kunu se trokatnicom sa šest balkona u njegovu kvalitetu, a u isto vrijeme puše Marlboro i kukaju jer su se pojavile nove uhljebarine. Hercegovci su vam oni koji psuju kamen, a čim maknu malo dalje od Sinja pjevaju u sebi sa suzama “kamen, krš i maslina…” Hercegovci su ti koji su zaslužni za to što Jutarnji list dan danas opet proda koliko-toliko primjeraka. Hercegovci su vam i kolumnisti raznih medija koji protiv Hercegovaca pišu, a kad dođu kući pošalju ženu i dicu u Joker da oni mogu u miru čitati knjigu: “Kako se ponašati pravi Ero”

Hercegovci su vam dragi moji i osobe čiji glas na izborima vrijedi više od svih ostalih zajedno. Kažu nam podatci da 15 000 hercegovačkih glasova vrijedi više od 2 200 000 hrvatskih. Zamislite čovjeka čiji glas vrijedi više nego glas npr. 147 Istrijana? Zamislite Hercegovca. Hercegovci su toliko posebni da i pred sv. Petrom između raja i pakla oni biraju Njemačku. Oni su i ustaše i primitivci koji ponosno gledaju ćirilicu kad idu pljeskati tamnoputim igračima na stadion.

Hercegovci su vam i matematička nepoznanica u jednadžbi koja bi trebala objasniti zašto je netko uspješniji od drugih. Svašta su ti Hercegovci. Hercegovci su vam i muškarci koji kada se ožene već znaju kako će im se zvati sin, a i prvi muški unuk, ali razbijaju glavu što će bit s unučicom. Hercegovci su vam i lopovi, ali to nemojte dalje širiti. To sam čuo od nekog Yuskoka, Bog ga pomoga šta li reče.

Hercegovci su ti, pobro, i mladi filozofi s bradom koji vozaju polovne Citroene zato da zamagle oči narodu. Svakakvi ti ih ima… Hercegovci su ti i oni koji vozaju BMW-a ’89-o godište a on prešao 89 000. Čak se i sat na autu boji Hercegovaca, pa im računa po tankanju a ne po kilometru. Hercegovci su i oni koji imaju tetoviran grb Herceg Bosne na podlaktici. Prepoznaju se po tome što nose duge rukave kad su u Sarajevu, a u zadnje vrijeme i po Zagrebu.

Hercegovci su na kraju krajeva oni čiji su djedovi jeli mahovinu i bili žedni danima. Hercegovci su oni koji su branili boje pravde i poštenja kad je god to bilo potrebno. Hercegovci su oni koji su svima pomogli u stvaranju države, da na kraju oni ne bi imali ni prava kakva zaslužuje svaki čovjek. Hercegovci su osobe kojima se ustaje kada ulaze u prostoriju.

Hercegovci su endemi u svijetu, najsretniji i najtužniji ljudi u isto vrijeme. Hercegovci nisu samo osobe rođene u Hercegovini. Biti Hercegovac je stil života, a nikako teritorijalna pripadnost. Hercegovci su svi oni koji se ne boje života nego mu gledaju u oči i gorko prkose. Riječ Hercegovac nije pseudonim, već titula.

Biti Hercegovac znači voljeti život, a taj život su nerijetko Hercegovke, koje su inače najbolje i najljepše majke na svijetu za svoje male Hercegoviće. Biti Hercegovac znači biti čovjek, ma što to danas značilo.

I za kraj, možda ono najvažnije, biti Hercegovac znači biti svoj. Budi svoj, Hercegovče!

Marijan Knezović/Posušje.net

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

U Rami ulovljena dva džužana

Objavljeno

na

Objavio

U ramskom selu Ripci u samo 24 sata Ante Pavličević Tune ulovio je u svoju zamku dva džudžana, misteriozne životinje, koje u našem narodu slove kao neuhvatljive i za koje mnogi vjeruju da je riječ o izmišljenim životinjama koje se čudno glasaju.

”I džužanima crna zima, ukočila ih glad i snijeg, moraju izaći. Prije dva dana udavilo mi kokoš. Imam neku zamku pa rekoh idem je postaviti. Kad sam došao jučer ujutro uhvatio se jedan. Nešto se bio ozlijedio, nikako nije živahan, slab bio, pokušao sam ga spasiti davajći mu hranu, ali nakon sat dva uginuo je. Ostavio sam zamku ponovno kad jutros u nju uletio drugi. Ali ovaj je živahan, veseo!“ kaže kroz šalu Ante. Legenda kaže da džudžana nitko nikad nije uhvatio.

Javnost je podijeljena oko džudžana. Jedni misle da je ta priča napuhana i da je riječ o običnom glodavcu koji napada perad, dok su drugi uvjereni da se baš radi o tajanstvenoj nemani.

Mali rječnik hercegovačkih izraza EroGag za džužana piše da je ”mitološko biće koje ljeti pohara sve kokošinjce i glavni je uzrok svih poljoprivrednih devastacija desetljećima.“ ”Malo sam ga slikao i snimao.

Slao sam prijateljima fotografije i video. Ne znam hoće li sutra biti uhvaćen i treći, niti znam kako oni žive, u čoporima, parovima ili pojedinačno. Zamka je za sada stalno postavljena pa ćemo vidjeti ima li ih još. Nisam znao što ću u s džudžanom pa sam ga odnio tu u selu jednom ljubitelju životinja, pa nek on proviđa s njim“ kazao je Tune za portal Rama-Prozor.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković razvili novu metodu za prepoznavanja lica i govora

Objavljeno

na

Objavio

Računalni znanstvenici Instituta Ruđer Bošković razvili su novu metodu grupiranja podataka koja je ocijenjena kao fundamentalni doprinos problemu grupiranja podataka. Nova saznanja moći će se primijeniti na prepoznavanje lica, govora, rukom pisanih brojeva.

Znanstvenici Laboratorija za reprezentacije znanja i strojno učenje Zavoda za elektroniku Maria Brbić i Ivica Kopriva razvili su novu metodu za grupiranje podataka temeljenih na modelu linearnih potprostora kao generatora odgovarajućih funkcionalnih skupina.

”Primjene koje smo ilustrirali u ovom novom radu odnose se na prepoznavanje lica odnosno grupiranje slika lica u skupine koje odgovaraju osobama, zatim prepoznavanje govornika, odnosno grupiranje značajki govora u skupine koje odgovaraju osobama, te prepoznavanje rukom pisanih brojeva, odnosno grupiranje slika u skupine koje odgovaraju znamenkama od 0 do 9.”, objašnjava Ivica Kopriva.

Rad je objavljen u jednom od najutjecajnijih znanstvenih časopisa u području računalnih znanosti i umjetne inteligencije ‘IEEE Transactions on Cybernetics’, koji se po faktoru odjeka 8.803 svrstava na treće mjesto u tome području.

”Novi algoritmi su značajno poboljšali točnost u usporedbi s postojećim metodama na svim testiranim primjenama.”, zaključuje Maria Brbić.

Što je to strojno učenje?

Strojno učenje je grana umjetne inteligencije koja se bavi oblikovanjem algoritama za automatsku obradu podataka, odnosno to je proces otkrivanja znanja iz velike količine podataka pri čemu računarski sustavi sami automatski poboljšavaju svoje procese kroz iskustvo.

Strojno učenje je temelj podatkovne znanosti, a dijeli se na nadzirano, nenadzirano i polunadzirano.

To je jedno je od danas najuzbudljivijih područja računarske znanosti zbog brojnih mogućnosti primjena od raspoznavanja uzoraka i dubinske analize podataka do robotike, računalnog vida, bioinformatike i računalne lingvistike do medicine.

Neke od najčešćih primjena grupiranja podataka u medicini odnose se na segmentaciju slike. Primjerice, kod CT slike skupine predstavljaju organi, kod PET slike skupine su tkiva, kod mikroskopske slike histopatoloških preparata skupine su tkiva i/ili stanice, a kod slike optičke koherentne tomografije oka, primjerice, skupine su slojevi unutar mrežnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari