Pratite nas

Marijan: ne bih se čudio da je većina gradiva Udbe iz Hrvatske uništena

Objavljeno

na

Povjesničar Davor Marijan kazao je za narod.hr kako o razlozima slabog odziva od samo 11,64 posto na referendum o arhivi Udbe u Sloveniji možemo spekulirati, ali se ne bi iznenadio da većinska slovenska elita želi da materijali budu što kasnije dostupni ili uništeni, jer je ta elita, baš kao i u Hrvatskoj, izrasla iz redova komunista.

udba-blic„Možda je razlog slaba medijska popraćenost, možda su Slovenci doista umorni od prošlosti, a možda se većina ne želi suočiti s tim vremenom, što bi moglo posredno govoriti o nerazmjerno velikom broju osoba koje su prošle kroz evidencije Udbe“, rekao je Marijan s Hrvatskog instituta za povijest.

Napominje kako treba imati na umu da je Udba bila i dželat komunističke partije i da se s otvaranjem njene građe zatvara krug i stvara osnova za odgovor na pitanje što je bila Komunistička partija Jugoslavije, odnosno u ovom slučaju Slovenije.

„Imao sam priliku vidjeti manju količinu dokumenata vojne službe sigurnosti iz razdoblja od 1988. do 1991. i to je vrsta materijala od kojeg se želudac okreće, a radi se o razdoblju kada se sustav raspadao“, kazao je Marijan i dodao kako je to materijal za psihijatra, a ne za povjesničara.

Susljedno tome, misli da je teško i zamisliti što ima u građi Udbe iz desetljeća nakon rata i ne bi se iznenadio da većinski pripadnik slovenske elite želi da to što kasnije bude dostupno javnosti ili da bude uništeno. Kao i u Hrvatskoj ta elita je uglavnom izrasla iz redova komunista koji su 1945. došli na vlast.

„Stanje u Hrvatskoj je osjetno gore po pristupu arhivskom gradivu iz razdoblja od 1945. do 1990. i može se svesti na jednu jedinu riječ – sramotno. Lakoća s kojom je dilano gradivo Republike Hrvatske od 1990. usporediva je samo s odlučnošću da se onemogući pristup gradivu iz komunizma“, pojasnio je Marijan današnju situaciju u Hrvatskoj.

Smatra kako je pravo pitanje je li i u kojoj je mjeri sačuvano gradivo Udbe iz Hrvatske, te da se ne bi čudio da je većina uništena!? Naime, oko procedure postoje zakoni koji se primjenjuju na način da obeshrabre istraživače.

„Tragično je da se štiti zločinačka institucija i razdoblje čije tajne ne ugrožavaju ni jedan element nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. No, možda ugrožavaju neke utjecajne pojedince na vlasti, a takvi su očito skloni da se poistovjete sa sustavom“, istaknuo je Marijan te dodao kako i Hrvatskoj treba referendum o arhivi UDBE.

„Referendum, naravno da nam treba, mi se tek navikavamo da je referendum očito jedini način na koji većina može utjecati na pravce kretanja u državi“, zaključio je hrvatski povjesničar za narod.hr.

narod.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Velimir Bujanec: PONOSAN NA VARAŽDIN!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Marko Perković Thompson/fb

Upravo sam razgovarao s dragim prijateljem Markom. Pun je pozitivnih dojmova i neskrivenih emocija – sinoć je Arena Varaždin bila prepuna, a Hrvati su k’o vojska pjevali ‘Bojnu Čavoglave’ još i prije njegova izlaska na pozornicu.

Za još jedan veličanstveni koncert MP Thompsona tražila se karta više, a Varaždinci su pokazali da su pravi domovine sinovi:) Hvala mome rodnom gradu i veliko hvala Marku; tako mi je žao što nisam mogao biti na koncertu – morao sam raditi, voditi Bujicu…

S obzirom na viđeni potencijal, naročito mlade ljude na koncertu – i za Varaždin vrijedi ona stara: JOŠ NAS IMA, JOŠ HRVATA!

PHOTO: Arena Varaždin nikada nije bila ovako popunjena, a Marko mi je jutros rekao: “Osjećao sam se kao da sam u Čavoglavama!”

Foto: Marko Perković Thompson/fb

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Vladimir Šoljić: Nismo se odrekli Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ćiril Ćiro Raić

Ukoliko presuda bude temeljena na činjenicama tzv. Udruženi zločinački podhvat će otpasti, a kako nitko od šestorice dužnosnika Hrvatske Republike Herceg Bosne nije optužen po osobnoj odgovornosti za konkretno djelo to bi značilo da će svi biti oslobođeni, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis Vlado Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća HZ HB, čovjek koji je u vrijeme rata u Herceg Bosni vodio resor gospodarstva, a potom bio ministar obrane i predsjednik Federacije BiH.

Herceg Bosna osnovana kako bi se Hrvati obranili

Podsjetimo 29. studenog šestorici dužnosnika Hrvatske Republike Herceg Bosne, predsjedniku Vlade dr Jadranku Prliću, ministrima obrane i unutarnjih poslova Bruni Stojiću i Vlantinu Ćoriću, načelnicima Glavnog stožera HVO-a generalima Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću, te predstojniku Ureda Vlade HR HB za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću Žalbeno vijeće Haškog suda izreći će pravomoćnu presudu, 13 godina nakon što su dragovoljno otišli u Haag.

Nepravomoćnom presudom Prlić je osuđen na 25, Praljak, Petković i Stojić na 20, Ćorić na 16, a Pušić na 10 godina zatvora, jer su, kako je nevedeno u presudi, zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom dr Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i načelnikom Glavnog stožera Hrvatske vojske Jankom Bobetkom sudjelovali u Udruženom zločinačkom poduhvatu “pripajanja HR HB Hrvatskoj u slučaju raspada BiH, ili “uspostavi HR HB kao neovisne države unutar BiH”.

Šoljić naglašava kako je najprije Hrvatska zajednica, a potom Hrvatska republika Herceg Bosna osnovana, kako bi se Hrvati obranili od srpske agresije, te da nikada niti je razmatrana, a kamoli donesena odluka o “rušenju BiH” i “pripajanja Herceg Bosne Hrvatskoj”.

Podsjeća kako su na vrhuncu krize u Jugoslaviji kad se rat prenio u BiH prvo napadnuta područja s hrvatskom većinom i u njima napravljen zločin (Ravno, Uništa …). Kako su Srbi i Muslimani već uspostavili određene oblike nacionalnog samoorganiziranja, Hrvatima nije preostalo ništa drugo nego da urade nešto slično. Bilo je to, kaže, osnivanje HZ HB 18. 11.1991. godine.

Dvije svrhe Herceg Bosne

Predsjednik Glavnog vijeća HZ HB mr Vladimir Šoljić

-Nakon što prije referenduma o neovisnosti nije bio postignut dogovor tri konstitutivna naroda o unutarnjem ustroju što je bio uvjet Međunarodne zajednice za priznanje BiH i nakon što je od muslimanske strane odbačeno tzv. „Livanjsko pitanje“ HZ HB je mogla poslužiti za dvije svrhe, prva je priprema za samoobranu a druga kao dio jedne opcije za unutarnji ustroj BiH. I jedno i drugo je legalno i legitimno tim više što je bilo organizirano od strane najviših predstavnika hrvatskog naroda u tadašnjoj vlasti, ističe Šoljić za HMS.

On naglašava kako nigdje i nikada nije razmatrana opcija nasilnog rušenja BiH niti je vođena rasprava o odvajanju dijela teritorija BiH i njenog pripajanja Hrvatskoj, a kamo li da su o tome donošene nekakve odluke.

-Ako ovome dodamo činjenice da je RH već proglasila neovisnost u postojećim tz. avnojevskim granicama i da je sve druge republike SFRJ uključujući i BiH priznala u postojećim granicama, a u BiH prva uputila i veleposlanika onda je svaka priča o UZP neutemeljena i besmislena konstrukcija, ističe.

Uz to podsjeća i na ulogu Hrvata BiH vezano za odluke o neovisnosti i referendumu kao i obrani BiH.

Kad je Prlić postao, a kad prestao biti član UZP?

Napominje da je prema prvooptuženom za Udruženi zločlinački podhvat Jadranku Prliću muslimanska strana višestruko puta iskazivala povjerenje dajući suglasnost ili ga predlažući pored ostalog za guvernera Narodne banke BiH- tada, HDZ BiH nije dao suglasnost na to imenovanje-zatim povjerenika Vlade BiH za HZ HB, predsjednika prelazne Vlade BiH, ministra obrane BiH na polovici ratnog razdoblja, prvog ministra vanjskih poslova nakon rata itd. pa je, kaže, nejasno kad je isti postao a kad prestao biti član UZP.

-Dakle, ako presuda bude temeljena na činjenicama UZP će otpasti, a kako nitko od njih nije optužen po osobnoj odgovornosti za konkretno djelo to bi značilo da će svi biti oslobođeni, ističe Šoljić.

Nismo se odrekli Herceg Bosne

Naglašava kako niti on, ni bilo tko od onih koji su bili u strukturama vlasti se nisu odrekli Herceg Bosne. – Herceg Bosna nije ukinuta kao što se to u medijima često govori nego je ugrađena u FBiH nakon Washingtonskog sporazuma kao jedan od dva ravnopravna administrativna aranžmana.

Drugi administrativni aranžman, pojašnjava Šoljić, je Republika BiH, koja je faktički bila bošnjački ratni entitet, jer su kadrovi iz reda Srba i Hrvata u toj vlasti bili samo multietnički ukras, bez izbornog legitimiteta dva naroda.

-Svi akti Herceg Bosne od svjedodžbi i diploma do zakona koji su doneseni ostali su važeći i na snazi sve dotle dok se ne usvoji zakonodavni sustav BiH nakon prestanka rata, podsjeća.

Šoljić u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis ističe kako se Hrvati ne smiju i neće odreći prava na stvarnu i institucionalnu jednakopravnost u Bosni i Hercegovini a potpuno je, kaže, ne bitno hoće li se to ostvariti kroz federalizaciju BiH s hrvatskom federalnom jedinicom, po konsocijacijskom modelu (Belgija) ili bilo kojem drugom modelu koji je poznat i koji se potvrdio u praksi organiziranja višenacionalnih država koje su opstale.

-Praksu koja već duže vremena vlada u BiH gdje se Hrvatima daju neka prava iz samilosti i na kapaljku a koja im pripadaju po slovu i duhu Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, treba definitivno prekinuti, smatra Šoljić.

Izborni zakon test za odnos Bošnjaka prema Hrvatima

Upitan o budućnosti BiH, Šoljić kaže:

-Ako se u najskorije vrijeme nakon što je proteklo 22 godine od prestanka rata ne nađe optimalno rješenje za unutarnji ustroj realno je očekivati da BiH završi kao i sve druge višenacionalne zajednice koje nisu uređene na temelju jednakopravnosti naroda koji je čine”.

Na upit zbog čega bošnjačke stranke odbijaju prihvatiti izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile Hrvatima, ali jednako tako i Bošnjacima i Srbima izabarti svoje predstavnike u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Federalnog parlamenta, Šoljić kaže kako je iz dosadašnjih rasprava o Izbornom zakonu  jasno da su stavovi svih bošnjačkih stranaka jedinstveni u tome da se Hrvatima ne omogući izbor legitimnih predstavnika u strukture vlasti.

-Na izbornom zakonu će se definitivno pokazati da li Bošnjaci žele prihvatiti Hrvate kao jedan od tri potpuno ravnopravna i konstitutivna naroda.  Ni jedan bošnjački dužnosnik to ne smije prihvatiti ukoliko nije spreman na posljedice koje mu slijede na izborima. Ako se, međutim, ne postigne demokratsko rješenje a to znači pravo svakoga naroda na izbor vlastitih predstavnika u organe u kojima je to predviđeno slijedi „mostarizacija BiH“ sa svim posljedicama, upozorava predsjednik Glavnog vijeća HZ HB.

Važe li Izetbegovićevi kriteriji i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

Šoljić je komentirao i žestok obračun bošnjačkih lidera Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, te Izetbegovićev pokušaj diskvalifikacije radončića iz utrke za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

U diskvalifikaciji Fahrudina Radončića, Bakir Izetbegović kaže da bi bošnjački član Predsjedništva trebao sličiti na svoj narod i baštiniti njegove vrijednosti što navodno nije slučaj sa Radončićem.
-Ovakva načela nisu sporna ali je sporno to što Izetbegović to ne želi primijeniti i na izbor hrvatskog član Predsjedništva. To znači da hrvatski član Predsjedništva ne bi morao sličiti na svoj narod nego možda da bude takav da ne slični ni na što, kaže Šoljić./HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari