Pratite nas

Pregled

Marijana Petir: 82 posto građana podržava uvođenje slobodne nedjelje

Objavljeno

na

Foto: Hina

Četiri petine građana, odnosno njih 82 posto podržava uvođenje slobodne nedjelje u svim trgovinama u našoj zemlji, pokazuje istraživanje na tu temu koje je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s agencijom Promocija plus.

Istraživanje je provedeno od 11. do 15. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, a cilj je bio utvrditi stavove građana o uvođenju slobodne nedjelje u trgovinama te utvrditi kupovne navike nedjeljom.

Iako postoje razlike u razini podrške građana uvođenju neradne nedjelje, promatrano prema socio-demografskim obilježjima, u svakoj od tih skupina značajno je više podržavatelja nego protivnika neradne nedjelje, pokazuje istraživanje predstavljeno u srijedu povodom Međunarodnog dana obitelji.

Žene su češće zagovornice slobodne nedjelje, taj prijedlog podržava 87 posto žena te 77 posto muškaraca. Veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje je u starijim dobnim skupinama, dok su mladi češće protivnici slobodne nedjelje, kazao je direktor Promocije plus Agan Begić predstavljajući rezultate.

Veći broj zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima 

S obzirom na razinu obrazovanja veća je koncentracija zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima, dok je kod visokoobrazovanih zabilježena veća koncentracija zagovornika zadržavanja rada nedjeljom. Veća se koncentracija zagovornika slobodne nedjelje bilježi u skupinama s manjim primanjima.

Istraživanje je pokazalo da je u Dalmaciji i Slavoniji veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje, dok su zagrebačka i sjevernojadranska regija s većim udjelom protivnika slobodne nedjelje. Također, veća potpora nedjelji je u manjim naseljima.

S povećanjem broja članova obitelji se povećava podrška slobodnoj nedjelji, pokazuje istraživanje.

Zagovornici uvođenja neradne nedjelje ističu kako je nedjelja dan za obitelj i odmor, dok protivnici uvođenja neradne nedjelje smatraju kako ne treba braniti rad, da moramo raditi jer smo turistička zemlja, no istovremeno ističu kako je rad nedjeljom neadekvatno plaćen.

Više od dvije trećine građana kupuje nedjeljom

Istraživanje je također pokazalo da više od dvije trećine građana (68 posto) kupuje nedjeljom, od čega njih 18 posto svaku nedjelju, a kupovina je usmjerena na prehrambene proizvode (75 posto).

Eurozastupnica Marijana Petir kazala je da im je cilj potaknuti našu Vladu i Sabor da donesu zakonodavstvo koje će osigurati slobodnu nedjelju, ustvrdivši da ovo istraživanje pokazuje da je to volja građana, a ne samo zaposlenih u trgovini.

“Želimo kroz ovo istraživanje i aktivnosti koje provodimo podcrtati da je jako važno da se za sve zaposlene za koje je to moguće, izuzevši hitne službe, pokuša naći rješenje i osigura zakonodavstvo sa slobodnom nedjeljom, kao i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene”, kazala je Petir.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta kazao je da je, s obzirom na pokazatelje u ovom i drugim istraživanjima, nastavak ovakve prakse neprihvatljiv.

Hrvatskog saveza za nedjelju uputio Ministarstvu gospodarstva svoj prijedlog

Naglasio je da su Ministarstvu gospodarstva u travnju uputili prijedlog za rješenje ove problematike sa šest točaka prijedloga. Predlažu da trgovine budu otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 20 sati, a subotom od 6 do 18 sati; da trgovine obavezno budu zatvorene blagdanima i neradnim danima te da trgovine nedjeljom rade pet puta godišnje po izboru samih poslodavaca.

Kao iznimke od zabrane rada nedjeljom predlažu trgovine na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, nacionalnim parkovima, benzinskim postajama i odmorištima na autocestama te također predlažu novčano kažnjavanje nepoštivanje radnog vremena i  zatvaranje trgovina pri trećem prekršaju.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić izrazila je podršku prijedlogu Hrvatskog saveza za nedjelju.

“Nismo za zabrane, već da se napravi reda, a zakon je jedini način da se to riješi. Ovo istraživanje pokazuje da javnost podupire takav način vrijeme je da vlast konačno krene u rješavanje tog pitanja”, poručila je Štulić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kujundžić: Ministarstvo zdravstva nema evidentiranih isplata prema tvrtki Smart Medical

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u subotu je opovrgnuo navode Telegrama da je Ministarstvo zdravstva isplatilo 4,7 milijuna kuna tvrtki Smart Medical d.o.o., za koju se navodi da je u vlasništvu nekadašnjeg poslovnog partnera obitelji Kujundžić, te tvrdi da Ministarstvo nema evidentiranih isplata prema toj tvrtki.

Kujundžić u priopćenju navodi i kako će u slučaju novih iznošenja neistinitih informacija potražiti pravnu zaštitu radi zaštite svog ugleda i ugleda Ministarstva zdravstva.

Telegram je u subotu objavio članak u kojem navodi da je u posljednje dvije godine iz proračuna Ministarstva zdravstva isplaćeno 4,7 milijuna kuna prvom susjedu i nekadašnjem poslovnom partneru obitelji Kujundžić.

Do milijunskih isplata tvrtki Smart Medical d.o.o. Nevena Mrkše, tvrdi Telegram, došlo je za mandata ministra Kujundžića, u 2018. i 2019. godini, dok je sporna tvrtka osnovana početkom prosinca 2016., manje od dva mjeseca nakon što je Milan Kujundžić stupio na dužnost.

“Uvidom u knjigovodstvenu evidenciju Ministarstva zdravstva od 2015. do danas nema evidentiranih isplata prema navedenoj tvrtki. Ovom prigodom također želim najaviti kako ću u slučaju novih iznošenja neistinitih informacija potražiti pravnu zaštitu u cilju zaštite kako mog osobnog ugleda, tako i Ministarstva zdravstva”, stoji u priopćenju ministra Kujundžića. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Moramo raditi na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković je zajedno s drugim državnim dužnosnicima u petak u povodu 27. siječnja, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, položio vijenac na Židovskom groblju na Mirogoju poručivši da moramo raditi na kulturi sjećanja, zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu.

“Želimo da se opomena na ovakav veliki zločin uvijek ureže svima u sjećanje i da se takvi zločini nikada ne ponove. Danas moramo raditi ne samo na kulturi sjećanja, nego i na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu”, izjavio je Plenković poslije polaganja zajedničkog vijenca u ime Republike Hrvatske ispred skulpture Mojsija na Mirogoju.

Došli su izraziti poštovanje prema milijunima žrtava tog najvećeg zločina u povijesti čovječanstva, ističe, ali se i prisjetiti 117 hrvatskih pravednika koji su pomagali spasiti Židove u najtežim trenucima.

Upitan o žalbama manjinskih udruga o pojavi rehabilitaciji ustaštva, poručio je da uvijek moramo sprječavati pojave toga tipa.

“Na tome radimo jer to nisu vrijednosti koje dijelimo. U našem programu su najviši standardi poštivanja ljudskih i manjinskih prava i na tome ćemo ustrajati jer su to vrijednosti slobodne i moderne Hrvatske”, naglasio je.

Jandroković: Treba mlade upoznavati s tim što se događalo

Podsjećajući na mračno vrijeme Drugog svjetskog rata, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je kako je tada “ljudski um dotakao dno”, a zlo je vodilo ljude u činjenju strašnih nedjela i zločina, gdje su ubijani i progonjeni milijuni ljudi samo zbog toga što su pripadali određenom narodu ili skupini.

“Prošlo je već puno godina od tada i blijede sjećanja na ta vremena, zato treba podsjetiti mlađe generacije na to što se događalo. Treba ih podsjetiti da sloboda, mir, demokracija, pluralizam ne dolaze sami od sebe, već se za njih treba boriti”, poručio je Jandroković dodajući da je uvijek nužno podsjećati na to i boriti se za istinske vrijednosti koje omogućavaju život u miru i slobodi.

Hrvatska je zemlja koja je bila žrtva totalitarnih i zločinačkih režima i lijevih i desnih, ističe, i to nas obvezuje da među mladim generacijama uvijek govorimo o potrebi borbe za slobodom, mirom i demokracijom.

“Imamo ružno sjećanje na ono što se događalo, ali to nam sjećanje treba biti poticaj da budućnost u Hrvatskoj bude bolja”, poručio je.

Da-Don: Imamo problem zbog pozdrava “za dom spremni” 

Rabin židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Zagrebu Kotel Da-Don ocijenio je da u svijetu raste antisemitizam kao nikad prije dok se ponavlja rečenica ‘da se nikad ne ponovi’.

“To pokazuje da imamo ozbiljni problem u društvu i da riječi više ne mogu pomoći. I u Hrvatskoj imamo problema ako su ljudi još uvijek uvjereni da ‘za dom spremni’ znači nešto dobro za Hrvatsku”, naglasio je Da-Don.

Upitan kako se s time nosi Vlada, rekao je da vjeruje da ima dobru namjeru, ali da još uvijek neke stvari nisu riješene.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, ili Jom hašoa, obilježava se 27. siječnja. Holokaust označava uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45).

Židovima su oduzeta građanska prava, proganjani su i pljačkani temeljem rasnih zakona, a kasnije je provođen “plan konačnog rješenja židovskog pitanja” sustavima koncentracijskih logora smrti s plinskim komorama.

Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

Na području NDH od ukupno 39.000 Židova stradalo ih je više od 30.000, najveći dio u ustaškim logorima, a oko 7000 otpremljeno je u smrt u nacističke logore (najviše u Auschwitz). Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000 (Hrvatska enciklopedija). (Hina)

29. kolovoza 1941. – Nedićeva nacistička Srbija bila je prva zemlja u Europi s epitetom judenfrei

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari