Pratite nas

Pregled

Marijana Petir: 82 posto građana podržava uvođenje slobodne nedjelje

Objavljeno

na

Foto: Hina

Četiri petine građana, odnosno njih 82 posto podržava uvođenje slobodne nedjelje u svim trgovinama u našoj zemlji, pokazuje istraživanje na tu temu koje je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s agencijom Promocija plus.

Istraživanje je provedeno od 11. do 15. ožujka na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, a cilj je bio utvrditi stavove građana o uvođenju slobodne nedjelje u trgovinama te utvrditi kupovne navike nedjeljom.

Iako postoje razlike u razini podrške građana uvođenju neradne nedjelje, promatrano prema socio-demografskim obilježjima, u svakoj od tih skupina značajno je više podržavatelja nego protivnika neradne nedjelje, pokazuje istraživanje predstavljeno u srijedu povodom Međunarodnog dana obitelji.

Žene su češće zagovornice slobodne nedjelje, taj prijedlog podržava 87 posto žena te 77 posto muškaraca. Veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje je u starijim dobnim skupinama, dok su mladi češće protivnici slobodne nedjelje, kazao je direktor Promocije plus Agan Begić predstavljajući rezultate.

Veći broj zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima 

S obzirom na razinu obrazovanja veća je koncentracija zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima, dok je kod visokoobrazovanih zabilježena veća koncentracija zagovornika zadržavanja rada nedjeljom. Veća se koncentracija zagovornika slobodne nedjelje bilježi u skupinama s manjim primanjima.

Istraživanje je pokazalo da je u Dalmaciji i Slavoniji veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje, dok su zagrebačka i sjevernojadranska regija s većim udjelom protivnika slobodne nedjelje. Također, veća potpora nedjelji je u manjim naseljima.

S povećanjem broja članova obitelji se povećava podrška slobodnoj nedjelji, pokazuje istraživanje.

Zagovornici uvođenja neradne nedjelje ističu kako je nedjelja dan za obitelj i odmor, dok protivnici uvođenja neradne nedjelje smatraju kako ne treba braniti rad, da moramo raditi jer smo turistička zemlja, no istovremeno ističu kako je rad nedjeljom neadekvatno plaćen.

Više od dvije trećine građana kupuje nedjeljom

Istraživanje je također pokazalo da više od dvije trećine građana (68 posto) kupuje nedjeljom, od čega njih 18 posto svaku nedjelju, a kupovina je usmjerena na prehrambene proizvode (75 posto).

Eurozastupnica Marijana Petir kazala je da im je cilj potaknuti našu Vladu i Sabor da donesu zakonodavstvo koje će osigurati slobodnu nedjelju, ustvrdivši da ovo istraživanje pokazuje da je to volja građana, a ne samo zaposlenih u trgovini.

“Želimo kroz ovo istraživanje i aktivnosti koje provodimo podcrtati da je jako važno da se za sve zaposlene za koje je to moguće, izuzevši hitne službe, pokuša naći rješenje i osigura zakonodavstvo sa slobodnom nedjeljom, kao i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene”, kazala je Petir.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta kazao je da je, s obzirom na pokazatelje u ovom i drugim istraživanjima, nastavak ovakve prakse neprihvatljiv.

Hrvatskog saveza za nedjelju uputio Ministarstvu gospodarstva svoj prijedlog

Naglasio je da su Ministarstvu gospodarstva u travnju uputili prijedlog za rješenje ove problematike sa šest točaka prijedloga. Predlažu da trgovine budu otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 20 sati, a subotom od 6 do 18 sati; da trgovine obavezno budu zatvorene blagdanima i neradnim danima te da trgovine nedjeljom rade pet puta godišnje po izboru samih poslodavaca.

Kao iznimke od zabrane rada nedjeljom predlažu trgovine na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, nacionalnim parkovima, benzinskim postajama i odmorištima na autocestama te također predlažu novčano kažnjavanje nepoštivanje radnog vremena i  zatvaranje trgovina pri trećem prekršaju.

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić izrazila je podršku prijedlogu Hrvatskog saveza za nedjelju.

“Nismo za zabrane, već da se napravi reda, a zakon je jedini način da se to riješi. Ovo istraživanje pokazuje da javnost podupire takav način vrijeme je da vlast konačno krene u rješavanje tog pitanja”, poručila je Štulić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VIDEO: 13 minuta istine o velikosrpskoj agresiji, Domovinskom ratu i obrani Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

U povodu obilježavanja 20-e obljetnice zločinačke velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i izložbe “Domovinski rat”, 2011. godine, naši su vrijedni stručnjaci iz Hrvatskog povijesnog muzeja prezentirali hrvatskoj javnosti Animirani zemljovid Domovinskog rata koji u samo 13 minuta prikazuje istinu o ratu u Hrvatskoj i susjednoj nam Bosni i Hercegovini – uključujući i zajedničke operacije HV i HVO u kojima su oslobođeni veliki dijelovi susjedne države i stvoreni uvjeti za oslobađanje okupiranih područja same Republike Hrvatske.

Kronološki tijek događaja i dokumentaristička autentičnost zorno pokazuju istinu o krvavoj agresiji kojoj su Hrvati – kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini – bili izloženi u vrijeme kad se strategijom spaljene zemlje krenulo u zatiranje svega onoga što nije srpsko. Srbija, “JNA”, Crna Gora, te ekstremni dio srpske manjine u Hrvatskoj i BiH, te su 1991. godine zajedno krenuli u ostvarenje bolesnog sna o “Velikoj Srbiji”.

Na tom putu, glavna im je zaprjeka bio nenaoružani hrvatski narod koji je pružio odlučujući otpor. Da nije bilo Hrvatske vojske, Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, golemih žrtava i besprimjerne hrabrosti naših vitezova, velikosrpski ratni stroj bi već 1992. godine završio posao i ostvario svoje ciljeve.

Hrvati to nisu dopustili. Veliko i junačko hrvatsko srce, kao i toliko puta ranije u povijesti, krvlju je obranilo svoju zemlju i izborilo se za opstojnost svoga naroda, kako u Hrvatskoj, tako i na prostorima Herceg Bosne.

Ovu smo istinu obvezni prenositi svojoj djeci, uz podsjećanje kako je povijest doista “učiteljica života”, a sjećanje dug prema onima koji su se žrtvovali da bismo mi danas živjeli u miru, svoji na svome.

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Jugoistočna Europa postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u srijedu na važnost proširenja Europske unije na jugoistok Europe jer bi u protivnom, kako je rekla, treće strane koje nisu nužno dobronamjerne mogle ispuniti prazninu i dovesti do toga da europski projekt ne bude dovršen.

Na kongresu Europske pučke stranke (EPP), na kojem je jedna od tema bila i proširenje na zapadni Balkan, hrvatska je šefica države rekla da EU treba reagirati brzo i pokazati “posvećenost budućnosti naših susjeda jer će u suprotnom netko drugi to učiniti i europski projekt neće biti dovršen”.

Dodala je da se jugoistočna Europa nalazi u središtu današnjih velikih globalnih sigurnosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa.

“Stratešku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne euroatlantske budućnosti i sporog provođenja potrebnih reformi, postupno popunjavaju treće strane koje možda imaju drugačije planove za ovaj dio našeg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi koriste se kako bi treće strane ispunile tu prazninu a nisu nužno dobronamjerne”, rekla je.

Istaknula je da se ne smije zaboraviti na hrvatske susjede koji su ključni za sigurnost i stabilnost EU-a. “Ne smijemo pristati na status quo. Moramo biti svjesni da se mora jačati i konsolidirati cijela Europa”, rekla je.

Grabar-Kitarović smatra kako je EPP, savez europskih stranaka desnoga centra koji danas okuplja 84 članice iz 43 države, predvodnik u Europi jer svojim primjerom pruža snažno vodstvo prema Europi u kakvoj želimo živjeti.

Istaknula je i da države članice mogu imati i promicati vlastite nacionalne interese, a ujedno ostati čvrste zagovornice europskog zajedništva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari