Pratite nas

Razgovor

Marijana Petir: Idem na izbore s HDZ-om

Objavljeno

na

Marijana Petir, saborska zastupnica u dva mandata i donedavna europarlamentarka, donijela je ovog vikenda odluku – na izbore će izaći kao nezavisna zastupnica na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici koja pokriva njenu rodnu Sisačko-moslavačku županiju, dio Zagrebačke županije i dio Grada Zagreba.

Iako je imala i ponudu Škorina Domovinskog pokreta, odlučila se za suradnju s HDZ-om kojem je sada donijela kapital od gotovo 48.000 preferencijalnih glasova, koliko ih je osvojila na izborima za Parlament EU. No, kako tada nije pristala na uvjet premijera Andreja Plenkovića da se učlani u HDZ, na izbore je izašla samostalno te je za dlaku ostala bez novog mandata u EU, a HDZ bez pobjede na izborima.

Što se u međuvremenu promijenilo, zašto je prihvatila suradnju s HDZ-om, vidi li suradnju s Domovinskim pokretom nakon izbora i je li odustala od zalaganja za HSS, neka su od pitanja na koja je Jutarnji list pokušao doznati odgovor.

Kada ste dobili prve ponude za pregovore oko izlaska na parlamentarne izbore i od koga?

– Gotovo u isto vrijeme dobila sam poziv za suradnju iz HDZ-a i Domovinskog pokreta te sam razgovarala s gospodinom Plenkovićem i gospodinom Škorom. Jasno sam istaknula da se ne planiram učlanjivati ni u jednu stranku i da želim ostati nezavisna te da mi je važno da se za nastavak razgovora prihvati moj program i vrijednosti koje zastupam.

Kako su tekli pregovori s Domovinskim pokretom, kakvu viziju razvoja Hrvatske vam je ponudio Škoro i koja je trebala biti vaša uloga?

– Razgovori su bili konstruktivni, sadržajni i okrenuti budućnosti. I gospodin Škoro i ja želimo dobro Hrvatskoj, no putevi kako to postići nam se u nekim dijelovima razlikuju.

Politički ste pozicionirani u desnom demokršćanskom centru kojem naginju mnogi njegovi članovi u programu za spas i revitalizaciju ruralnih krajeva. Za to se i vi zalažete i za to ste se borili kao europarlamentarka. Gdje su zapeli pregovori?

– Za svoju borbu za poljoprivrednike i opstanak sela proglašena sam prošle godine najboljom europskom zastupnicom i za to sam dobila europskog oskara. To je tema koju dobro poznajem i smatram da je još jako puno posla pred nama. Hrvatsku treba ekonomski osnažiti, oživjeti hrvatsko selo, narodu vratiti nacionalni optimizam i sačuvati naše vrijednosti.

To ne može napraviti nitko od nas sam već to moramo raditi zajedno, koristeći naravno i prednost našeg članstva u EU i iskustva drugih država članica koje itekako uspješno štite svoju domaću poljoprivrednu proizvodnju, ali i prehrambenu industriju. Izuzetno je važno jačati suverenitet Hrvatske, a to je moguće jakim pozicioniranjem Hrvatske u Europi, a ne protiv Europe, u suradnji s drugim državama, a ne protiv drugih.

Pozicija Hrvatske i premijera Plenkovića u Europi je dobra, o čemu svjedoči i 10 milijardi eura koji su Hrvatskoj odobreni za pomoć iz EU, kao i dodatnih 15 milijardi eura koji su izdvojeni za ruralni razvoj EU gotovo u posljednji trenutak.

Nije mi još jasno zašto ste uopće pristali pregovarati s HDZ-om kada su vas ucjenjivali ulaskom u stranku da biste kao članica EPP-a bili na njihovoj izbornoj listi za Parlament EU samo godinu dana prije. Vi niste ušli i izgubili ste mandat, a oni gotovo dva. Što se u međuvremenu promijenilo?

– Nastojim prošlost ostaviti iza sebe i okrenuti se budućnosti zbog Hrvatske. Ja sam nezavisna kandidatkinja i nisam se učlanila u HDZ. Moj cilj je provoditi projekte koji su važni za Hrvatsku i naš narod, a to neće biti moguće ako na vlast dođe ljevica jer se živo sjećamo njihova maćehinskog odnosa prema hrvatskom selu i seljaku.

Nije mi jasno kako do danas bivši SDP-ov ministar Tihomir Jakovina nije odgovarao zbog neodgovornog upravljanja resorom poljoprivrede jer je čak i Europska komisija morala reagirati na njegovo sumnjivo raspodjeljivanje europskog novca. Sjećamo se i njihova prezira spram onih koji se zalažu za tradicionalne vrijednosti na kojima počiva hrvatsko društvo.

Podsjetit ću vas samo na hajku koja se provodila protiv svih koji su bili za referendum za brak ili onih koji sudjeluju u Hodu za život. Dakle, ako dođe do rasipanja glasova od centra prema desno, pobijedit će ljevica, a to bi značilo dugoročnu štetu za Hrvatsku ne samo u gospodarskom smislu nego bi izazvalo i demokratski deficit.

O čemu ste pregovarali s premijerom. Jeste li dobili mjesto koje jamči ulazak u Sabor ili ste tražili i dodatne garancije za nastavak karijere u poljoprivredi i razvoju ruralnih područja nakon izbora?

– Predmet našeg razgovora bili su programi i vizija kakva Hrvatska treba biti, gdje su učinjeni propusti, a gdje možemo napraviti više i kako to ostvariti. Razgovarali smo o konkretnim potezima koje treba napraviti kako bismo pomogli našim poljoprivrednicima da riješe problem poljoprivrednog zemljišta, što je preduvjet za razvoj poljoprivrede, kako bismo suzbili nepoštenu trgovačku praksu koja je rak-rana naše poljoprivrede, kako bismo smanjili uvoz propisujući kvalitetu domaćih proizvoda, kako bismo podrškom mladima postigli generacijsku obnovu, kako bismo odmjerenim poreznim politikama potaknuli plasman hrvatskog poljoprivrednog proizvoda u turizmu…

Da bismo mogli provoditi programe u korist naših poljoprivrednika i hrvatskog sela, treba nam stabilnost i funkcionalna Vlada koja će biti u stanju uspješno se nositi s ekonomskim izazovima, ali i na ispravan način predvidjeti raspodjelu financijskih sredstava za buduće proračunsko razdoblje jer smo svjedoci da je program ruralnog razvoja koji je izradila SDP-ova Vlada za ovo proračunsko razdoblje bio potpuni promašaj. Milijarde su otišle u vjetar, a sela su šaptom pala.

Koji je bio vaš argument kada ste donijeli odluku?

– Sasvim je realno da će ili HDZ ili SDP dati mandatara – ovisi tko od njih osvoji više mandata. U krizi u kojoj se nalazimo jasno je da državu treba voditi netko s iskustvom. Osobno ne želim ni na koji način pridonijeti rasipanju glasova od centra prema desno i na taj način pomoći lijevoj koaliciji da dobije priliku sastavljati Vladu.

Svima je jasno da Hrvatska nema vremena za eksperimente, a dolazak ljevice na vlast i njihovo uhodavanje sigurno ne bi bio dobitak za Hrvatsku. Želim da glasovi za mene budu doprinos boljoj Hrvatskoj, okrenutoj prema budućnosti i napretku.

Niste mi odgovorili jeste li razgovarali o mjestu na izbornoj listi?

– Razgovarali smo i o tome, no u prvom planu naših razgovora bili su programi.

Kako procjenjujete izglede HDZ-a na izborima, jer analitičari kažu da će za većinu trebati koalirati. Što ako izborni rezultat ponudi Domovinski pokret i Most, osim manjinaca na koje svi računaju?

– Vjerujem da građani mogu dobro procijeniti tko je u stanju voditi državu, a tko misli da je država njegova igračka. Vjerujem da će HDZ uz podršku nas neovisnih osvojiti većinu mandata i moj je stav da suradnja sa svima koji su programski i vrijednosno bliski demokršćanskoj ideji uopće ne bi trebala biti upitna.

Zato bi bilo važno voditi računa i o riječima koje čujemo posljednjih dana sa svih strana, a kampanja nije niti počela. U političke rasprave ne bi se smjelo uvlačiti obitelji i spuštati napade na osobnu razinu već se sučeliti programima i idejama i pri tome štititi svoje i dostojanstvo drugih.

U obilju vaših nedavnih aktivnosti na društvenim mrežama ističu se brojne koje bi premijeru i HDZ-u bile dobre kao spona s dijelom desnog kršćanskog centra poput zabrane rada nedjeljom. Koliko su ti glasovi važni za ove izbore?

– Borim se za ono što mislim da je ispravno i nerijetko sam u brojnim borbama vrlo usamljena. Ponekad mi i oni sami koji traže pomoć kažu da su svjesni da im nitko neće pomoći jer to što njih muči ne donosi glasove, ali se obraćaju meni jer znaju da ja neću okrenuti glavi na drugu stranu. Pitanje slobodne nedjelje je civilizacijsko pitanje.

To je pitanje borbe za dostojanstveno radno vrijeme zaposlenih u trgovini, od kojih većinu čine žene, i to žene koje su već s 18 godina počele raditi, a rade i po 3 tjedna u kontinuitetu bez i jednog dana odmora za minimalac. Zamislite takvim tempom raditi 20 godina, što to znači za zdravlje trgovkinja i što to znači za obitelj?!

No nije li istina da nedjeljom kupujemo sve što ne možemo kupiti od ponedjeljka do subote?

– Ne. Istraživanje koje sam provela pokazalo je da više od 80% ispitanika smatra da treba uvesti slobodnu nedjelju i glavni razlog koji navode jest da je nedjelja dan za obitelj. Zakon koji je Vlada uputila u proceduru ocjenjujem kao pozitivan korak prema traženju trajnog rješenja tog problema.

Gdje vidite svoje mjesto u budućem političkom djelovanju?

– Hrvatska je moj dom i moja ljubav. Dat ću sve od sebe da budem ono što sam uvijek i bila – narodna zastupnica.

Sva mjesta koja zastupnici HSS-a imaju poklon su SDP-a

Pratite svoj HSS izdaleka. Kritizirate Krešu Beljaka, ali on dobro politički pliva, ima dosta zastupnika, a i u ovoj koaliciji bi to mogao ostvariti. Je li vrijeme da se pomirite s činjenicom da je starom HSS-u mjesto u ropotarnici povijesti?

– Sva mjesta koja sadašnji zastupnici HSS-a imaju su poklon SDP-a. Ona nisu rezultat rada nekoga od njih niti glasova koje su osvojili. Neprepoznatljivi su, sami sebi dostatni, nije ih briga za stranku i članstvo i opet će se uhljebiti jer zna SDP da oni sami po sebi ne vrijede ništa, no časno ime HSS još ima povijesno značenje u kolektivnoj svijesti naroda. Zato se nadam da HSS neće završiti u ropotarnici već da će iz HSS-a i iz hrvatske politike nestati oni koji su poslani da unište HSS.

Znači li to da ne odustajete od sudjelovanja u obnovi HSS-a nakon Beljaka?

– Još se s nekoliko entuzijasta borim za HSS i cijeli predmet je na Visokom upravnom sudu. Budući da sam izbačena iz stranke jer sam kritizirala Beljakov način upravljanja strankom i najavila svoju kandidaturu za predsjednicu, to je jedini način na koji se mogu boriti.

Često kritizirate i novog predsjednika. “Ne valja mu himna, nisu mu dobre skulpture velikana, pa ni ratni simboli, a sada ni datum Dana državnosti”, navodite. Što je sljedeće?

– Ja poštujem dužnost predsjednika, no ne mogu prihvatiti da se predsjednik s prezirom odnosi prema hrvatskim braniteljima, da napušta obilježavanje obljetnice Bljeska usred intoniranja himne, da kaže da ne priznaje Dan državnosti države čiji je predsjednik, da smatra da časnici hrvatske pobjedničke vojske ne zaslužuju dobiti pohvale za uspjehe koje postižu, a koje bi im on kao vrhovni zapovjednik uz čestitku trebao uputiti…

Ne, neću nabrajati dalje, ali moram reći da me duboko rastužuje da je na čelu Hrvatske netko tko svojim ponašanjem pokazuje da ne voli i ne poštuje svoju državu i svoj narod.

Zlatko Šimić / Jutarnji list

Davor Ivo Stier ide na HDZ-ovu listu

Što vi mislite o ovoj temi?

Razgovor

Dr. Vesna Bosanac: Vjerujte u svoju Domovinu

Objavljeno

na

Razgovor Mladena Pavković s dr. Vesnom Bosanac, simbolom Grada Vukovara

Dr. Vesna Bosanac, kao ravnateljica vukovarske bolnice, u najtežim ratnim trenucima ovoga grada,  postala je simbol  junaštva, građanske hrabrosti, humanosti i etičnosti. Na čelo Medicinskog centra Vukovar i Ratne bolnice Vukovar postavljena je krajem srpnja 1991. Bila je žena na jako teškoj i odgovornoj funkciji. Svakodnevno su u bolnici, u gradu bili izloženi velikom broj bombi i razaranjima, projektilima, granatama…

Dva dana nakon okupacije grada srpski četnici  odveli su je u logor, u Sremsku Mitrovicu, u Srbiju. Tamo su je ispitivali  oficiri JNA. Bila je podvrgnuta mučenju. Oslobođena je 20. prosinca 1991. Prvom prigodom vratila se u svoj grad, u svoju bolnicu, ponovno na rukovodeću funkciju. Nije joj ni tada bilo lako, relativno često su je sputavali, pa čak i sudski progonili. Ona je sve to izdržala. Zahvaljujući i njezinu  iznimnom angažmanu  ova je bolnica obnovljena, a u njoj još samo ratni muzej podsjeća na strahote kroz koje su prošli mnogi Vukovarci, koji su se liječili ili tražili spas od zlotvora koji nisu imali milosti ni prema bolesnicima, odnosno zdravstvenim ustanovama.

Iznimna mi je čast što je u dvorištu ove legendarne bolnice postavljen i čvrsto stoji Spomen križ na sve hrvatske nevine žrtve, koji je podignut na moju inicijativu – Da se ne zaboravi.

Pored toga, uredio sam i priredio njezinu knjigu „Apeli dr. Vesne Bosanac“.

Ova žena, junakinja hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, još uvijek radi, ne da se…

Gospođo Bosanac. Stječe se dojam da se danas gotovo ne govori i ne piše o razrušenoj vukovarskoj Ratnoj bolnici tijekom hrvatskog obrambenog i pobjedničkog Domovinskoga rata…

– U tome se ne bih u potpunosti složila-rekla je. Mislim da se i dalje govori na relevantnim mjestima o razrušenoj Ratnoj bolnici Vukovar, pa je tako, primjerice, o tome raspravljao Saborski odbor za zdravstvo u prosincu 2019., prilikom prihvaćanja zakonskog prijedloga o promjeni osnivačkih prava nad vukovarskom bolnicom. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a zatim, nakon saborskog odbora, u Hrvatskom saboru prihvaćen je i Zakon, te je vukovarska bolnica dobila status Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar…

A gdje je dokumentacije iz vukovarske Ratne bolnice?

– Još se uvijek nažalost nalazi u Republici Srbiji.

– Kako se danas sjećate Vaših svakodnevnih apela koje ste pred okupaciju Grada Vukovara  pisali i slali diljem svijeta, sve do 18. studenoga 1991.?

– Vjerujte, često se sjetim mojih apela iz Ratne bolnice Vukovar, a zahvaljujući Vama gospodine Pavkoviću, ti su apeli prikupljeni i publicirani u zasebnoj knjizi. Ova knjiga apela je zorni prikaz svakodnevnih događanja za vrijeme agresije na Vukovar i vukovarsku bolnicu, te nam služi prigodom održavanja raznih edukacija i na našim stručnim simpozijima, gdje prezentiramo naša ratna iskustva učenicima osnovnih škola, studentima Medicinskog fakulteta ali i svim zainteresiranim koji posjećuju naš muzej „Mjesto sjećanja – vukovarska bolnica 1991.“

A što je s Vašim ratnim memoarima, razmišljate li i o tome?

– Razmišljam, dakako, ali za jedan takav projekt, pisanje ratnih memoara, prije svega je potrebno značajno vrijeme i koncentracija, za koje još nisam našla vremena, obzirom na aktivnosti kojima se sada bavim.

Ne čini li Vam se ipak da se o Vukovaru manje-više govori i piše tek kad krenu priprema za obilježavanje još jedne tužne obljetnice? 

– Imate pravo. O ratnom Vukovaru, ali i o onom što se tu događa tijekom godine, uglavnom se više piše i govori u vrijeme obilježavanja 18. studenoga, mada mogu reći i tijekom cijele godine. Naime, veliki broj ljudi dolazi odati počast Vukovaru i njegovoj žrtvi 1991., ali istina je da bi o tome trebalo više pisati u medijskom prostoru.

A kako se danas sjećate dr. Juraja Njavru i svih ostalih ratnih zdravstvenih i inih djelatnika?

– O, da. Često se sjetim dr. Juraja Njavre. Čak i u svim kriznim situacijama, koje nas i sada snalaze. Osjećam da je njegov duh i dalje s nama. Mnogi ratni zdravstveni djelatnici i moji suradnici više nisu sa nama i vrlo često mislim i na njih.

Što je s ratnom odštetom? To se više i ne spominje…

– Vjerujte, nisam informirana o postupcima vezanim za ratnu odštetu. Glede obnove Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, do sada je u njezinu obnovu i različite projekte uloženo preko 400 milijuna kuna, a pogotovu u periodu do 2000. godine i posljednje tri i pol godine, od kada smo korisnici EU projekata, financiranih iz EU fondova.

A kako gledate na veliku žrtvu današnjeg zdravstvenog osoblja, kad im se plješće i s balkona?

– Zdravstveno osoblje tijekom obavljanja svog odgovornog posla, u potpunosti je posvećeno pomoći bolesnicima i članovima njihovih obitelji. Tu se nema što dodati. Naš narod to jasno prepoznaje, te im je zahvalan i to iskazuje, kako ste i sami rekli, čak i pljeskom sa balkona.

Danas je vukovarska bolnica gotovo u potpunosti obnovljena, u čemu su među ostalim i Vaše velike zasluge…

– Da, imate pravo. Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar je gotovo u potpunosti obnovljena, ali još ove godine završavamo nekoliko projekata, financiranih iz EU fondova. Međutim, također je potrebno pristupiti projektu energetske učinkovitosti, obzirom da je infrastruktura bolnice obnovljena još 1998. i oprema u infrastrukturi je već starija od 20 godine, te ju je potrebno zanoviti. Iako je bolnica u proteklih 20 godina, uz pomoć hrvatske Vlade, opskrbljena novom opremom, medicinska tehnologija je uznapredovala i potrebno je kontinuirano zanavljati opremu za dijagnostičke i terapijske postupke.

Nu, gospođo Bosanac, imate li  problema sa zdravstvenim osobljem? Naime, priča se da liječnici, medicinske sestre… sve više odlaze i zapošljavaju se u inozemstvu. Zašto?

– Nakon mirne reintegracije, svake godine radimo na edukaciji liječnika i medicinskih sestara. Danas u vukovarskoj bolnici radi 130 liječnika, 250 medicinskih sestara, te veliki broj zdravstvenog osoblja, pa je potrebno i dalje kontinuirano raditi na edukaciji, jer za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu je najvažnije imati liječnike i medicinske sestre, ali i ostalo zdravstveno i nezdravstveno osoblje. I mi smo do sada imali pojedinačnih odlazaka liječnika i medicinskih sestara, ali u neznatnom broju i za njih smo uspjeli osigurati adekvatne zamjene. Na pitanje zašto osoblje odlazi, mogu reći da su odlasci iz Vukovara i naše bolnice započeli 2000. godine, kada su bili vrlo teški uvjeti rada i slabo plaćeni poslovi, tako da su mnoge medicinske sestre otišle u Austriju, Njemačku i Irsku. Za njih smo osigurali adekvatne zamjene, ali smo ostali u stalnom kontaktu sa svim našim djelatnicima i ponosni smo što su tamo gdje su otišli, pokazali izvrsno znanje i spremnost pomoći pacijentima.

A je li vam poznato od čega najviše boluju hrvatski branitelji, ali i ostali u Vukovaru? Ima li po tom pitanju  još uvijek „tragova“ rata?

– Unazad tri godine, kontinuiranim sistematskim pregledima hrvatskih branitelja, ali i pružajući usluge hrvatskim braniteljima iz cijele Slavonije, mogu odgovorno reći da uglavnom boluju od kardiovaskularnih bolesti, ali sve više i od malignih bolesti. Teško je reći da li  pobol hrvatskih branitelja ima direktnu povezanost sa posljedicama rata, ali se može sa sigurnošću ustvrditi da mnogi od njih, koji rano obolijevaju od teških bolesti, nisu redovito išli na sistematske preglede i mislim da je ovaj projekt Ministarstva hrvatskih branitelja, koji se provodi unazad tri godine, vrlo značajan, te da potiče hrvatske branitelje da više brinu o svom psihičkom i tjelesnom zdravlju.

Nego, vraćaju li se ljudi u Vukovar?

– Nažalost, ne raspolažem točnim podacima koliko se ljudi vraća u Vukovar, ali mogu reći da primjećujem da se u Vukovar naseljavaju mlade obitelji i da sve više mladih i djece živi u ovome gradu.

Koliko je po Vama politika pomogla, a koliko odmogla Vukovaru?

– Politika je svakako važna za obnovu i razvoj Vukovara, pa tako i vukovarske bolnice i mislim da je značajno pomogla u obnovi  grada i bolnice, poglavito u razdoblju od 1997. pa do 2000., kao i u posljednje tri i pol godine, kada smo značajno zanovili sve bolničke sadržaje.

A kako surađujete s današnjim gradonačelnikom?

– Dobro, kao i uvijek. Gospodin Penava  je dosad u potpunosti davao podršku svim našim projektima i vjerujem da će tako biti i dalje. Nema razloga da bude drugačije.

Među prvima ste se vratili u Vukovar. Sjećamo se da Vas neki i nisu baš lijepo dočekali, ali Vi ste ostali…

– Moj povratak u Vukovar je bio moj zavjet i dug prema onima koji su svoj život i zdravlje ostavili 1991. godine. Ne progone me slike rata, vjerujem u budućnost i veseli me svaki put kada u gradu srećem  sve više mladih ljudi sa djecom.

I na kraju, dr. Bosanac, kakva je Vaša poruka?

Moja je poruka  svim građanima Republike Hrvatske da vjeruju u svoju Domovinu, da cijene svoje porijeklo, da brinu za svoje obitelji i da žive sretno na svojem ognjištu.

Razgovarao: Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Plenković najavio smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a na svu hranu…

Objavljeno

na

Objavio

Nemamo puno vremena za slavlje, rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u večerašnjem HRT-ovom Dnevniku, najavivši između ostalog smanjenje broja ministarstava.

Plenković je rekao da je slavlje nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora na kojima je HDZ odnio uvjerljivu pobjedu bilo kratko – opustili su se, ali u okvirima disciplinirane mineralne i obične vode.

– Nemamo mi puno vremena za slavlje. Ima puno ljudi koji traže od Vlade i Sabora da djeluje, rekao je Plenković, koji je ranije danas objavio da imaju potporu 76 zastupnika za parlamentarnu većinu.

Plenković je u Dnevniku rekao da su od zastupnika manjina, Reformista i HNS-a dobili načelnu potporu, ali da nije bilo razgovora o sastavu Vlade u smislu kadrova ili resora. Na pitanje hoće li smanjivati broj ministarstava odgovorio je potvrdno.

– To smo jasno kazali u našem programu Sigurna Hrvatska. Vodimo konzultacije o tome kako da prilagodimo na najfunkcionalniji, najučinkovitiji način buduće resore, ali dopustit ćete nam još par dana da se oko toga unutar sebe konzultiramo, rekao je Plenković.

Kao prve poteze između ostalog je najavio smanjenje poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a na svu hranu…

Plenković je istaknuo da je HDZ pobijedio u devet od 11 izbornih jedinica, a u dvije gdje su bili drugi, trećoj i osmoj, ostvarili su povijesno najbolji rezultat.

Na pitanje što je bila prijelomnica u izborima odgovorio je da su pogodili nekoliko elemenata te da je većina birača svjesna postignuća u proteklom mandatu koji je bio težak i izazovan.

– Siguran sam da je bilo i grešaka, ali smo unatoč tome radili sve što smo najbolje umjeli i znali za interes Hrvatske. Rezultati su bili tu, rekao je Plenković.

Rekao je da su ostvarili 23 mandata u četiri zagrebačke jedinice, isto kao i 2016., ali da su ovaj put pobijedili lijevu koaliciju baš u svim jedinicama.

Govoreći o obnovi Zagreba od potresa rekao je da će nastojati naći formulu koja će sustavno obnavljati i protupotresno ojačavati brojne zgrade koje su stradale.

Što se koronavirusa tiče, poručio je građanima da je najbolje da budemo odgovorni.

– HDD: higijena, dezinfekcija i distanciranje. To su tri elementa koja će najbolje spriječiti širenje zaraze, rekao je Plenković, posebno apeliravši na mlade.

Istaknuo je da je sad puno manji broj hospitaliziranih slučajeva nego u ožujku te da je jako mali broj pacijenata na respiratorima, što znači da je virus isti, ali da nas ljetni mjeseci ipak čine donekle otpornijima.

Plenković poručio Domovinskom pokretu: Ako hoće mijenjati HDZ, onda neka dođu u HDZ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari