Pratite nas

Pregled

Marijana Petir: Ja sam za zakonsku zaštitu života jer smatram da on započinje začećem

Objavljeno

na

Posljednje vrijeme u kampanji dominiraju teme vezane uz ženska prava

Službeni početak kampanje obilježio je manjak žena na mnogim izbornim listama, a s druge strane kroz kampanju dominiraju teme vezane uz ženska prava.

RTL Danas je iz tog razloga sučelio četiri kandidatkinje:

Mirelu Holy, kandidatkinju Restart koalicije u prvoj izbornoj jedinici,

Marijanu Petir, nezavisnu kandidatkinju na listi HDZ-a u šestoj izbornoj jedinici,

Mariju Selak Raspudić, kandidatkinju na listi Mosta u drugoj izbornoj jedinici i

Katarinu Peović, kandidatkinju liste lijevo-zelene koalicije u osmoj izbornoj jedinici.

Manjak žena u politici, pobačaj kao tema kampanje, je li Istanbulska konvencija doprinijela smanjenju nasilja nad ženama i koje su njihove osobne ambicije teme su o kojima će raspravljati kandidatkinje na skorašnjim parlamentarnim izborima.

Adrian De Vrgna upitao je na početku Mirelu Holy zašto još uvijek imamo manjak žena u politici.

Holy: Zato što su jako često predsjednici stranaka muškarci, a oni često imaju klubove za dečke, a žene se u politi nažalost najčešće ne pomažu. Ono što je meni najgluplje, veliki broj žena smatra da kvote nisu dobre i da se one trebaju birati zbog kvalitete, a ja pitam koliko je muškaraca na listi zbog njihove kvalitete. I žene imaju pravo na 50% mediokritetstva.

Gđo Petir, jesu li žene manje zainteresirane da budu političarke i misli li se i dalje da je to muški posao?

Petir: Ne bih rekla da su žene manje zainteresirane, one kroz različite aktivnosti na raznim poljima pšokazuju da ih itekako zanima dobrobit, a to jest poslanje politike. Žene u većem broju završavaju fakultete, obrazovanije su, ali nam se negdje izgube, ne samo u politici, nego i u biznisu.

Nemaju dovoljnu podršku u onim svim uobičajenim poslovima koji ih čekaju kad se posvete obitelji, uz svoja radna mjesta, neke dodatne aktivnosti, politika traži punu posvećenost i one možda i zbog nedostatka vremena, ali i premale podrške se ne usuđuju istaknuti i kandidirati za određena mjesta i onda se to sve kasnije odražava na strukturu koju imao.

Gđo Selak, Most ima problem što rodni paritet nije poštovan, ali na štetu muškaraca. Kako to?

Selak Raspudić: Sve je moguće, ne možemo izmjeriti u jednu osobu je li riječ o muškarcu ili ženi i u nekoj drugoj situaciji da možemo komunicirati o njima, kao i o svim drugim pitanjima. Međutim, u ovom trenutku, tjedan dana od izbora, smatram da bi trebali učiniti jednu malu diverziju, ne ljutite se, mislim da bi mi ovdje koje jesmo žene, trebale komunicirati naše programe i ono što trenutno javnost najviše zabrinjava, a to je situacija oko koronakrize i pitanje možemo li uopće pristupiti izborima. Činjenica je da se vlada nije o tome oglasila i da ne znamo ono osnovno…

Razgovorali smo o tome, to jest tema, ali je tema i žene u politici.

Selak Raspudić: Oprostite, mi smo ovdje na neki način getoizirane, dok smo imali sučeljavanja po izbornim jedinicama gdje su muškarci, pretežno, komunicirali svoje izborne programe, a ne to kako je njima kao muškarcima, sada tjedan prije izbora mi isključivo komuniciramo kako je ženama u politici. Nije nevažna tema, ali moramo se vratiti i na druge.

To je možda problem onih koji sastavljaju liste. Gospođo Peović, ravnopravnost žena i muškaraca u politici i koliko smo blizu tome?

Peović: Mi na svojim listama imamo 50-50, 50 posto muškaraca, 50 posto žena, imamo šest nositeljica lista. To nije posljedica kozmetike već stvarno politike ravnopravnosti spolova koju vodimo već godinama. Ne može se politika ravnopravnosti spolova svoditi samo na izborne liste, što neki čine, već ona mora odražavati status žena u politici. To naše liste stvarno i pokazuju. U tom smislu naše žene ne govore samo o ženskim pravima, o čemu je tu riječ. već i o ekonomiji, govore o socijalnim politikama, dok se uglavnom desni akteri i političari desnice, valjaju u blatu svjetonazorskih politika, pa čak i sociopatskih politika gdje zagovaraju zabranu pobačaja, čak i silovanim ženama.

Tema pobačaja je dominirala u kampanji. Neki su prijetili i da će neki dobiti po prstima. Kako gledate na ideju zabrane pobačaja u 21. stoljeću?

Peović: Tužno je da se danas bavimo time, da postavljamo pitanje ima li žena pravo na pobačaj. To su ozbiljni udarci na reproduktivna prava žena, koja dolaze od desnice. Riječ je o tome da puno ljudi je zabrazdilo u neke neznanstvene politike. Rekla bih da je to i posljedica nekih izjava i ovdje prisutnih gošća, gdje se zapravo šire lažne vijesti, fake news. Marijana Petir je rekla da se Ustavni sud oglasio i rekao da je pravo na život i začeće ljudsko pravo, da je to u Ustavu, što nije točno. Mi nikad nismo od Ustavnog suda dobili takvu ocjenu, on je rekao da se neće baviti pitanjem začeća i pitanjem prava na život i kada počinje život. Ustavni sud je vrlo jasno rekao da se pravo na pobačaj može konzumirati do 10. tjedna.

Da, a tog zakona nema. Gđo Selak, zakonska zabrana pobačaja, da ili ne?

Selak Raspudić: To je prekompleksna tema da bi se sažela u dva tjedna političke kampanje. Ovo su vrijedne teme, ali moramo komunicirati da ne znamo hoćemo li uopće imati legalne izbore. Vlada nije iskomunicirala svojim građanima, koji su ustrašeni i koje to očekuje za tjedan dana hoće li im pružiti maske i svoju ostalu opremu besplatno, da bi mogli pristupiti izborima.

Gđo Selak, vaše birače možda zanima i vaš stav o pobačaju.

Selak Raspudić: Moj stav nije tajna i koga god zanima u tri klika na Googleu će ga saznati. Neću dozvoliti da se narušava dostojanstvo te kompleksne i teške teme ovakvim diskursom kakav je bio u javnosti.

Peović: Narušava se upravo takvim nejasnim porukama.

Selak Raspudić: Oprostite, ako može biti nečiji politički stav dizanje srednjeg prsta, onda može i moj politički stav…

Peović: Politika nije stvar pristojnosti.

Selak Raspudić: U redu, onda moj politički stav kao ukazivanje na kompleksnost ove teme i nedostatak dijaloga između dvije strane koje možda žele dobro ali su zaraćene, je odbijanje komuniciranja o toj temi na ovoj razini radi sticanja političkih bodova.

Peović: Ne može se tako ulaziti u politiku.

Gđo Petir, zakonska zabrana pobačaja?

Petir: Ja sam za zakonsku zaštitu života jer smatram da on započinje začećem i da ga treba štititi od začeća do prirodne smrti. Samo bih rekla da bi gđa Peović trebala pažljivije slušati ono što ja govorim, jer je ovdje pogrešno citirala ono što sam rekla. Članak 21. Ustava RH štiti svaki ljudski život, to je pod A, a pod B, Ustavni sud se oglasio o postojećem zakonu koji regulira pitanje pobačaja i potvrdio je ono što su rekla četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj, da ljudski život počinje začećem…

Peović: To nije rekao Ustavni sud.

Petir: Mogu li dovršiti? Ja vas nisam prekidala. Ustavni sud je također rekao da ne postoji pravo na pobačaj i rekao je da je potrebno provesti savjetovanja i detaljno ih propisati.

Vi ste na listi onih koji su rekli da ne bi išli ka zakonskim zabranama. Kakos e to uklapa u ovo?

Petir: Moje pozicije su oduvijek jasne. Zalažem se za zakonsku zaštitu života u okviru onoga što je Ustavni sud preporučio, ja ću pokušati učiniti sve da što više zaštitimo život.

Hoćete li se boriti za zakonsku zabranu pobačaja?

Petir: Rekla sam, zalažem se za zakonsku zaštitu života.

Gđo Holy?

Holy: Moj stav je jasan, ja sam pro-choice, smatram da smo previše krvi prolile da bi se žene izborile za sadašnji status u društvu i da je prestrašno ovo što se događa, gdje nas pokušavaju vratiti u 19. stoljeće. Mislim da bismo se trebali baviti sa stvarnim interesima koji stoje iza takvih inicijativa, a s kojima nažalost građani Hrvatske nisu upoznati. Iza cijele ove inicijative stoji takozvana inicijativa Agenda Europe, koja je financirana od strane ruskih oligarha i američkih tajkuna, a glavni cilj tih inicijativa je destabilizacija Europske unije. Stoje iza toga čisti ekonomski interesi.

Gđo Petir, na listi ste stranke koja stoji uz Istanbulsku konvenciju. Je li se stanje kada je u pitanju nasilje prema ženama i djevojčicama promijenilo nabolje, je li ga manje, od kada je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju?

Petir: Pozanto je da sam ja uvijek glasala u Europskom parlamentu protiv bilo kakvih pritisaka na države članice da se ratificira Istanbulska konvencija zbog toga što sadrži  elemente rodne ideologije. Naravno da se svatko normalan zalaže za suzbijanje nasilja i u tom smislu se zalažem za povećanje ovlasti policije, podršku udrugama koje vode sigurne kuće i one koji se bave prevencijom.

Vlada RH je u svojoj izjavi ogradila od spornog dijela, od rodne ideologije.

Peović: Rodna ideologija uopće nije tema Istanbulske konvencije.

Petir: Naravno da je i to je sporni dio. Nisam sudjelovala u postupcima Vlade.

Poljska ima izuzetno konzervativnu vladu, nije se povukla iz konvencije, ali ono na čemu radi je nova konvencija koja štiti vrijednosti za koje se i ja zalažem.

Gđo Selak?

Selak Raspudić: Istanbulsku konvenciju promatram kao izraz šireg društvenog bunta protiv vladajuće oligarhije koja je kroz onemogućavanje referenduma kao takvih i onemogućavanja promjene izbornog zakona dovela do toga da se artikulira društveni bunt, kako se bi se dovela u pitanje njihova vlast. Istanbulska konvencija je samo posljedica takvih pogrešnih politika. Ali me doist azanima hoćemo li biti svedene samo na ženske teme ili imamo pravo komunicirati i neke političke teme koje su izvan ovih ženskih tema?

Mislim da jeste to komunicirale cijelo vrijeme. Gđo Peović?

Peović: Rekla bih da je od netolerantne desnice iritantnija samo netolerantna desnica koja nejasno komunicira svoje stavove i neće jasno objasniti što zapravo želi. Kada kažu da su za život, onda su za zabranu pobačaja. Kada kažu da su za obitelj, onda su protiv jednakosti muškaraca i žena, kada kažu da su za toleranciju, onda su protiv nje. O istanbulskoj konvenciji govore vrlo nejasno. Treba se jasno odrediti prema ženskim pravima. Još jednom je Marijana Petir izrekla jednu neistinu, što je velik problem u javnom prostoru, Ustavni sud nikad nije rekao da je za zaštitu fetusa, dapače, izričito je rekao da zaštita života ustavno se ne odnosi na fetus.

Kratko, ambicije u izvršnoj vlasti? Bili ste ministrica, biste li pristali opet biti ministrica zaštite okoliša?

Holy: Nisam time impresionirana, ali da, mene uvijek zanimaju instrumenti s kojima možete mijenjati društvo, a možete bolje mijenjati društvo iz pozicije vlade, nego Sabora.

Petir: Naš je cilj pobijediti, a onda ćemo razgovarati o izvršnoj vlasti. Svakako ću se i dalje baviti poljoprivredom i zaštitom sela i tradicionalnih vrijednosti.

Selak Raspudić: Ulogu zastupnika smatram izuzetno važnom i ona je potpuno zanemarena. Moramo vratiti dostojanstvo u Sabor, a tek onda možemo govoriti o izvršnoj vlasti. Još minutu bih pozvala sve građane da u skladu s epidemiološkim mjerama ne dozvole da nam ukradu i ove izbore, da se odazovu, izlaznost je naša borba za demokratizaciju društva.

Peović: Više smo puta rekli da nećemo sudjelovati u koaliciji s desnom vladom, ni sa SDP-om, ali smo spremni podržati manjinsku vladu uz niz proradničkih mjera, s obzirom na sastav vlade.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Oglasi

Komentari