Pratite nas

Intervju

Marijana Petir: Mi moramo biti spremni na svaki razvoj događaja, sudjelovati u tome, a ne biti samo pasivni promatrači

Objavljeno

na

Razgovor sa zastupnicom u Europskom parlamentu Marijanom Petir

O Istanbulskoj konvenciji, o statusu Bokeljske mornarice, slovenskoj tužbi protiv Hrvatske glede arbitražne odluke, o pet godina članstva u EU, o stanju u HSS-u, kao i o aktualnim političkim i društvenim pitanjima Davor Dijanović / HKV  razgovarao je sa zastupnicom u Europskom parlamentu Marijanom Petir.

Poštovana gospođo Petir, posljednjih tjedana u Hrvatskoj se lome koplja oko ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije. Vi tvrdite da Hrvatska već ima sve mehanizme za borbu protiv nasilja nad ženama, a da ratifikacija Istanbulske konvencije uvodi neznanstvenu rodnu ideologiju i zapravo predstavlja oblik ideološkog djelovanja. Možete li malo detaljnije pojasniti svoj stav o Istanbulskoj konvenciji?

Hrvatska je već ugradila u svoje zakonodavstvo svih 48 mjera i mehanizama borbe protiv nasilja nad ženama predviđene Konvencijom. Stoga nema potrebe da se ona ratificira i na taj način omogući uvođenje i onih odredbi koje se ni na koji način ne odnose na borbu protiv nasilja nad ženama nego izravno krše načelo supsidijarnosti i temeljna ljudska prava zagarantirana postojećim pravno važećim nacionalnim i međunarodnim odredbama. Istanbulska konvencija pojam roda promatra kao društveni konstrukt i razlikuje pojmove „rodnog identiteta“, „roda“ i „spola“ (čl. 4. st. 3.).

Prema Konvenciji (čl. 3. c): „’rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.” Takvom definicijom unosi se podjela između čovjekova spola kao spola i društvene dimenzije spola, nazivajući je “rodom”, jer pretpostavlja da su spol i njegova društvena dimenzija dvije odvojene i nepovezane stvarnosti, za što nema utemeljenja u realnosti ni u znanosti, već proizlazi iz ideologije – rodne ideologije.

Ne postoje dokazi da se u državama koje su Istanbulsku konvenciju ratificirale nasilje smanjilo

Kakve su Vaše spoznaje o državama koje su već ratificirale Istanbulsku konvenciju? Je li se u tim državama smanjio stupanj nasilja nad ženama, ali i općenito stupanj obiteljskog nasilja?

Posljednjih tjedana svjedočimo snažnom pritisku koji se vrši na Hrvatsku kako bismo ratificirali Istanbulsku konvenciju. Pa i u samom Europskom parlamentu koji je na dnevni red svoje plenarne sjednice u Strasbourgu u ožujku također uvrstio ovu temu čime su određeni zastupnici željeli izvršiti pritisak na preostalih 11 država članica koje tu konvenciju nisu ratificirale. Znamo da države članice imaju pravo samostalno, poštujući mišljenje vlastitih građana, prihvatiti ili odbiti ratifikaciju bilo koje međunarodne konvencije pa tako i Istanbulske konvencije.

Tvrditi kako je borba protiv nasilja nad ženama moguća samo i isključivo ratifikacijom Istanbulske konvencije netočna je i neutemeljena te ne postoje dokazi da se u državama koje su konvenciju ratificirale nasilje smanjilo. Naprotiv, prema dostupnim podatcima, u prvoj zemlji koja je potpisala, a zatim i ratificirala ovu konvenciju – Turskoj – broj ubijenih žena nije se smanjio, već se povećao.

Podatci kazuju da je broj ubijenih žena tri godine prije potpisivanja Konvencije bio 66, a tri godine nakon 286. Isto tako, pozivajući se na službene izvore, mediji navode kako je u toj zemlji od 2010. do 2017. ubijeno 1915 žena.

Zadiranje u srž manjinskih prava Hrvata u Crnoj Gori

Nedavno ste pozvali Crnu Goru da u duhu dobrosusjedskih odnosa i uvažavanja prava hrvatske nacionalne manjine u toj državi zajedno s Hrvatskom uputi nominaciju UNESCO-u kojom bi se Bokeljsku mornaricu uvrstilo na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Koliko je Bokeljska mornarica važna za kulturni identitet Hrvata u Crnoj Gori, odnosno Boki kotorskoj?

Bokeljska mornarica bratovština je kotorskih pomoraca, nastala kada su kotorski mornari prije 12. stoljeća preuzimali moći sv. Tripuna. Ona je dio katoličke tradicije Boke kotorske koju čuva Kotorska biskupija, no sve je ovo bilo izostavljeno iz crnogorske aplikacije Bokeljske mornarice na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, a hrvatska strana pritom nije konzultirana.

Zato su mi se obratili predstavnici Hrvata iz Boke kotorske te sam reagirala u okviru svojih ovlasti. Zatražila sam očitovanje Europske komisije, a s ovom sam problematikom upoznala i kolege zastupnike u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici održanoj početkom ožujka u Bruxellesu.

Smatram kako se negiranjem činjenice da je Bokeljska mornarica dominantno baština bokeljskih Hrvata zadire u srž manjinskih prava Hrvata u Crnoj Gori. Čini mi se da je to dio trenda kojim se izravno ubrzava nestanak preostalih malobrojnih Hrvata na području Boke zatiranjem njihovog kulturnog identiteta.

To ne smijemo i ne možemo dopustiti. Žao mi je je što Crna Gora nije u duhu dobrosusjedskih odnosa prihvatila zajedničku nominaciju Bokeljske mornarice zajedno s Hrvatskom tako da sada imamo dvije nominacije – onu Hrvatske koja se odnosi zaštitu proslavu Svetog Tripuna i Kola Svetog Tripuna kao tradicije bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj te onu Crne Gore za koju još uvijek nismo sigurni sadrži li spominjanje kulta sv.Tripuna i Hrvate pa tek preostaje za vidjeti kako će UNESCO reagirati na to.

Slovenska politika „od terana do Pirana“ usmjerena na Hrvatsku

Slovenija je nedavno Europskoj komisiji najavila tužbu protiv Hrvatske zbog nepriznavanja arbitražne presude o granici. Koje su sada mogućnosti Komisije i kako gledate na taj spor?

Slovenija cijelo vrijeme traži posredovanje Europske komisije (EK), a Komisija nije stranka u postupku kad je riječ o našem graničnom sporu. Znamo da je Hrvatska izišla iz tog spora kad smo uočili da je taj postupak kontaminiran nakon čega smo aktivirali članke iz Bečke konvencije i jednoglasnom odlukom Hrvatskoga sabora rekli da za nas taj postupak više ne vrijedi. Slovenija je pisala EK, a bili su aktivni i slovenski zastupnici. Slovenska je strana pokušavala uvjeriti EK da zauzme stranu, no oni nisu stranka u postupku i ne mogu zauzimati stranu.

Komisija se može očitovati u roku tri mjeseca po slovenskom zahtjevu, ali i ne mora. Ako se očituje, Slovenija može podnijeti tužbu u Luxembourgu, no tužbu može podnijeti jedino u suglasju s Hrvatskom, a vjerujem da Hrvatska smatra da za ovakav slovenski postupak nema ni razloga ni temelja te da nećemo podnositi tužbu. U pravnoj proceduri postoji i mogućnost da sama Komisija podnese tužbu, no gledajući reakcije Komisije dosad bilo bi nelogično očekivati da bi se EK miješala u postupak.

Dosad je zabilježeno svega šest slučajeva tužbe jedne države članice protiv druge s tim da je samo jedan uspio i to onaj Francuske i Velike Britanije. Iz dosadašnjih reakcija EK čini se kako Slovenija puše u prazno. Cijela je ova situacija uzrokovana slovenskim parlamentarnih izborima koji će biti održani nešto ranije nego što se očekivalo.

Slovenska vanjska politika koju ponekad kolokvijalno nazivamo „Od terana do Pirana“ usmjerena je na Hrvatsku te se to posebno vidi u vrijeme predizborne kampanje. Nadam se da ćemo taj problem riješiti u dijalogu i duhu dobrosusjedskih odnosa.

Pod Vašim pokroviteljstvom nedavno je održana svečana sjednica skupštine DVD-a Mustafina Klada i Međunarodna konferencija o vatrogastvu na kojoj su na Vaš poziv sudjelovali i vatrogasci iz Belgije, a poznato je da i inače sudjelujete u inicijativama vezanima uz ovo područje, koje je, vidjeli smo to najbolje prošle godine u vrijeme velikih požara u Dalmaciji, iznimno važno za državnu sigurnost. Zanimljivo je da ste Hrvatsku vatrogasnu zajednicu (HVZ) nominirali za nagradu „Europski građanin“. Možete li nam reći nešto o tome?

Doprinos vatrogasaca spašavanju ljudi i imovine je nemjerljiv, njihov dobrovoljni i humanitarni rad, u uvjetima koji su često daleko od dobrih je nešto što nema cijenu i to se vidjelo tijekom katastrofalnih požara u Dalmaciji, koje spominjete.

Upravo sam zato nominirala Hrvatsku vatrogasnu zajednicu (HVZ), a time i sve hrvatske vatrogasce kojih ima prema podacima iz registra oko 150 000 za nagradu „Europski građanin godine 2018.“. Naime, Europski parlament dodjeljuje nagradu kao priznanje za iznimna postignuća pojedincima i organizacijama koje rade na promicanju europskih vrijednosti i identiteta.

U ovome sam prepoznala upravo naše vatrogasce te sam ovom kandidaturom željela svim hrvatskim vatrogascima izraziti poštovanje i zahvalnost. Zato sam ih i ugostila u Europskom parlamentu u Bruxellesu gdje smo proslavili 140 godina Hrvatske vatrogasne zajednice. To je ujedno bila i prilika za razmjenu iskustva, ali i ukazivanje na važnost vatrogastva o čemu smo govorili i na međunarodnoj konferenciji u Mustafini Kladi na kojoj se okupio hrvatski i belgijski vatrogasni vrh.

Povećan broj katastrofalnih požara tijekom prošlogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj alarmantan je pokazatelj da se vatrogastvo kao važan segment nacionalne sigurnosti ne tretira primjereno svojoj važnoj ulozi koju ima za državu te da je potrebno povećati financiranje u vatrogastvo.

Kasnimo

Prvoga srpnja Hrvatska će obilježiti pet godina članstva u Europskoj uniji. Kako u retrospektivi gledate na tih pet godina; koliko je Hrvatska iskoristila prednosti koje EU pruža?

Hrvatska se prije pet godina pridružila europskoj obitelji u kojoj je oduvijek i bilo mjesto. Najmlađa smo članica EU i moramo puno toga još usvojiti. Iako su nam na raspolaganju velike mogućnosti koje donose sredstva europskih fondova, Hrvatska ih i dalje nedovoljno iskorištava.

Prema podatcima iz studenog 2017. koje mi je dostavila Europska komisija kao odgovor na moje zastupničko pitanje o korištenju sredstava iz programa ruralnoga razvoja, primjerice, vidljivo je da je čak 12 država članica ispod prosjeka, a među njima je i Hrvatska. Taj je prosjek izrazito nizak i to moramo pod hitno promijeniti.

Kasnimo i s primjernom europskoga zakonodavstva i to je jedno od područja u kojima Hrvatska ponovo bilježi rekordan broj otvaranja novih slučajeva kršenja europskog prava prema izvješću iz 2016. godine. Time se građanima i poduzećima onemogućuje da iskoriste zakonske prednosti, stvara se nesigurnost pri primjeni pravila te se narušava funkcioniranje kako unutarnjeg tržišta EU, tako i čitave Unije.

Drago mi je da sam se između ostalog, uspjela izboriti da naši školarci imaju osigurane zdrave obroke voća i povrća u školama koji se dobavljaju od lokalnih proizvođača i OPG-ova, kao i obeštećenje za naše poljoprivrednike pogođene ruskim embargom te da je Hrvatska uspjela zaštiti naše proizvode poput Varaždinskog zelja.

Jednako tako, pravovremenim intervencijama dobila sam podršku za amandman o dodjeljivanju određene količine besplatnih emisijskih kvota industriji mineralnih gnojiva i cementnoj industriji u okviru EU ETS sustava. Tako su kutinskoj Petrokemiji ušteđene stotine milijuna eura koje bi ta tvrtka morala dati u vidu poreza za emisije CO2 što bi poskupilo gnojivo, poskupilo hranu, ugrozilo radna mjesta i dovelo u pitanje ionako uzdrmanu poljoprivredu.

Mojim amandmanom izboreno je izuzeće za hrvatske šume jer njima nismo mogli gospodariti u vrijeme okupacije, a i danas su neke nažalost pod minama. Sve to govori u prilog činjenici da je važno da sjedimo za stolom za kojim se odlučuje i da na pravi način reagiramo.

Mladi odlaze sa sela, a sela propadaju

Kao članica HSS-a veliku ste pozornost davali razvoju hrvatske poljoprivrede. Ne jednom, založili ste se za održivu poljoprivredu temeljenu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, no čini se da na tom planu i dalje nema nikakvih pomaka i da je stanje zapravo sve gore. Zašto je tomu tako?

I dalje posebnu pažnju posvećujem poljoprivredi premda više nisam članica HSS-a, a nažalost otkad je Krešo Beljak predsjednik HSS-a, HSS se više uopće ne interesira za poljoprivredu čime je ta stranka napustila svoje temelje. Europska unija u tekućem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine samo za ruralni razvoj planira izdvojiti gotovo 100 milijardi eura.

Od 2,4 milijarde eura koliko joj je namijenjeno, Hrvatska je dosad iskoristila tek 18 posto te se nadam da ćemo bolje prionuti poslu jer nam sredstva ostaju neiskorištena, mladi odlaze sa sela, a sela propadaju. Važno je da se mladim poljoprivrednicima osigura vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem, kao i povoljne kamate na kredite kako bi se odlučili na investicije i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje.

Ujedno, da bi mlade obitelji ostale živjeti u ruralnom prostoru potrebno je poticati gradnju obiteljskih kuća na selu te osigurati primjerenu društvenu, komunalnu i socijalnu infrastrukturu.

Ujedno, treba voditi računa i onim poljoprivrednicima koji su u već poodmakloj životnoj dobi i koji su zbog mizernih mirovina od 200 ili 500 kuna na rubu egzistencije. Zato se i zalažem da se uvede minimalna nacionalna mirovina koja neće biti niža od praga siromaštva što je otprilike 2000 kuna. Ako se na tržištu ne uvede red i ne suzbije nepoštena trgovačka praksa, propiše kvaliteta proizvoda i pojačaju kontrole kvalitete voća, povrća, mesa i mlijeka koje dolazi iz uvoza, novac i mjere same po sebi neće biti dovoljne.

Zalažem se da se minimalno pedeset posto naših domaćih proizvoda uvrsti na police trgovina jer bez jače intervencije države nema opstanka ni malih proizvođača. Dok god poljoprivredu ne proglasimo strateškom gospodarskom granom, a malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ne omogućimo ulazak u posjed državnog poljoprivrednog zemljišta, jer bez zemljišta nema niti proizvodnje hrane, nećemo moći napredovati. Svaka država koja drži do svog suvereniteta ne dvoji oko pitanja vlastite poljoprivredne proizvodnje. Zato još jednom pozivam Vladu da se snažnije založi za hrvatsko „selo“.

Europski parlament u 2017. godini donio je mnoge odluke koje će utjecati na europske politike u narednom razdoblju

Sljedeće godine očekuju nas izbori za Europski parlament. Kako kao sada već iskusna europarlamentarka gledate na rad hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu? I kako općenito ocjenjujete njegovu važnost kao jedne poluge putem koje države članice mogu utjecati na donošenje odluka koje se tiču njih samih?

Naša delegacija možda nije tako velika kao primjerice delegacije nekih drugih država članica poput Njemačke, no nastojimo u onim odborima u kojima sudjelujemo raditi na svim pitanjima koja mogu pridonijeti boljitku građana naše zemlje te određene probleme i pitanja podizati i na europsku razinu.

Europski parlament ima nekoliko uloga, zakonodavnu kroz donošenje zakona jer zajedno s Vijećem EU-a donosi propise EU-a na temelju prijedloga Europske komisije, a donosi i odluke o međunarodnim sporazumima.

Druga je uloga nadzorna jer između ostalog provodi demokratski nadzor svih institucija EU-a, ali ne manje važno izabire predsjednika Komisije i odobrava Komisiju kao tijelo.

Može podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, kojim se Komisiju obvezuje da podnese ostavku. Za građane je osobito važno što unutar posebnoga Odbora, Europski parlament razmatra predstavke građana i pokreće istrage. Ako znamo da zajedno s Vijećem odlučuje o proračunu EU-a, kao i da odobrava dugoročni proračun EU-a, odnosno njegov višegodišnji financijski okvir, više je nego očito kolika je važnost ove institucije.

Europski parlament u 2017. godini donio je mnoge odluke koje će utjecati na europske politike u narednom razdoblju. Jedna je od njih i zakonodavna rezolucija kojom poljoprivredna politika Europske unije postaje jednostavnija i pravednija prema OPG-ima. Usvojena će pravila pojednostaviti poljoprivrednu politiku EU-a, ojačati pregovaračku snagu poljoprivrednika u odnosu na trgovačke lance, te ih bolje opremiti za suočavanje s rizicima, a to će zasigurno imati utjecaj i na hrvatske poljoprivrednike.

Jedan od gorućih problema je i nezaposlenost mladih, u rujnu je Europski parlament odobrio dodatnih 500 milijuna eura u 2017. za Inicijativu za zapošljavanje mladih, kao dio od ukupno 1,2 milijardi eura dogovorenih za razdoblje od 2017. do 2020. jer je preduvjet za ostanak mladih u zemlji otvaranje novih radnih mjesta.

U protekloj je godini usvojeno i moje izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima čime sam problematiku ruralnih žena podigla na europsku razinu jer one za svoj rad ne dobivaju plaću, nemaju ni mirovinsko ni zdravstveno osiguranje, nemaju pravo na porodiljni dopust, bolovanje ili godišnji odmor. Puno je posla još pred nama, a očekujem kako će i ostatak mandata do svibnja 2019. biti jednako dinamičan.

„Stalno pred nekim vratima“

U EU-u su se danas na određeni način iskristalizirala dva bloka. S jedne strane imamo zalaganje za stvaranje europske federacije (Schulz: Sjedinjene Europske Države), gdje imamo kao najvažnije aktere Njemačku i Francusku, a s druge strane se zemlje Višegradske skupine zalažu za EU kao zajednicu suverenih država. Tu su i prijepori o tzv. Europi više brzina… Kako komentirate te prijepore?

Spomenute prijepore trebamo promatrati kao razgovor o različitim vizijama Europe i Europske unije u budućnosti.

Jasno nam je da postoje velike razlike u svim poljima društvenog i ekonomskog djelovanja između starih i novih država članica, ali te razlike postoje i između sjevera i juga EU. Europsku uniju, a posredstvom nje i njezine države članice, snažnom na globalnom planu čini ekonomska moć njihovih 500 milijuna građana i jedinstvenog tržišta.

Slabom je čini nekoherentna i nedovoljno proaktivna vanjska politika, nepostojanje zajedničke obrambene politike te kontrola vanjskih granica što se pokazalo naročito problematičnim prošlih godina. Također, zapadne države koje su gospodarski kompatibilne ponekad se osjećaju zakočene i teže višoj razini integracije zbog ekonomske koristi.

Europa više brzina je pojam koji se koristi kako bi se opisala ideja metode diferencirane integracije, a po kojoj skupina država EU-a koje su sposobne i voljne napredovati slijedi zajedničke ciljeve te se podrazumijeva da će ostale slijediti kasnije. To je samo jedna od više opcija koje su pred nama, međutim iako bismo možda htjeli biti u unutarnjem krugu tješnje povezanih država to možda neće biti moguće zbog ekonomskih i monetarnih uvjeta koje na tom putu moramo zadovoljiti. Zbog toga bismo se mogli naći u nepovoljnom položaju „stalno pred nekim vratima“.

Mi u Hrvatskoj imamo s time određena iskustva – pristup schengenskom prostoru i pristup euro-zoni. Hrvatska nije članica niti jednog niti drugog, i naši građani i gospodarstvo su zbog toga u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge građane i poduzetnike iz starih članica Unije.

Drugo je pitanje koja je to razina tješnjeg povezivanja i treba li nama u Hrvatskoj i drugim državama članicama te u kojoj mjeri će nam zbog takvih kretanja biti onemogućeno ravnopravno sudjelovanje na zajedničkom tržištu. Na koncu, mi moramo biti spremni na svaki razvoj događaja, sudjelovati u tome, a ne biti samo pasivni promatrači.

Pred nekoliko tjedana tzv. Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima donijelo je tzv. Dokument dijaloga koji je izazvao prijepore na političkoj, intelektualnoj i medijskoj sceni. Kako gledate na ovu problematiku?

Osuđujem sve zločine počinjene za vrijeme totalitarnih i autoritarnih režima te izražavam suosjećanje s obiteljima žrtava tih zločina. Smatram kako je važno da istina o zločinima svih režima iziđe u javnost jer je to jedino pravedno prema žrtvama i njihovim obiteljima.

Hrvatska se mora suočiti sa svojom prošlošću, osuditi zločine, odati pijetet žrtvama i cjelovito prikazati povijest jer će tako pokazati odgovornost. Dugujemo to našem narodu koji je predugo živio u tamnici brojnih zločina i stradavanja, kršenja ljudskih prava i sloboda, kao i proganjanja neistomišljenika. Dok god to ne učinimo te će se teme koristiti u dnevno-političke svrhe, u isto vrijeme kad znamo da Hrvatska demografski odumire, mladi se iseljavaju, a selo propada.

S druge pak strane, nisam sigurna da zabrane znakovlja i pozdrava mogu dati željeni rezultat, već mi se čini da vode u ograničavanje slobode govora ili reintrodukciju verbalnog delikta. Smatram da svatko treba imati slobodu iznijeti svoj stav i razloge, kao što bi i svatko trebao imati snage saslušati različito mišljenje, čak iako s njime ne slaže. To je i bit demokracije i onih sloboda za koje smo se izborili u Domovinskom ratu. Identifikacija pojedinca s nekim znakom govori najbolje o njemu samom, a ponekad je dobro znati koje „vrednote“ tko zastupa bez skrivanja iza političke korektnosti.

HSS proživljava svoje najteže dane

Kako komentirate trenutačno stanje u HSS-u i politiku Kreše Beljaka? Spominje se da je dobar dio članova napustio stranku…

Kao što znate nisam više članica HSS-a jer me Krešo Beljak izbacio u lipnju prošle godine, a dosad je iz jedne od najstarijih stranaka izbacio sve dugogodišnje i istaknutije članove koji se nisu slagali s njegovom politikom. Nažalost, HSS proživljava svoje najteže i najgore dane i žalosti me kada moram tome svakodnevno svjedočiti. U Europskom parlamentu zalažem se za sve istinske vrijednosti koje sam baštinila u HSS-u, onakvog kakva su nam ga Radić i Maček ostavili, a s kojim današnji HSS nema veze.

Iseljavanje

Masovno iseljavanje iz Hrvatske u kombinaciji s negativnim prirodnim prirastom čini hrvatske demografske perspektive vrlo crnima. Slično je i u drugim zemljama srednje i istočne Europe koje se doslovce demografski prazne. Koliko su ovoga problema uopće svjesni u Bruxellesu i koji su uopće mogući instrumenti da se takvi trendovi zaustave?

Itekako smo u Bruxellesu svjesni ovoga gorućeg problema i zapošljavanje mladih jedan je od prioriteta europske politike. Proračun Inicijative za zapošljavanje mladih za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznosio je 6,4 milijardi eura, i to 3,2 milijarde eura iz posebne nove proračunske linije EU-a koje je pratio isti iznos od 3,2 milijarde eura iz nacionalnih sredstava dodijeljenih u okviru ESF-a.

S obzirom na to da je nezaposlenost još uvijek vrlo visoka, Vijeće je odobrilo 7. ožujka 2017. plan financiranja koji uključuje dodatni iznos od 1,2 milijarde eura. Iako je prema službenim podacima broj mladih nezaposlenih u Hrvatskoj pao s 42,1% u 2012. godini na 31,1% u 2016. godini, ta je brojka i dalje jedna od najviših u Europi.

Demografska istraživanja koja je provela Služba za istraživanje Europskoga parlamenta pokazuju da stanovništvo EU sve više stari kako se očekivana životna dob povećava, a stope plodnosti su niže nego u prošlosti. Na razini Europske unije povećao se životni vijek za više od 10 godina u odnosu na rane 1960-e, iako žene i dalje u prosjeku žive duže od muškaraca, no zabrinjavajući je trend pada prosječnog broja djece od oko 2,5 djece po ženi 1960. godine na malo ispod 1,6 danas.

Iz Hrvatske se prema procjenama demografa iselilo više od 80 tisuća ljudi, među kojima je veliki broj mladih. Iako su najnoviji pokazatelji pozitivni i govore o gospodarskom rastu i povećanoj zaposlenosti, potrebno je snažnije ulaganje u investicije, u poljoprivredu i ruralni razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje naših mladih u Hrvatskoj.

Uznemirujući su i vrlo zabrinjavajući podaci najnovijih socioloških istraživanja predstavljenih u studenom 2017. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prema kojima je na pitanje o stalnom povratku u domovinu 75 % ispitanika toga istraživanja (od 19 do 34 godine) odgovorilo da se ne namjerava vratiti u Hrvatsku.

Ono je također pokazalo kako primarni razlog iseljavanja više nije u prvom redu nezaposlenost mladih, kako se nagađalo, već se iseljavaju i oni koji su tijekom života u Hrvatskoj bili u radnom odnosu (čak polovica ispitanika ovoga istraživanja). To su sve razlozi zbog kojih bismo trebali donijeti dodatne mjere i osnažiti naše gospodarstvo kako bi generiralo nova radna mjesta.

Sigurnosna situacija u BiH

U Europskom parlamentu nedavno se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini u čemu ste i vi sudjelovali. Nakon toga uslijedile su žestoke reakcije iz susjedne države, a doživjeli ste napade i prijetnje. Zašto su bile takve reakcije? Podatci koje ste navodili bili su dostupni i u ranijim izvješćima Europske komisije i Europskoga parlamenta.

Proteklih tjedan dana odgovaram na brojne upite medija iz Bosne i Hercegovine jer su reakcije na moj govor u Europskom parlamentu doista bile žestoke, kao što i sami navodite.

Sve što sam govorila tijekom rasprave na sjednici Pododbora za sigurnost i obranu i Odbora za vanjske poslove održanoj u suradnji s Delegacijom za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom 22. ožujka u Europskom parlamentu u Bruxellesutemelji se na izvješćima Europske komisije i Europskoga parlamenta koja se odnose na napredak BiH na njezinu europskom putu, te posebnom izvješću Europskoga parlamenta koje se odnosi na utjecaj Saudijske Arabije na zemlje zapadnoga Balkana, a datira s kraja prošle godine.

Georg Ziegler, zamjenik voditelja odjela u Glavnoj upravi za susjedsku politiku Europske komisije iznio je na toj sjednici već poznate podatke prema kojima je u razdoblju 2013. do 2015. godine 188 muškaraca, 61 žena i 81 dijete s državljanstvom BiH napustilo BiH te se uputilo u Siriju kako bi sudjelovali u oružanom sukobu. Na temelju izvješća predstavljenih na toj sjednici izrazila sam zabrinutost sigurnosnom situacijom u BiH jer Hrvatska kao prvi susjed s BiH čuva vanjsku granicu EU stoga sve što se događa u BiH jest uz granicu s Hrvatskom i EU i sa sigurnosnog aspekta nas posebno zanima.

Otad sam primila niz prijetnji i uvreda koje sam prijavila nadležnim tijelima. Europska komisija i Europski parlament izdali su svoja izvješća te su bosanskohercegovačkoj Vladi dali zadatak da utvrdi glavna žarišta kako bi se suzbilo radikalizaciju, te bi bilo važno da umjesto reagiranja i negiranja BiH identificira i detektira problematične točke, izradi svoje izvješće i postupi prema naputku Europske komisije kako bi se problem riješio.

BiH bi trebala iskoristiti sredstva EU koja su joj na raspolaganju kako bi uspjela uspostaviti stabilizaciju i postigla sigurnost u borbi protiv radikalizacije i ekstremizma i kako bi BiH postala funkcionalna država u kojoj će sva tri konstitutivna naroda moći ostvariti svoja prava.

Za kraj razgovora zanima nas kako gledate na postupke aktualnoga političkog vodstva Hrvatske, Predsjednice Republike i predsjednika Vlade? Kako ocjenjujete njihovu politiku?

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u okviru svojih ovlasti koje ima pokazuje se kao zaista dobra državnica. Predsjednica konstruktivno i dostojanstveno predstavlja Republiku Hrvatsku, kako unutar same države tako i na stranoj političkoj sceni.S predsjednikom hrvatske Vlade Plenkovićem imala sam izvrsnu suradnju u Europskom parlamentu. Njegova odluka o preuzimanju odgovornosti za hrvatsku Vladu bila je hrabra, a rezultati i utjecaj rješenja koje je predložila Vlada bit će vidljivi u doglednoj budućnosti.

U svom mandatu ova se Vlada suočila s velikim problemom u koncernu Agrokor čime je dovedena opstojnost prehrambenog i poljoprivrednog sektora Republike Hrvatske u pitanje i rješenje se još uvijek ne nazire.

Osim toga, suočeni su i s vrlo lošom demografskom situacijom i bijelom kugom, a s druge strane plodna slavonska zemlja je pusta te zjapi neobrađena te bih voljela da se s tim problemima ozbiljnije uhvate u koštac.Također, moram reći da sam iznenađena snažnim zalaganjem ove Vlade za uvođenjem nekih ideologija ,kao i potezima koji nemaju nikakve veze s demokršćanskim vrijednostima.

Davor Dijanović / HKV

 

PETIR: U BiH postoje 245 zaklada koje financira Saudijska Arabija radi širenje konzervativnog islama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Bruna Esih: ‘Još uvijek razmišljamo hoćemo li na prosvjed zato što postoje određene nejasnoće’

Objavljeno

na

Objavio

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavio je prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina. Osim policijsko-pravosudnih, podigle su se i političke tenzije. O tome i drugim aktualnim temama u Dnevniku Nove TV govorila je Bruna Esih (Neovisni za Hrvatsku):

Idete li na prosvjed u Vukovaru?

Dozvolite da si, kao i stranka, damo još malo vremena u povodu tog pitanja, jer naravno da mi svaki građanski prosvjed koji je usmjeren prema nezadovoljstvu rada institucija smatramo legitimnim.

Vi još uvijek kalkulirate?

Ne, to nije kalkulacija, mi još uvijek razmišljamo zato što postoje određene nejasnoće po ovom pitanju. Vjerojatno ćete se složiti sa mnom da organizator, koji je najavio prosvjed zbog nezadovoljstva institucijama, zbog njihove sporosti, čak i zataškavanja – ne znam da li je to bilo pod pritiskom ili ne, ali nakon nekoliko dana izjavljuje da će zapravo na tom prosvjedu prosvjedovati i protiv samoga sebe, i s druge strane da i dalje podržava Vladu gospodina Plenkovića, isto kao i rad njegovih ministara, a to znači ujedno i rad ministra Bošnjakovića i ministra Božinovića.

Dakle, ministara pravosuđa i policije, koje moramo smatrati osnovnim krivcima ako se zaista ovi zločini i ne istražuju i ne procesuiraju na vrijeme.

Naravno, nismo skloni ishitrenim odlukama i ishitrenim pozivima ljudi, poput Mosta i primjerice Nikole Grmoje, koji je rekao da poziva ljude na prosvjed, ali u istoj je rečenici rekao da oni sami tamo neće biti.

Upravo se vas nekako i optuživalo da vi taj prosvjed želite iskoristiti za rušenje aktualne vlasti. Je li to točno?

To je apsolutno netočno. Znam da predsjednik Vlade zadnjih dana prilično često spominje u tom kontekstu naša imena, međutim ja mislim da on jednako dobro zna, baš kao i mi, da mi s time nemamo nikakve veze, jer na kraju krajeva, on u svojim rukama ima sve moguće i mehanizme i alate da svoju znatiželju, da ne kažem paranoju, umiri na način da aktivira te mehanizme i alate pa sazna što iza toga stoji. Vjerujem da je on to i učinio.

Sumnjate li vi na nekoga? Znate li tko iza toga stoji?

Ne sumnjam ni na koga, ali sumnjam da iza spominjanja naših imena gospodina premijera stoji u pozadini nešto sasvim drugo. Jesam li u pravu, pokazat će vrijeme, a to za sada neka ostane ipak samo poruka gospodinu Plenkoviću. A možda i ministru policije Božinoviću.

Ne volim taj neki razgovor u rukavicama, evidentno je da na nešto aludirate. Sad mi morate otkriti na što mislite.

Da, apsolutno sam na nešto aludirala, ali ne bih sada o tome. Doći ću drugi put pa ćete isto imati ekskluzivu.

Kad govorimo o pozadinama – je li u pozadini vaše stranke Tomislav Karamarko? Je li on vaš politički mentor?

Nisam nikad tražila političke mentore, nisam nikad imala političke mentore, a koliko znam, niti moji kolege u stranci. Dakle, sve što radimo, radimo isključivo sami. Ja sam s čovjekom, iskreno, popila jednu kavu u životu. Gospodin Hasanbegović i on imaju odnos daleko ranije no što je gospodin Hasanbegović uopće ušao u politiku. Za gospodina Karamarka uopće ne znam da je sklon ponovnom povratku u politiku pa tako ne mogu govoriti ni o bilo kakvoj budućoj suradnji s njim.

Je li točno da s vama slaže neku listu za Europski parlament? To su sad sve neke stvari koje su se pojavile.

To su smiješne stvari. Liste će se slagati na Predsjedništvu Neovisnih za Hrvatsku, na kojem se svatko od nas, kao članova Predsjedništva, imati što za reći, ali to sigurno neće biti niti Tomislav Karamarko, niti bilo tko se možda spominje u zadnje vrijeme u medijima.

Nekako ste bili tihi dosad, a sad vas je ova prepirka s premijerom ponovno vratila u političku elitu. Što radi vaša stranka, koji je vaš politički program? Stalno se spominje nekakva ideologija, za to vas optužuju.

Da, često nas optužuju za ideologiju, međutim moji prvi razgovori s gospodinom Plenkovićem su bili na tragu toga da se ideologija, odnosno ne ideologija, jer ona jest temelj našeg i političkog razmišljanja i opredjeljenja, nego da se rasprave o, primjerice, kako to volimo nazivati – partizanima i ustašama, premjeste u jednu instituciju, gdje bi se time bavili stručnjaci, a ne više političari. Dakle, nama uopće nije stalo da budu samo takve teme.

Dobro, ali morate priznati da vas ne možemo nikako čuti, primjerice, što mislite o poreznoj reformi. Evo, dolazi u Sabor, koji je vaš stav o poreznoj reformi?

Kao što znamo, ministar Marić rekao je da će po tom pitanju još imati što za reći, da će tek predstaviti ukupni i cjeloviti paket, pa ćemo se mi i o tom pitanju izjasniti.

Dobro, ali recimo o onome što je dosad iscurilo u medije.

Mogu zapravo samo reći da zasad možemo govoriti o svom vlastitom nezadovoljstvu, kao što su to izrazili i građani i određeni drugi društveni sudionici.

Je li trebalo sniziti opću stopu PDV-a?

Negdje se snizilo, nešto se uzelo, nešto se dalo, i to je zapravo moj trenutni komentar na poreznu reformu gospodina Marića.

Čuli smo da vam je jučer upala revizija u stranku.

Ja je ne povezujem s ovime, iako su praktički i danas saborski hodnici brujali o tome. Smatram je normalnim pristupom, kao što je i inače pri ulasku u svaku drugu instituciju.

Jesu li što pronašli? Sve je čisto?

Kod nas je sve čisto, i što se tiče samih financija, i što se tiče našeg drugoga rada, i mislim da će mišljenje revizije biti apsolutno povoljno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Jandroković za HRT: Onemogućiti politizaciju skupa u Vukovaru

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor sutra započinje jesenje zasjedanje, a zastupnike, koji se nakon dvomjesečne stanke ponovno vraćaju u svoje klupe, čeka obiman dnevni red na kojem je već sada 127 točaka.

Sjednica će trajati do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenoga sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković  ističe kako zastupnike očekuje intenzivan rad, s obzirom da je iz vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Vjerujem da ćemo raditi dobro i konstruktivno, te da ćemo popraviti ocjene koje po istraživanju imamo od naših građana, poručio je Jandroković.

Sutra će biti 38 pitanja što vladajućih, što oporbe. Nakon toga će biti uobičajena stanka kada će klubovi zastupnika govoriti o različitim temama i onda krećemo s dnevnim redom. U ovome tjednu imat ćemo zakon o otocima, o brdsko-planinskim područjima, o fiskalnoj odgovornosti. To su uobičajeni zakoni koje nam šalje Vlada. Preko ljeta je Vlada poslala preko 30 novih zakonskih prijedloga tako da ćemo imati intezivan rad, kazao je za HRT.

Odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost prijevremenih izbora, Jandroković je rekao kako mu se čini da uvijek prije jesenskog zasjedanja Sabora krenu priče ima li vladajuća većina dovoljno ruku. Mogu potvrditi da 77 zastupnika čvrsto stoji iza Vlade RH. Dakle postoji vladajuća većina i nema govora o prijevremenim izborima, dodao je.

Na pitanje o tome da se ipak radi o tijesnoj većini te može li takva situacija omesti provođenje zacrtanih reformi, Jandroković je rekao da nema nikakve smetnje. Pripremaju se i porezna i mirovinska reforma. Tu je i set zakona u vezi s ovrhama kako bi se pomoglo blokiranim i ovršenim građanima. Sve je to u javnoj raspravi ili je pak završilo javnu raspravu. Tijekom jeseni Vlada će poslati te zakone u Sabor.

Govoreći o najavljenim prosvjedima sindikata u vezi s mirovinskom reformom rekao je da su rasprave ponekad burne kada je riječ o uvođenju nekih reformi. Međutim, velika je odgovornost na svima nama. Ovakav mirovinski sustav nije održiv. Ovaj je prijedlog koji će biti održiv i ispraviti nepravde koje postoje i koji će pokušati osigurati više mirovine za naše umirovljenike. Treba biti stpljiv, smiriti strasti i u mirnoj i argumentiranoj raspravi tražiti rješenje, dodao je.

Potvrdio je da se ministar branitelja Tomo Medved sastao s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Bio je to dobar razgovor. Svi smo suglasni da treba intenzivirati napore vezane za procesuiranje i istraživanje ratnih zločina. Oko toga nema dileme. No predstavnici udruga osudili su pokušaj politizacije te teme. Mogu samo reći da kada smo uočili da kada je došlo do usporava, puno prije, te akcije kolege Penave u MUP-u je osnovana posebna komisija koja se bavi istraživanjem zločina upravo u vukovarskom kraju na Ovčari i dalo je to već određene rezultate, istaknuo je.

Naglasio je da treba nastaviti sa svime što je potrebno kako bi se procesuirali ratni zločin, ali treba onemogućiti politizaciju tog skupa u Vukovaru.

Svima koji žele profitirati na žrtvi i stradanju Vukovara poručujem da to nije dobro. To je vrlo ružno i to mogu činiti samo loši ljudi, kazao je Jandroković.

Svi oni koji zaista žele da institucije rade svoj posao neće dozvoliti politizaciju. Bit će tu nekih aktera koji će pokušati izvući za sebe možda neke političke bodove. Bit će tu i onih koji će možda željeti ugroziti vladajuću većinu u Hrvatskom saboru i pokušati srušiti Vladu, ali još jednom ponavljam da oni koji pokušavaju profitirati na žrtvi Vukovara – zaista zaslužuju svaku osudu.

Na pitanje novinarke Dajane Šošić o kojim se to ljudima radi, Jandroković je kazao da su oni već počeli pokazivati svoje namjere da skup iskoriste u političke svrhe. Vidjet ćete, što će više proticati dani, sve će se jasnije vidjeti tko su oni, dodaje.

Na razgovoru ministra Medveda s udrugama bilo je primarno započeti dijalog, nastaviti ga i informirati što je do sada učinjeno u procesuiranju ratnih zločina, kazao je.

Odgovarajući na pitanje o zahtjevu udruga da se Milorad Pupovac očituje o “Oluji” i Domovinskom ratu, rekao je da takav zahtjev branitelja još nije stigao u Sabor. No želim naglasiti da je ova vladajuća većina donijela sveobuhvatni zakon o hrvatskim braniteljima, da je donijela zakon o sustavu domovinske sigurnosti, da podupire Vladu koja je imala hrabrosti nabaviti vojne zrakplove F-16, da je ova Vlada i Ministarstvo obrane ponovno vratilo vojsku u VUkovar, Sinj, Varaždin, Ploče i vrlo skoro u Pulu, kazao je među ostalim predsjednik Hrvatskog sabora.

Oni koji nam prigovaraju da nedovoljno činimo na zaštiti državnih interesa i ne brinemo o dignitetu Domovinskog rata ili se ne brinemo o statusu hrvatskih branitelja – zlonamjerni su politikanti. Takvima nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju. Nastavit ćemo ovim smjerom.

Kazao je i da nije dobio nikakvu obavijest o predsjedniku Kluba zastupnika SDP-a. Volio bih da se kolege i kolegice u SDP-u dogovore i da ne dovode sebe u ponižavajuću poziciju i da pošalju jedan prijedlog osobe koja će voditi Klub zastupnika SDP-a, rekao je za kraj Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari