Pratite nas

Politika

Marijana Petir: Rast populizma posljedica je udaljenosti europskih centara moći od građana

Objavljeno

na

Rast populizma posljedica je udaljenosti europskih centara moći od građana koji ne osjećaju da Europska unija rješava njihove probleme, ocijenila je u razgovoru za Hinu hrvatska europarlamentarka Marijana Petir.

“To je reakcija građana i birača na neadekvatan odgovor sadašnjeg političkog establišmenta na njihove potrebe i na pitanje što u stvari Europska unija daje i omogućava”, kaže Marijana Petir, zastupnica grupacije Europskih pučana (EPP), glede rasta populističkih opcija uoči europskih izbora.

“Građani imaju osjećaj da to nije njihova Unija, da su centri u kojima se donose odluke predaleko od njih te da njihovi problemi do njih ne dopiru”, dodala je Petir.

“Populistička je retorika već sada dio ‘mainstrema’ političkih opcija” i “uobičajeni dio predizborne komunikacije koja je često na rubu incidenta i potpuno neprimjeren”, primjećuje hrvatska europarlamentarka.

Nedavni istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija prigodom Dana sjećanja u Basovizzi, kada je svoj govor završio uzvicima “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, Petir osuđuje i smatra da on može doprinijeti rastu euroskepticizma u Hrvatskoj, no pozive na njegovu ostavku nazvala je “političkom igrom ljevice” jer za to nije moguće osigurati potrebnu većinu.

Petir očekuje da će se trend jačanja populizma pretočiti i u hrvatsku politiku zbog čega će u vrijeme izbora nedostajati “zrele komunikacije o politikama i o tome što se doista odlučuje na europskoj razini i kako doprinijeti da građani žive bolje”.

Kada je riječ o komunikaciji s hrvatskim građanima, Petir primjećuje kako joj se oni vrlo često javljaju no s problemima koji uglavnom ne spadaju u nadležnosti EU-a, već su povezani s nefunkcioniranjem sustava u Hrvatskoj.

Za Hinu je rekla kako još nije odlučila hoće li se kandidirati na europskim izborima u svibnju, no da o tome razmišlja i razgovara.

Nepostojanje dijaloga u rješavanju migrantskog pitanja

Petir je ocijenila kako se migrantskom krizom u EU-u nije dobro upravljalo te kako u rješavanju migrantskog pitanja prioritet treba dati ljudima koji bježe od rata i život im je ugrožen.

“Kompromisi se mogu postići kada postoji dijalog. Ako imate na jednoj strani europske političke elite koje donose odluke, bez komunikacije s državama članicama o politikama koje one trebaju provoditi, onda tu teško može doći do kompromisa”, kaže hrvatska europarlamentarka i podsjeća da je  “od početka upozoravala da moramo pomoći prioritetno onima koji bježe od rata i život im je ugrožen”.

Žica na granici nije prihvatljiva, kaže Petir i ističe da u slučaju Mađarske postoje veliki kontrasti u odgovoru na izazove migrantske krize. S jedne strane vlada neraspoloženje u prihvaćanju migranata, dok s druge strane mađarska Vlada aktivno provodi aktivnosti kojima pomaže direktno najugroženijima u ratom zahvaćenim područjima, kroz financiranje lokalnih crkvenih zajednica i stipendiranje mladih kršćana.

Nepoštena trgovačka praksa glavni problem hrvatske poljoprivrede

Kao glavni problem hrvatske poljoprivrede zastupnica Petir, članica Odbora EP-a za poljoprivredu i ruralni razvoj, istaknula je nepoštenu trgovačku praksu, koju kao posebnu prepreku doživljavaju mladi poljoprivrednici.

“Mladi se boje klijentelizma koji vlada u Hrvatskoj i nepoštene trgovačke prakse. Njih je strah da neće uspjeti nakon što stave svoju imovinu pod hipoteku kako bi pokrenuli vlastiti posao jer na hrvatskom tržištu vladaju nepošteni uvjeti”, objasnila je Petir, koja je i organizatorica natječaja za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika.

Kao primjere nepoštene trgovačke prakse Petir je istaknula najnoviji slučaj s mesom iz Poljske upitne zdravstvene ispravnosti ali i slučaj govedine iz Brazila, koja je godinama stizala zdravstveno neispravna na europsko tržište sve do pritiska iz Europskog parlamenta (EP), te GMO-a proizvoda za koje je Parlament tražio da budu podvrgnuti kontroli i jasno označeni.

Hrvatska i Europa bez GMO-a

“Želim da Hrvatska i cijela Europa budu ‘GMO free’, no ti proizvodi ipak dolaze iz SAD-a, Argentine, Brazila i drugih država. Voljela bih da se zabrani uvoz tih proizvoda no zbog slobode tržišta to nije moguće, ali ono na čemu inzistiramo jest da ti proizvodi budu kontrolirani i jasno označeni kako bi svaki potrošač mogao vidjeti što piše na deklaraciji i onda odabrati želi li to kupiti ili ne”, rekla je Petir.

Problem za domaću poljoprivredu predstavljaju i cijene hrvatskih proizvoda koje su često više od nego za proizvode koji dolaze iz drugih zemalja članica ili trećih zemalja. U provedbi europske poljoprivredne politike primjetne su razlike između novih i starih država članica, a neke su članice uspjele spasiti posrnule sektore u poljoprivredi kroz različite modele prikrivenih potpora, upozorava zastupnica.

“Postoje neki modeli prikrivenih potpora, koje je teško dokazati, iako znamo da postoje. One se koriste kroz model dobrobiti životinja ili izvozne subvencije što je omogućilo nekim državama članicama da spase svoj posrnuli mljekarski ili svinjogojski sektor”, kazala je Petir.

“Ako imamo zajedničko tržište, onda bi jednaka pravila trebala vrijediti za sve. Činjenica da to u stvarnom životu nije tako. Vide se razlike između novih i starih država članica”, rekla je te dodala kako bi reforma europske poljoprivredne politike trebala biti fokusirana na zaštitu malih i srednjih proizvođača, omogućavanje jednakog tretmana svima na tržištu te na generacijsku obnovu.

Petir je naglasila i kako je Hrvatska propustila iskoristiti veliki dio sredstava EU-a koje ima na raspolaganju, ali i vlastite potencijale, poput povezivanja poljoprivrede i turizma.

“Nismo iskoristili sve prednosti koje nam EU daje. To su 2,4 milijarde eura za mjere ruralnog razvoja koje možemo iskoristiti do 2020. Prema zadnjem izvješću koje mi je dostavila Europska komisija zaključno s lipnjem 2018. iskoristili smo svega 24,5 posto te omotnice, što je premalo”, rekla je.

“Mađarska je odlučila ugostiteljima i  hotelijerima smanjiti PDV s 28 na 13 posto pod uvjetom da u svojim objektima nude isključivo mađarske poljoprivredne proizvode. Ne vidim niti jedan razlog zašto hrvatska ne bi napravila isto i time omogućila da hrvatski poljoprivredni proizvod lakše plasiramo u turizmu”, objasnila je Petir.

Nominacija za EU Oscara

Zastupnica Petir ušla je u uži izbor za nagradu “MEP Award”, poznatiju i kao EU Oscar, u kategoriji poljoprivrede i ruralnog razvoja, koja se svake godine dodjeljuje europskim zastupnicima za rad u 18 kategorija.

“Drago mi je da sam ušla u uži izbor za EU Oscara kada je riječ o sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja jer sam radu na unaprjeđenju stanja u poljoprivredi posvetila jako puno vremena tijekom mandata”, rekla je Petir.

Petir je u svom mandatu dobila i priznanje pakistanskih kršćana za njezin rad na njihovoj zaštiti., te priznanja makedonskih udruga i dijaspore za njezino zalaganje za Makedoniju.

Glede dogovora oko imena Sjeverna Makedonija, Petir, članica Izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a za Republiku Makedoniju, stava je da se na Makedoniju izvršio neviđeni politički pritisak zbog zahtjeva Grčke da Makedonija promjeni ime države, što Petir smatra nedopustivim jer je riječ “o bilateralnom pitanju koje ne smije biti uvjet za otvaranje pregovora“ o pristupanju te države EU-u.

(Hina)

 

Marijana Petir: Beljak je stvarno sramota hrvatske politike

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

GONG: Državno izborno povjerenstvo treba regirati u slučaju Škore i Facebooka

Objavljeno

na

Objavio

Nevladina udruga Gong ustvrdila je u četvrtak kako bi DIP trebao sankcionirati predsjedničkog kandidata Miroslava Škoru zbog toga što u financijskom izvješću nije pravilno prijavio sredstva iskorištena za oglašavanje na društvenim mrežama u vrijeme predizborne kampanje.

“S obzirom na to da kandidat Miroslav Škoro nije prijavio oglašavanje na društvenim mrežama u skladu sa zakonom i pridruženim pravilnikom, Gong smatra da DIP mora razjasniti ovaj slučaj te Škori obustaviti isplatu naknade troškova izborne promidžbe”, poručio je Gong.

Pozvao se pritom na važeće izborne propise koji nalažu da bi kandidati na izborima trebali o troškovima promocije na društvenim mrežama izvijestiti odvojeno od drugih troškova. Također, zakonski je određeno da se kandidatima koji se ne pridržavaju uputa i ne dostave financijske izvještaje “na propisani način”, može obustaviti isplata naknade troškova izborne promidžbe.

Gong je ustvrdio da bi DIP Škori, koji ostvaruje pravo na naknadu troškova izborne promidžbe, trebao izreći administrativnu sankciju te obustaviti isplatu naknade dok uredno ne ispuni svoje obveze.

Iz Gonga ističu da bi isto trebalo napraviti i s kandidatima i kandidatkinjama koji su ušli u drugi krug, ako se pokaže da nisu na ispravan način unijeli troškove za društvene mreže.

Dodaju kako su se svi ostali kandidati iz prvog kruga, osim Ante Đapića, držali pravila i posebno prijavili sredstva za društvene mreže. Đapić, međutim, nije prešao prag od minimalno osvojenih 10 posto glasova birača, pa se na njega ova sankcija ne odnosi, jer ne ostvaruje pravo na naknadu troškova izborne promidžbe. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Pobuna u HSS-u, ne žele Krešu Beljaka

Objavljeno

na

Objavio

Zelena, avangardna, čovjeku posvećena stranka – takav je HSS danas, barem pita li se one koji su krojili stranačku biografiju za internetske mu stranice.

A kojem točno čovjeku, pitaju se ovih dana u onim redovima “seljaka” koji su odlučili ignorirati naredbu svog vrha, odnosno zaključak upućen na adrese županijskih organizacija u kojemu ih se poziva da opomenu članove koji su javno kritizirali predsjednika HSS-a Krešu Beljaka, piše Večernji list.

S njima se, eto, ne može labavo jer prozivanje prvog čovjeka stranke da odstupi sa svoje pozicije zbog tvita u kojem on odobrava udbaška ubojstva, objasnio je u pismu županijama glavni tajnik HSS-a Željko Lenart, kršenje je stranačkog Statuta.

Dodatno je onda Lenart pojasnio kako će oni koji odbiju suradnju biti suspendirani, a ljestve mu je u tom objašnjavanju držao i kolega politički tajnik Branko Vukšić, koji je dodao da svatko tko se ne slaže s predsjednikom, može izaći iz stranke.

Da nisu, međutim, problem oni koji se ne slažu, već da upravo u Beljakovu grmu leži zec, kazao je jučer za Večernji list Boro Bašljan, predsjednik Županijske organizacije HSS-a Bjelovarsko-bilogorske, koji je jednostavno odbio bilo koga za bilo što opomenuti.

“Članovi su reagirali na njegovu izjavu o Udbi, ali nije to prvi put da izjavljuje nešto s čime se ne slažu. Molili smo da se ne ponavljaju takve stvari, ali očito uzalud. Morate razumjeti da je u članstvu puno ljudi čije su obitelji bile žrtve totalitarnih režima”, kaže Boro Bašljan, koji ističe da je njegov županijski odbor drugi po izbornim rezultatima u državi. Nisu oni od jučer, ističe Bašljan.

“Na izbornoj je skupštini Krešo Beljak rekao da će slušati što mu poručuje članstvo s terena. Pa možda je vrijeme da posluša”, govori predsjednik Županijske organizacije HSS-a Bjelovarsko-bilogorske, koji za “verbalni delikt” nije, kako je trebao po nalogu, opomenuo gradonačelnika Čazme Dinka Piraka. Da on ima svoju glavu i vrlo dobro zna što i kako radi, pojasnio je sam Čazmanac.

“U stranci sam 25 godina, od čega sam 21 godinu gradonačelnik. Predsjednik sam gradske organizacije HSS-a, potpredsjednik županijske i član sam glavnog odbora. Moja gradska organizacija nikad nije izgubila lokalne izbore, a ovo što Krešo Beljak radi nepopravljivo je i ne može se samo tako pustiti”, rekao je Dinko Pirak, koji se osvrnuo i na Lenartovu izjavu o tome da može napustiti stranku ako se ne slaže s predsjednikom.

Glavni tajnik, kaže Pirak, neće mu ništa određivati. “Taj dopis koji je upućen županijskim čelnicima da moraju biti gestapovci sulud je, a meni ne pada na pamet da napuštam stranku. Zna se tko treba otići”, kaže gradonačelnik Čazme, koji će, ne ode li Beljak sam, za oproštaj od njega morati pričekati tek kad prođu parlamentarni izbori.

Jer unutarstranački u HSS-u tek su tad na redu. “Da se razumijemo, Krešo Beljak legitimni je predsjednik stranke, izabrali su ga delegati, samo što je to postao na prijevaru. Govorio je tada o samostalnosti HSS-a, o kretanju među ljudima, pitao što mi ostali u svojim gradićima i selima radimo. A on? Privatizira stranku. Pa većina trenutačnih delegata su Samoborci, dolaze iz grada u kojem je on gradonačelnik”, kaže Pirak pa dodaje kako je u vrijeme kad je predsjednik HSS-a bio Branko Hrg stranka imala 40-ak tisuća članova, a danas ih je između 1500 i dvije tisuće.

Je li upravo on odgovoran za ovaj pad brojnosti ljudstva koji se dogodio unatrag tri godine, Krešu Beljaka jučer nismo uspjeli pitati jer se na telefon nije javljao. Preksinoć je, pak, rekao da o ostavci ne razmišlja, a “pojedinci koji pokušavaju dobiti medijski prostor, iako krše Statut i interne dogovore, očito su instrumentalizirani s neke druge strane”. S koje, oni koji su zatražili njegovu ostavku zbog izjave o Udbi, nemaju pojma. Da se stranka ne može tako svesti na jednu osobu, kaže bivši ministar Božidar Pankretić, kojega mnogi vide kao potencijalnog čelnika HSS-a, ali on sam poručuje da se u politiku ne vraća, iako će član stranke uvijek ostati.

“Predsjednik HSS-a mora imati na pameti da je to stranka kao i sve druge, u smislu da u njoj ima i onih koji su malo više lijevo, i onih malo više desno, a mudrost je to pomiriti. Ne može se izbacivati svatko tko pokaže grbav prst”, kaže Pankretić, pa dodaje da to nije u redu jer za stranku su ljudi ginuli, nije dobivena na poklon. Dobar predsjednik, ističe Pankretić, mora imati oko sebe druge lidere iz stranke koji ga poštuju, a Beljaku to pomalo, kaže, nedostaje.

Kakav je samoborski gradonačelnik kao čelnik stranke, ocjenjivati nije želio Ivan Zvonimir Čičak koji je HSS obnovio prije izbora 1990.

“Političke lekcije ja mu neću dijeliti, ali model po kojem radi nije onaj HSS-a. Tolerancija, nenasilje, razumijevanje i demokracija glavna su načela, a svako gušenje unutar stranke jednostavno nije demokracija” kazao je Čičak, a na pitanje što misli o izjavi vrha stranke odakle su neposlušne nazvali “spavačima koji stranci žele zlo”, rekao je: “A čujte, pa možda imaju apneju. Ne vidim inače baš kako je tvrdo spavao, recimo, čovjek koji je 20 godina gradonačelnik Čazme. Pa valjda je nešto radio”, veli Ivan Zvonimir Čičak pa dodaje da se on, da je predsjednik stranke, nikad ne bi doveo u Beljakovu poziciju jer nikad ne bi koristio takav rječnik. Da je situacija žalosna, kaže, pak, Nenad Matić, inače Beljakov protivnik na posljednjim unutarstranačkim izborima i bivši predsjednik zagrebačkog ogranka stranke. On je iz HSS-a otišao 2017., nakon što je u njoj proveo 22 godine

“Posljednja događanja s tvitom i verbalnim deliktom samo su nastavak ponašanja Kreše Beljaka, koji je HSS ubio”kaže Matić pa podsjeća na to da zagrebački ogranak stranke nema predsjednika već godinu i pol. Povjerenik je upravo Beljak, prenosi Večernji list.

 

Krešo Beljak: ‘Ako je Bleiburg zločin, onda je zločin i Oluja’; Hrg: ‘Mislim da Beljaku treba medicinska pomoć’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari