Pratite nas

Religija i Vjera

Marijanski zavjet za Domovinu: Hodajmo i molimo za Hrvatsku!

Objavljeno

na

Ovogodišnje, Četvrto zavjetno hodočašće ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ započelo je 9. lipnja (misnim slavljem u 9,00 sati u konkatedrali u Osijeku), otkuda se prva skupina hodočasnika uputila u Aljmaš iz kojega kreće glavna ruta, a završava u Dubrovniku 22. kolovoza.

Hodočanici će u 75 dana prehodati ukupno više od 1.700 kilometara (računajući uz glavnu i priključne rute), u molitvi našoj zagovornici Majci Božjoj – za hrvatski narod i Domovinu. Pri tomu će posjetiti sva marijanska svetišta i svakodnevno pohoditi svete Mise u mjestima u kojima se zateknu.

Ono što naročito raduje, jeste činjenica da je hodočasnika, a pogotovu mladih, iz godine u godinu sve više, a rute se šire, tako da jedna od njih ove 2018. godine kreće iz Italije i vodi preko Slovenije do Istre. Time hrvatski ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ prerasta granice naše Hrvatske i dobiva međunarodni karakter.

Bratovština ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ (koju su osnovali branitelji 2015. godine), kao organizator hodočašća  upoznala je javnost s njegovim nakanama i ciljevima, te je stoga predsjednik ove udruge, umirovljeni časnik HV i branitelj Anđelko Đerek, uoči početka ovogodišnjeg hoda za Domovinu gostovao s kapelanom Župe Srca Isusovog (sa sjedištem u Palmotićevoj – Zagreb) paterom Tomislavom Rukavinom na Laudato TV (https://youtu.be/5BtR82dPwY4). Oni su gledateljima pojasnili svrhu ‘Marijanskog zavjeta za Domovinu’  kojega uz pomoć svojih duhovnika (svećenika u župama) kreiraju i osmišljavaju sami hodočasnici. Oni, naime, dogovaraju otkuda kreću sporedne rute iz njihovog kraja, koje se potom priključuju glavnim – i to je jedno potpuno novo i vrlo dragocjeno iskustvo za sve hodočasnike i svećenike.

U ovom vremenu kad se grubo narušavaju temeljne vrijednosti naše vjere i univerzalne vrednota Čovjeka i Života, duhovna okrjepa i moralna obnova sve su nam potrebitiji. Mijenjajući svoje srce, mijenjamo svijet u kojem živimo i vraćamo se korjenima naše žive vjere – Kristove vjere bez koje nam nema opstanka. Zato se i zavjetujemo svojoj Djevici Mariji, Majci Spasiteljevoj, da nam kao naša zagovornica na nebu pomogne u tom naumu i osnaži nas kako bi istrajali.

U hodočasničkim povorkama koje se poput velike rijeke i njezinih pritoka slijevaju prema marijanskim svetištima i crkvama diljem Domovine, naša mladež, ratni veterani, građani – među kojima osim vjernika uvijek ima i znatiželjnika – tijekom hodnje se upoznaju, razmjenjuju svoja životna iskustva i promišljanja i tako obogaćuju jedni druge i to je ono što je u ovom vremenu raznih pošasti kojima smo izloženi i međusobnog otuđenja, jedno nezamjenjivo i dragocjeno iskustvo za svakoga tko je u stanju žrtvovati djelić svoga vremena i podnijeti napor sudjelovanja u hodu – svojom dobrom voljom i prema mogućnostima.

Nedavno sam razgovarao s jednim od sudionika koji je po prvi put prošao sporednu rutu koja je kretala iz mjesta blizu kojega živi. Iskreno mi je priznao kako mu s obzirom na sve obveze koje ima nije bilo lako odvojiti nekoliko sati za hodnju, ali je nakon tog iskustva potpuno promijenio mišljenje. Uvjerio se ne samo da nije uzalud hodao, nego je sa žaljenjem napustio hodočasničku povorku. Sreo je, naime, osobe koje su proživjele teške i tragične sudbine, slušao njihove priče i kako sam kaže, naučio jednu jako važnu stvar:

da nema nikakvoga razloga za nezadovoljstvo, još manje za ogorčenje, jer svi su njegovi problemi i poteškoće u odnosu na to s čime su suočeni ovi ljudi – koji unatoč svemu nalaze snagu i nadu u molitvi i vjeri – gotovo bez značaja. Da bi spoznao sebe, čovjek mora upoznati svoje bližnje.

Treba se samo osvrnuti, pronaći vremena i volje, pogledati na svoje bližnje i saslušati ih, pa da čovjek zaključi koliko je ne rijetko zatvoren u sebe i svoj svijet i tako u neku ruku gluh, slijep i neosjetljiv na patnju i potrebe drugih. Tim povlačenjem i stvaranjem ograda, on ne samo da postaje sebičan i samodostatan, nego i sužava vlastiti vidokrug i duhovno siromaši.

Naš Spasitelj Isus Krist kaže:

„Što god učiniste jednom od moje namanje braće, meni učiniste!“ (Mt 25,45)

Čovjek je stvoren na sliku i priliku svojega Tvorca i u svakomu od nas prebiva duh Božji.

Skromnost, poniznost i osjećaj ljubavi prema bližnjima vrline su kojih se ne smijemo odreći ako želimo biti sljedbenici Krista. On se radi nas odrekao slave i moći, uzeo Križ i naše grijehe, podnio muku i otkupio nas, Uskrsnućem nam pokazao put i izbavio iz ništavila.

Imamo li pravo iznevjeriti Ga i oglušiti se na Njegove riječi?

Odazovimo se, osnažimo svoju vjeru, pomolimo se Majci Božjoj, HODAJMO I MOLIMO ZA DOMOVINU!

Raspored hodočasničkih ruta – ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ 2018.:

 

  1. tjedan:  09.6.- 15.6.2018.
    Ukupno: 150,3 kilometra
    Ruta: Osijek-Aljmaš-Vukovar-Vinkovci-Vođinci-Đakovo-Svilaj-Slavonski Brod

 

  1. tjedan: 16.6.- 22.6. 2018.
    Ukupno: 178,1 kilometra
    Ruta:  Slavonski Brod-Pleternica-Požega-Stražeman-Voćin-Daruvar-Veliki Grđevac-Bjelovar

 

III. tjedan: 23.6.-29.6. 2018.
Ukupno: 141,7 kilometra
Ruta:  Bjelovar-Sveti Ivan Žabno-Križevci-Reka-Ludbreg-Varaždin-Ivanec-Lobor

 

  1. tjedan: 30.6.-6.7. 2018.
    Ukupno:  153,3 kilometra
    Ruta:  Lobor-Marija Bistrica-Sljeme-Zagreb-Jastrebarsko-Krašić-Karlovac-Generalski Stol 

 

  1. tjedan: 7.7.-13.7. 2018.
    Ukupno: 160,1 kilometra
    Ruta: Generalski Stol-Ogulin-Vrbovsko-Mrkopalj-Hreljin-Rijeka-Drivenik-Novi Vinodolski

 

  1. tjedan: 14.7.-20.7.  2018.
    Ukupno: 172,8 kilometra
    Ruta:  Novi Vinodolski-Krivi Put-Sveti Juraj-Krasno Polje-Donji Kosinj-Gospić-Podlapača-Udbina

 

VII. tjedan: 21.7.-27.7. 2018.
Ukupno: 145,4 kilometra
Ruta: Udbina-Sveti Rok-Tulove Grede-Jasenice-Visočane-Nin-Zadar-Škabrnja

 

VIII. tjedan: 28.7.-3.8. 2018.
Ukupno: 142,2 kilometra
Ruta:  Škabrnja-Benkovac-Rodaljice-Kistanje-Knin-Drniš-Mirlović Zagora-Šibenik

 

  1. tjedan: 4.8.-10.8. 2018.
    Ukupno: 123,1 kilometra
    Ruta:  Šibenik-Vrpolje-Prgomet-Solin-Split-Dugopolje-Sinj-Trilj 

 

  1. tjedan:11.8.-17.8. 2018.
    Ukupno:  166,6 kilometra
    Ruta:  Trilj-Aržano-Imotski-Posušje-Široki Brijeg-Mostar-Međugorje-Metković

 

  1. tjedan: 18.8.-22.8. 2017.
    Ukupno: 102,8 kilometar
    Ruta: Metković-Neum-Slano-Orašac-Rožat-Dubrovnik

 

(www.marijanskizavjet.hr/ruta-2018/)

 

 

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Obilježena druga godišnjica smrti prof. Ivančića: Bio je veoma uvjerljiv i proživljen svjedok vjere u Isusa Krista

Objavljeno

na

Objavio

U povodu druge godišnjice smrti prof. dr. sc. Tomislava Ivančića (30. studeni 1938. – 17. veljače 2017.) Matična vrhovna uprava Zajednice Molitva i Riječ i Centar za bolji svijet priredili su u subotu, 16. veljače okrugli stol s temom „Život i djelo Tomislava Ivančića – model i uzor evangelizacije u Crkvi i društvu“.

U dupkom punoj dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta uz članove obitelji prof. Ivančića, okupili su se i članovi Zajednice Molitva i Riječ pristigli iz cijele Hrvatske i europskih zemalja. Događaj je bio prigoda u prvom redu putem osobnih svjedočanstva podsjetiti se na ulogu koju je prof. Ivančić imao u evangelizaciji, ali i u pokoncilskim gibanjima Crkve u Hrvata.

Sisački biskup Vlado Košić progovorio je o prof. Ivančiću kao njegov student, ali je odlazio i na vjeronauk u Frankopansku, a sudjelovao je i na nekoliko seminara. „Bio je pojava novosti, zanosa, duhovne obnove koju je trebala ta populacija studenata i jednu svjesnu vjeru koju su pronašli u tom druženju i stilu duhovnosti“. Kasnije, kad je postao asistent susretao ga je kao mlađi kolega na KBF-u gdje je prof. Ivančić bio dekan.

Bio je uvjerljiv i proživljen svjedok vjere u Isusa Krista, ali je bio i jednostavan i dobar čovjek pun vjere koju je sam nosio sa svim žarom i pameti srca predavao drugima. Bio je doista svjedok, jer govorio je iz osobnog iskustva, a ne iz naučenog znanja.

Njegove riječi su bile proživljene, bile su uvjerljive i čovjek ga je mogao i želio slijediti. Bio je privlačan, mamio je mlade, ali i starije. Govorio je o Isusu živome, o Bogu živome. Bio je nadasve čovjek pristupačan, uvijek blag, nasmiješen, pronicljiv. S njime se moglo razgovarati, imao je uho za čovjeka, bio je bliz ljudima, možda zato jer je uvijek bio bliz Bogu. Da, bio je bliz Bogu i ljudima, i zato je njegova evangelizacija bila svjedočanstvo koje je pozivalo, privlačilo i ohrabrivalo, rekao je biskup Košić, te zaključio „neka i dalje govori svima nama danas.

Hvala mu na svemu što nam je darovao, svakome od nas i svima Crkvi, i Božjem narodu. Hvala mu i za sve što je pridonio našem hrvatskom narodu za koji se borio da bude bolji, da bude Božji“.

O njegovu utjecaju na svećenike progovorio je vlč. Ivan Jurić. „Znam ga kao velikoga duhovnika hrvatskoga naroda, voditelja duhovnih obnova i duhovnih vježbi. Pokazao je kako doći do Boga, kako s Bogom uspostaviti kontakt i osjetiti da je on tako jednostavan, blizu“. Sam u njegovim knjigama traži nadahnuće, jer je iza njega ostalo puno toga. „Imamo puno toga, puno njegove baštine koju nam je ostavio, i danas nakon dvije godine i ja mu osobno zahvaljujem, vjerujem da to i svi vi ovdje prisutni“ rekao je.

Svoje svjedočanstvo na putu obraćenja izrekao je fr. Ivan Dominik Iličić, OP. On je kao student farmacije počeo odlaziti na kateheze četvrtkom. „Išao sam četvrtkom na susrete i prakticirao stvari koje je on govorio. Kad je govorio o svom iskustvu Boga osjećao sam da su to žive riječi.“ U ovoj prigodi je ukazao i na zanimljivu poveznicu. „Prof. ivančić je jedan od najboljih propovjednika kroz kojega je živa Božja riječ doticala druge ljude i to je crpio iz kontemplacije, a dominikanska karizma je kontemplacija i akcija, tj. biti u studiju i molitvi gdje osluškuješ poticaje za akciju, propovijedanje. Stoga vidim i dominikansku karizmu u životu Tomislava Ivančića, a onda je njegova karizma itekako je moguća u mom životu“.

Potom se okupljenima obratio doc. dr. sc. Tomislav Kovač, jedan o Ivančićevih nasljednika na mjestu pročelnika Katedre fundamentalne teologije KBF-a, koji je bio i njegov student.

Govoreći o njemu kao modelu i uzoru evangelizacije, između ostaloga je naglasio: „bio je duboko ukorijenjen u vjeru i uvjeren i vjeru u Isusu Krista a to je prvi stup evangelizacije. Nadalje, doživio sam ga kao osobu koja nije bila isključiva.

Bio je spreman razgovarati sa svima: kolegama teolozima, s laicima, sa protestantima, pripadnicima drugih vjeroispovijesti, s ateistima, svi su ga jako cijenili. Imao je čvrst i kritički stav prema Crkvi, osobito prema hijerarhiji Crkve koju je iznimno poštivao, ali ju nije idealizirao, bio je svjestan manjkavosti od svjedočanstva do nekih struktura.

Tražio je kriterij autentičnosti življenja kršćanske vjere i kod svećenika i kod vjernika laika, nije se temeljio na autoritetu službe nego na autentičnost življenja vjere“. Spomenuo je i kako je imao povjerenje u vjernike laike i rado s njima surađivao. K tomu „zračio je sigurnošću i mirom, imao je nevjerojatnu sposobnost smirivanja ljudi.

Imao je i sposobnost slušanja, nije puno govorio u privatnim razgovorima, nije nametao svoje odgovore, ali je govorio dovoljno da čovjek sam donese svoj sud svoju odluku. Što znači da je poštivao ljudsku slobodu a kroz to ljudsko dostojanstvo.“ Posebno je naglasio da prof. Ivančić nije vezivao ljude za sebe, već ih upućivao za Kristom. „U njemu nalazimo glavne odlike evangelizacije i evangelizatora: bio je siguran u vjeri, spreman svjedočiti, nije bio isključiv, bio je kritičan, pa i samokritičan, ali je uvijek bio pozitivan i poticao da se ide dalje. Bio je otvoren za dijalog, suradnju, a povrh svega čovjek duboke molitve“, rekao je Kovač.

Svoja svjedočanstva izreklo je i nekoliko članova Zajednice Molitva i Riječ, a program je bio obogaćen audio i video materijalom snimljenim na predavanjima i seminarima prof. Ivančića.

(Sisačka biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Gvardijan fra Danko Perutina: Jugokomunisti su pokušali zatrti franjevačku provinciju u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Gvardijan franjevačkog samostana u Mostaru fra Danko Perutina rekao je u četvrtak kako su jugokomunisti pokušali zatrti franjevačku zajednicu u Hercegovini pobivši na današnji dan prije 74 godine sedmoricu od ukupno 66 franjevaca, ali da u tome nisu uspjeli jer je interes mladih za pristup franjevcima porastao.

Po franjevačkim izvorima, po nalogu samoga vrha tadašnje države, pripadnici tajne partizanske policije OZNA-e su na današnji dan u popodnevnim satima došli u franjevački samostan u Mostaru te odveli provincijala fra Leona Petrovića, gvardijana fra Grgu Vasilja, fra Jozu Bencuna, fra Bernardina Smoljana, fra Rafu Prusinu, fra Kažimira Bebeka i fra Nenada Venancija Pehara i bez suđenja ih strijeljali, a tijela bacili u Neretvu.

Današnji gvardijan fra Danko Perutina rekao je u propovijedi na misi kako su ubijeni franjevci bili nevini i da su ubijeni iz mržnje.

„Tu je na djelu bila ljudska zloća kao i nasilje koje ne štedi nikoga, pa ni franjevce koji nisu u ratu počinili ništa loše, dapače, pomagali su ljudima iz sve tri vjere da se spase“, rekao je Perutina na misi.

Po njegovim riječima likvidacija sedam mostarskih franjevaca, te još 59 širom Hercegovine imala je za cilj zatrti franjevce.

„Jugokomunisti su fratre po Hercegovini ubijali ciljano po popisu: provincijal, gvardijani, profesori na Širokom Brijegu. Mislili su da će njihovom smrću nestati Hercegovačke franjevačke provincije a da oni koji ostanu neće imati snage nastaviti njihovo djelo“, istaknuo je.

Takva nakana, međutim, rezultirala je po Perutininim riječima još većom zainteresiranošću mladih da pristupe franjevačkom redu u Hercegovini.
On je dodao da se ovu tragediju ne smije zaboraviti, nijekati ili umanjivati.

Pozvao je na praštanje, ali i da se rasvijetle zločini koji su počinjeni nad franjevcima, ali i nad hrvatskim civilima nakon Drugog svjetskog rata.

Katolička crkva započela je postupak dokazivanja mučeništva 66 franjevaca iz Hercegovine ‘Fra Leo Petrović i 65 subraće’ koji su uglavnom pobijeni potkraj Drugog svjetskog rata.

(Hina)

Likvidacija franjavaca u borbama za Mostar u veljači 1945. godine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari