Pratite nas

Religija i Vjera

Marijanski zavjet za Domovinu: Hodajmo i molimo za Hrvatsku!

Objavljeno

na

Ovogodišnje, Četvrto zavjetno hodočašće ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ započelo je 9. lipnja (misnim slavljem u 9,00 sati u konkatedrali u Osijeku), otkuda se prva skupina hodočasnika uputila u Aljmaš iz kojega kreće glavna ruta, a završava u Dubrovniku 22. kolovoza.

Hodočanici će u 75 dana prehodati ukupno više od 1.700 kilometara (računajući uz glavnu i priključne rute), u molitvi našoj zagovornici Majci Božjoj – za hrvatski narod i Domovinu. Pri tomu će posjetiti sva marijanska svetišta i svakodnevno pohoditi svete Mise u mjestima u kojima se zateknu.

Ono što naročito raduje, jeste činjenica da je hodočasnika, a pogotovu mladih, iz godine u godinu sve više, a rute se šire, tako da jedna od njih ove 2018. godine kreće iz Italije i vodi preko Slovenije do Istre. Time hrvatski ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ prerasta granice naše Hrvatske i dobiva međunarodni karakter.

Bratovština ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ (koju su osnovali branitelji 2015. godine), kao organizator hodočašća  upoznala je javnost s njegovim nakanama i ciljevima, te je stoga predsjednik ove udruge, umirovljeni časnik HV i branitelj Anđelko Đerek, uoči početka ovogodišnjeg hoda za Domovinu gostovao s kapelanom Župe Srca Isusovog (sa sjedištem u Palmotićevoj – Zagreb) paterom Tomislavom Rukavinom na Laudato TV (https://youtu.be/5BtR82dPwY4). Oni su gledateljima pojasnili svrhu ‘Marijanskog zavjeta za Domovinu’  kojega uz pomoć svojih duhovnika (svećenika u župama) kreiraju i osmišljavaju sami hodočasnici. Oni, naime, dogovaraju otkuda kreću sporedne rute iz njihovog kraja, koje se potom priključuju glavnim – i to je jedno potpuno novo i vrlo dragocjeno iskustvo za sve hodočasnike i svećenike.

U ovom vremenu kad se grubo narušavaju temeljne vrijednosti naše vjere i univerzalne vrednota Čovjeka i Života, duhovna okrjepa i moralna obnova sve su nam potrebitiji. Mijenjajući svoje srce, mijenjamo svijet u kojem živimo i vraćamo se korjenima naše žive vjere – Kristove vjere bez koje nam nema opstanka. Zato se i zavjetujemo svojoj Djevici Mariji, Majci Spasiteljevoj, da nam kao naša zagovornica na nebu pomogne u tom naumu i osnaži nas kako bi istrajali.

U hodočasničkim povorkama koje se poput velike rijeke i njezinih pritoka slijevaju prema marijanskim svetištima i crkvama diljem Domovine, naša mladež, ratni veterani, građani – među kojima osim vjernika uvijek ima i znatiželjnika – tijekom hodnje se upoznaju, razmjenjuju svoja životna iskustva i promišljanja i tako obogaćuju jedni druge i to je ono što je u ovom vremenu raznih pošasti kojima smo izloženi i međusobnog otuđenja, jedno nezamjenjivo i dragocjeno iskustvo za svakoga tko je u stanju žrtvovati djelić svoga vremena i podnijeti napor sudjelovanja u hodu – svojom dobrom voljom i prema mogućnostima.

Nedavno sam razgovarao s jednim od sudionika koji je po prvi put prošao sporednu rutu koja je kretala iz mjesta blizu kojega živi. Iskreno mi je priznao kako mu s obzirom na sve obveze koje ima nije bilo lako odvojiti nekoliko sati za hodnju, ali je nakon tog iskustva potpuno promijenio mišljenje. Uvjerio se ne samo da nije uzalud hodao, nego je sa žaljenjem napustio hodočasničku povorku. Sreo je, naime, osobe koje su proživjele teške i tragične sudbine, slušao njihove priče i kako sam kaže, naučio jednu jako važnu stvar:

da nema nikakvoga razloga za nezadovoljstvo, još manje za ogorčenje, jer svi su njegovi problemi i poteškoće u odnosu na to s čime su suočeni ovi ljudi – koji unatoč svemu nalaze snagu i nadu u molitvi i vjeri – gotovo bez značaja. Da bi spoznao sebe, čovjek mora upoznati svoje bližnje.

Treba se samo osvrnuti, pronaći vremena i volje, pogledati na svoje bližnje i saslušati ih, pa da čovjek zaključi koliko je ne rijetko zatvoren u sebe i svoj svijet i tako u neku ruku gluh, slijep i neosjetljiv na patnju i potrebe drugih. Tim povlačenjem i stvaranjem ograda, on ne samo da postaje sebičan i samodostatan, nego i sužava vlastiti vidokrug i duhovno siromaši.

Naš Spasitelj Isus Krist kaže:

„Što god učiniste jednom od moje namanje braće, meni učiniste!“ (Mt 25,45)

Čovjek je stvoren na sliku i priliku svojega Tvorca i u svakomu od nas prebiva duh Božji.

Skromnost, poniznost i osjećaj ljubavi prema bližnjima vrline su kojih se ne smijemo odreći ako želimo biti sljedbenici Krista. On se radi nas odrekao slave i moći, uzeo Križ i naše grijehe, podnio muku i otkupio nas, Uskrsnućem nam pokazao put i izbavio iz ništavila.

Imamo li pravo iznevjeriti Ga i oglušiti se na Njegove riječi?

Odazovimo se, osnažimo svoju vjeru, pomolimo se Majci Božjoj, HODAJMO I MOLIMO ZA DOMOVINU!

Raspored hodočasničkih ruta – ‘Marijanski zavjet za Domovinu’ 2018.:

 

  1. tjedan:  09.6.- 15.6.2018.
    Ukupno: 150,3 kilometra
    Ruta: Osijek-Aljmaš-Vukovar-Vinkovci-Vođinci-Đakovo-Svilaj-Slavonski Brod

 

  1. tjedan: 16.6.- 22.6. 2018.
    Ukupno: 178,1 kilometra
    Ruta:  Slavonski Brod-Pleternica-Požega-Stražeman-Voćin-Daruvar-Veliki Grđevac-Bjelovar

 

III. tjedan: 23.6.-29.6. 2018.
Ukupno: 141,7 kilometra
Ruta:  Bjelovar-Sveti Ivan Žabno-Križevci-Reka-Ludbreg-Varaždin-Ivanec-Lobor

 

  1. tjedan: 30.6.-6.7. 2018.
    Ukupno:  153,3 kilometra
    Ruta:  Lobor-Marija Bistrica-Sljeme-Zagreb-Jastrebarsko-Krašić-Karlovac-Generalski Stol 

 

  1. tjedan: 7.7.-13.7. 2018.
    Ukupno: 160,1 kilometra
    Ruta: Generalski Stol-Ogulin-Vrbovsko-Mrkopalj-Hreljin-Rijeka-Drivenik-Novi Vinodolski

 

  1. tjedan: 14.7.-20.7.  2018.
    Ukupno: 172,8 kilometra
    Ruta:  Novi Vinodolski-Krivi Put-Sveti Juraj-Krasno Polje-Donji Kosinj-Gospić-Podlapača-Udbina

 

VII. tjedan: 21.7.-27.7. 2018.
Ukupno: 145,4 kilometra
Ruta: Udbina-Sveti Rok-Tulove Grede-Jasenice-Visočane-Nin-Zadar-Škabrnja

 

VIII. tjedan: 28.7.-3.8. 2018.
Ukupno: 142,2 kilometra
Ruta:  Škabrnja-Benkovac-Rodaljice-Kistanje-Knin-Drniš-Mirlović Zagora-Šibenik

 

  1. tjedan: 4.8.-10.8. 2018.
    Ukupno: 123,1 kilometra
    Ruta:  Šibenik-Vrpolje-Prgomet-Solin-Split-Dugopolje-Sinj-Trilj 

 

  1. tjedan:11.8.-17.8. 2018.
    Ukupno:  166,6 kilometra
    Ruta:  Trilj-Aržano-Imotski-Posušje-Široki Brijeg-Mostar-Međugorje-Metković

 

  1. tjedan: 18.8.-22.8. 2017.
    Ukupno: 102,8 kilometar
    Ruta: Metković-Neum-Slano-Orašac-Rožat-Dubrovnik

 

(www.marijanskizavjet.hr/ruta-2018/)

 

 

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Nadbiskup mons. Marin Barišić: Jedino zajedništvo Hrvatsku može iščupati iz problema

Objavljeno

na

Objavio

Središnji događaj Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, svečano euharistijsko slavlje počelo je na Gospinoj livadi u Solinu u prasvetištu Gospe od Otoka.

Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održava se pod geslom Obitelj – izvor života i radosti, a misu u suslavlju sa 21 biskupom i brojnim svećenicima predvodi domaćin, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

Prema crkvenim podacima, na misi je oko 20.000 vjernika. Biskup Barišić je pozdravljajući nazočne na početku misnog slavlja osobito pozdravio naše stare bolesne i nemoćne.

U propovijedi središnjega misnog slavlja Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu u nedjelju 16. rujna splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić istaknuo je:

„Drage obitelji, draga braćo i sestre! Na ovom svetom tlu Gospe od Otoka, mjestu našeg identiteta i krsnog preporođenja, za vrijeme „majke sirota i zaštitnice udovica”, kraljice Jelene sagrađena je prva Crkva u Hrvata posvećena Blaženoj Djevici Mariji.

Stoljećima kasnije, to jest 1976. godine, ovdje smo započeli naš hod buđenja svijesti za budućnost hrvatskog naroda koja i danas ovim Susretom obitelji raste. Održali smo se i konačno izišli na pozornicu svijeta. Održali smo se i opstojimo već četrnaest stoljeća zahvaljujući snažnoj vjeri u Boga koju smo primili od naših predaka.

Održali smo se jer smo čuvali i branili obitelj koja je izvor života i radosti! Taj isti put obitelji i vjere vodi i okuplja nas i danas”. Naglasio je zatim da su nam u ovim vremenima potrebni „ovakvi susreti koji nisu izraz bunta niti su usmjereni protiv ikoga.

Susreti su nam potrebni kao živo svjedočanstvo o ljepoti života koji se krije i rađa unutar braka i obiteljskog zajedništva. Često na to zaboravljamo, još češće nam se nameću suprotne slike o obiteljskom životu, a najmanje se daje prilika samoj obitelji da u istini progovori o svojoj svakodnevnici.”

Podsjetio je kako živimo u dinamičnom vremenu brojnih izazova i brzih promjena, ali i mnogih nesigurnosti i nejasnoća „koje nas zbunjuju i dovode u pitanje ono što je svima i odvjeka bilo jasno. Znali smo što je muški i ženski rod. Znali smo što je to obitelj! A danas kao da više nismo u to sigurni. Što je obitelj progovaraju nam već malena djeca u svojim prvim slogovima: ma-ma; ta-ta! Jednu ženu zovu majkom, a jednog muškarca ocem.

U bračnom zajedništvu ljubavi oca i majke prepoznaju dobrodošlicu, radost prihvaćanja i toplinu nježnosti. Dva draga lica ih obasjavaju! Djeca prepoznaju oca i majku kao dva lica iste ljubavi te žele rasti i radovati se životu na ramenima svoga tate, u zagrljaju svoje mame i na koljenima svoga djeda i bake.

Djeca već na svom početku iskustveno svjedoče ono što bijaše u početku: ‘Na svoju sliku stvori Bog čovjeka…muško i žensko stvori ih.’ (Post 1,27) ‘…i bit će njih dvoje jedno tijelo.’ (Post 2, 24)”

Univerzalno i povijesno iskustvo ljudskoga roda svjedoči da je brak zajedništvo muškarca i žene, a obitelj zajedništvo roditelja i djece. I to se nikada ne smije i ne može promijeniti, upozorio je splitsko-makarski nadbiskup, dodavši da „čežnja za pripadati svojoj obitelji i imati roditelje i rodoslovlje, ne može biti ugašena nikakvim Konvencijama i uklanjanjima imena roditelja iz školskih svjedodžbi, ni uvođenjem brojeva umjesto imena djeteta već od vrtićke dobi.

Nitko ne pamti samo brojeve, već imena i lice. Čovjek nije bezličan broj, već je svatko od nas jedinstven i neponovljiv u Božjem planu stvaranja. Samo čovjek ima sličnost s Bogom i želju da, kao jedinstven i neponovljiv, sa srcem i dušom, ljubi i bude ljubljen.”

Svjedoci smo da obitelj danas biva sve više ugrožena raznim ideologijama, razornim relativizmom, bešćutnim hedonizmom, opasnim individualizmom i posesivnim egoizmom. Isto tako, kada se govori o obitelji, najčešće se govori o njezinoj krizi, o problemima, poteškoćama pa čak i o obitelji kao problemu.

Time se brak i obitelj, nastavio je nadbiskup, „predstavljaju kao nepogodno mjesto za život, koje oduzima sreću i slobodu, a donosi samo nepotrebna svakodnevna i zakonska opterećenja. Brak se vidi kao nešto usputno, privremeno i prolazno.

Mogli bismo reći da se borba za život i budućnost čovjeka danas u najvećoj mjeri događa upravo u borbi ‘za’ ili ‘protiv’ obitelji. Unatoč tobože lošim prognozama za ishod te borbe, obitelj ne može biti poražena jer je u njenom temelju ljubav samoga Krista prema Crkvi, koja se preljeva u snagu održanja bračnih obećanja koja ste jedno drugom dali na vjenčanju. Bračna ljubav je neopoziva jer svoj temelj ima u neopozivoj ljubavi koju Krist ima prema Crkvi.”

Podsjetivši na riječi pape Franje u apostolskoj pobudnici „Amoris laetitiae” da je Božja ljubav prisutna u hramu bračnog zajedništva, mons. Barišić naglasio je da „samo zajedno, i svatko u svojoj službi, možemo pristupiti gorućim pitanjima poražavajuće demografije, malih plaća, nezaposlenosti, neradne nedjelje, pobačaja, škola bez prvašića, odlaska mladih… Obitelj je škola zajedništva u kojoj je Krist prisutan, mjesto je u kojem se od prvih životnih koraka uči pravednosti koja je prožeta milosrđem! Nasljedujući Krista u božanskoj pravednosti možemo se suprotstaviti svim nepravednim i urušenim oblicima društvenih odnosa koji od jednih čine bogataše bez truda, a od drugih svakodnevno umorne i osiromašene koji jedva preživljavaju do kraja mjeseca.”

Obrativši se hrabrim očevima i neustrašivim majkama kazao je kako ih dar života koji su primili po svojoj djeci otvara i povezuje u mistični odnos s Bogom, darivateljem života. „Dragi roditelji, ne umanjujući vaša nastojanja da djeci osigurate sva sredstva potrebna za normalan život, ne zaboravite ono najvažnije, ono što je djeci najpotrebnije.

Osim kruha, njima je važnija vaša blizina i podrška. Potrebna su im usmjerenja kako bi bili sigurniji i kako bi se razvijali u što zrelije i odgovornije osobe.” Potaknuo je supružnike na zajedničku molitvu, zajednički odlazak na nedjeljno euharistijsko slavlje jer u njemu obnavljaju svoj bračni savez vjernosti i ljubavi.

Nadbiskup Barišić podsjetio je na riječi blaženoga Alojzija Stepinca da „nema zdravog naroda bez zdravih, snažnih i sretnih obitelji! To itekako vrijedi i danas. Obitelj je naše finale, naš zajednički nazivnik. Obitelj ne smije imati oporbu!

Zato s ovog mjesta ponavljam i riječi pape Franje koje je uputio pred nekoliko dana u Irskoj, a izmijenit ću samo ime države: ‘Molim da Hrvatska dok sluša polifoniju suvremene političko-društvene rasprave, ne zaboravi titrajuće melodije kršćanske poruke, koje su je podupirale u prošlosti te je i dalje mogu podupirati u budućnosti.’ Najsnažniji glas ove titrajuće melodije ste vi, drage obitelji, svjedočanstvo vaših života i življenje vlastite vjere. Stoge je neizmjerno važno da se još snažnije uključite u ovo naše društvo i za njegov humani rast i razvoj. Vaša je uloga nezamjenjiva i neponovljiva za živote vaše djece i boljitak Domovine.”

Propovijed je zaključio riječima da je obitelj dijagnoza i terapija našeg hrvatskog društva! „Obitelj koja je otvorena životu i koja poštuje život! Ona nosi budućnost i radost. Zato, zauzmimo se da ovaj Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji bude novi iskorak i snažno ohrabrenje svima nama u Crkvi i društvu; da nam obitelj bude u središtu naše trajne pažnje i zajedničke odgovornosti; da nam u središtu obitelji bude prisutan Isus i majka Marija: izvori života i radosti. Kriste, budi naša sreća! Kriste, budi naša radost! Kriste, budi nam život Ti! A ti, majko Marijo, Kraljice obitelji, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom!”

Prvo čitanje pročitao je Jurica Gregurić iz Zagrebačke nadbiskupije, psalam Vinko Maroević, a drugo čitanje Stipana Banić iz Zadarske nadbiskupije. Evanđelje je navijestio don Mario Popović. (IKA)

 

Počeo središnji dio Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Počeo središnji dio Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Središnji događaj Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, svečano euharistijsko slavlje počelo je u nedjelu prijepodne na Gospinoj livadi u Solinu u prasvetištu Gospe od Otoka.

Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održava se pod geslom “Obitelj -izvor života i radosti,” a misu u suslavlju sa 21 biskupom i brojnim svećenicima predvodi domaćin, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Prema crkvenim podacima, na misi je oko 20 tisuća vjernika.

Biskup Barišić je pozdravljajući nazočne na početku misnog slavlja osobito pozdravio naše stare bolesne i nemoćne. Na središnjem događaju Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, među ostalima, su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik predsjednika Sabora – splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Vlade – splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Mirko Šundov, te general Mladen Fuzul.

Na nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji pristigle su obitelji iz svih biskupija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Vojvodine i iz Hrvatskih katoličkih misija Europe i svijeta.

Uvod u današnji glavni događaj Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji bilo je sinoćnje euharistijsko bdjenje pod nazivom “Hod svjetla” održano također u Solinu.

Solin je već niz godina po prosječnoj starosnoj dobi stanovništva najmlađi grad u Hrvatskoj i smatra ga se uzorom u Hrvatskoj za vođenje pronatalitetne politike.

U povijesnom smislu Solin je jedna od kolijevki kršćanstva u Hrvata pošto je u 10. stoljeću tadašnja kraljica Jelena dala sagraditi na Gospinom otoku dvije crkve – Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari