Pratite nas

Pregled

Marin Miletić: Vjeronauk su iz škole izbacivale ideologije nacizma, fašizma i komunizma

Objavljeno

na

Dvadeset i osam godina vjeronauk je izborni predmet u našim školama. Uvijek netko postavlja pitanje je li vjeronauku mjesto u školi ili u župnoj zajednici. Što zapravo učenici dobivaju školskim vjeronaukom te koliko se on mijenjao tijekom godina i koliko su se mijenjali udžbenici koji su pratili taj predmet, razgovaralo se u emisiji Dobro jutro Hrvatska na HRT-u

Što novoga donosi kurikul vjeronauka i koji je argument da je vjeronauku mjesto u školi objasnila je Tihana Petković, članica Stručne radne skupine za katolički vjeronauk.

– Vjeronauk je odgojni predmet, a odgoja nikad previše. Kad učenici rastu u visinu odnosno kad se fizički razvijamo i rastemo, jednako tako je jako važno da se duhovno i moralno odgajamo, odnosno rastemo i razvijamo. Upravo je tu uloga vjeronauka u školi. Suvremena škola treba omogućiti cjeloviti odgoj. U njega ulazi ostvarivanje potencijala intelektualnih, ali onda tako i moralnih i duhovnih potencijala i u tom smislu vjeronauk daje vrlo važan doprinos. Sadržaj i ciljevi katoličkog vjeronauka, dakle ono što se na vjeronauku uči i govori, upravo su i ciljevi škole: dostojanstvo ljudske osobe, izgradnja savjesti, duhovno-religiozne, etičko-moralne savjesti, govorimo o vrijednostima, rekla je Petković.

Na pitanje zašto vjeronauk u školi, Petković je rekla da zato što nauk katoličke crkve i kršćanska antropologija učenika odgajaju.

– Učenik usvaja temeljne odgojne vrijednosti i roditelji imaju pravo na vjerski odgoj svoje djece. Vjeronauk u školama upravo omogućava roditeljima to pravo da oni odgajaju djecu u skladu s onim vrijednostima koje i oni imaju.

Don Mihovil Kurkut, ravnatelj izdavačke kuće Salesiana, rekao je da je naše društvo malo, kao i svi mi, opterećeno prošlošću te stoga nismo slobodni do kraja.

– Zbog toga neka pitanja koja smo trebali riješiti, rješavamo dan-danas. Ono što me žalosti, to je malo i na grbači naše djece. Vjeronauk je izborni predmet i odabiru ga oni koji žele. Vjeronauk je predmet koji je jako širok. On ima kontakt sa svim drugim predmetima: biologija, povijest, umjetnost, glazba, hrvatski jezik. To je predmet koji djeca ne moraju “bubati”, djeca ga vole, dobiju se lako ocjene, rekao je don Kurkut.

Na pitanje zašto vjeronauk u školi rekao je da je Crkva ta koja je osnovala škole i fakultete.

– Ne vidim zašto ne bi bio u školi kao izborni predmet. Mislim da može samo pomoći mladim ljudima da dođu do svojeg ja, do svojih razloga, rekao je don Mihovil Kurkut.

Udžbenici su instrumenti, pomagala, nastavnicima i djeci. Moraju biti lijepi, privlačni i korisni, oni moraju biti ti koji će ih zainteresirati da postavljaju pitanja i traže odgovore, objasnio je kakvi moraju biti udžbenici za vjeronauk.

Marin Miletić, vjeroučitelj Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci, uvijek ističe da je vjeronauk na leđima vjeroučitelja.

– Zar nije sve na leđima onoga tko nešto donosi i prenosi. Od političara do glazbenika, koliko je netko autentičan u nečemu, toliko onda uspije prenijeti i poruku.

Zašto vjeronauk u školama? Citirao je dr. Jokića, koji je bio šef kurikularne reforme prijašnje vlasti.

– On je istaknuo mnoge pozitivne plodove vjeronauka u školi. On je izraz pluralističkog društva, budući da društvo mora roditeljima omogućiti da participiraju u odgoju svoje djece. Vjeronauk se nikome ne smije nametnuti. U mojoj sušačkoj gimnaziji ne možete natjerati osamnaestogodišnjaka da on uz 18 predmeta ide na nešto što ne želi, a ja imam oko 78% učenika koji idu na vjeronauk, rekao je Miletić.

– Vjeronauk kao izborni predmet, na ovaj ili onaj način postoji u svim zemljama EU-a, osim u Sloveniji. Primjerice u Austriji je obvezan predmet, a roditelji mogu tražiti izuzeće. To radi samo 14% roditelja. “Helou ljudi”, čemu izmišljanje tople vode, zapitao je.

– Kod nas vjeronauk postoji u obrazovnom sustavu 200 godina, a u 50-im godinama prošlog stoljeća je izbačen iz škole. U pravilu su ga iz škole izbacivale ideologije nacizma, fašizma i komunizma. U kojoj god državi da je došao jedan od ta tri režima, vjeronauk je izbačen iz škole. On je jedan od najvećih demokratskih izraza pluralizma, te i odvojenosti crkve od države, da vi možete djeci ponuditi da oni koji žele, izaberu. Kao što rekoh, ne smije se nametnuti, rekao je Miletić.

 

ODLUČIO USTAVNI SUD – Vjeronauku je mjesto u školama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mike Pompeo čestitao Hrvatskoj Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država Michael Pompeo čestitao je Hrvatskoj Dan državnosti u ime Vlade SAD-a i američkog naroda.

“Sjedinjene Države više no ikada cijene hrvatsko vodstvo i naše snažno bilateralno partnerstvo. Kao NATO saveznica i članica EU, Hrvatska je kamen temeljac stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog prosperiteta u regiji , ali i unutar cijele Europe.

Sjedinjene Države čestitaju Hrvatskoj na uspješnom predsjedanju EU-om koje se odvijalo usred globalne pandemije bez presedana. I dok obilježavate ovaj praznik, hrvatskom narodu želim sreću i dobro zdravlje u ovim neobičnim i izazovnim vremenima za sve nas. Radujemo se budućoj suradnji na ostvarenju naših zajedničkih ciljeva”, stoji u čestitki američkog državnog tajnika.

Američke zastave zasvijetlile na Kosači – simbol protiv korupcije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Gordan Jandroković: Opravdano je Dan državnosti slaviti 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković opetovao je u subotu, na Dan državnosti, kako je opravdano taj dan slaviti 30. svibnja, jer je to bio korak Hrvatske ka neovisnosti i demokraciji, a izjave predsjednika države Milanovićao o tom datumu, nije želio komentirati.

„Opravdano je da ponovno, baš 30. svibnja obilježavamo Dan državnosti, to je bio korak ka slobodi, neovisnosti, samostalnosti, početak borbe za slobodu, demokraciju, za neovisnu Hrvatsku“, rekao je Jandroković novinarima na zagrebačkom Mirogoju gdje je državni vrh položio vijence.

Nije komentirao izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da je 30. svibnja HDZ-ov privatluk, a ne Dan državnosti.

„To su njegove odluke, ne želim svaku komemoraciju, svaki dan kada nešto obilježavamo ili slavimo pretvarati u polemiku sa predsjednikom Republike“, rekao je predsjednik Sabora ustrajavajući da 30. svibnja zaslužuje biti Dan hrvatske državnosti.

„Na današnji dan sjećam se tog važnog datuma iz hrvatske povijesti, koji po mojem mišljenju zaslužuje biti Dan državnosti, sjećam se hrvatskih branitelja i predsjednika Tuđmana i nadam se da će to postati opće mjesto i da će i predsjednik Republike, sukladno zakonu prihvatiti obilježavanje ovoga dana na odgovarajući način“, rekao je.

Nije izravno odgovorio na upit vodi li Milanović parlamentarnu kampanju, umjesto SDP-a.

„U predstojećoj kampanji, naši politički suparnici su političke stranke koje bi željele doći na mjesto HDZ-a, a neće uspjeti, a predsjednik Republike treba biti predsjednik svih hrvatskih građana“, naglasio je Jandroković.

Uhićenja neće štetiti HDZ-u, odgovornosti individualne

Mišljenja je da jučerašnja uhićenja, među kojima i uhićenja nekoliko HDZ-ovih dužnosnica, poput državne tajnice Josipe Rimac, neće stranci naštetiti uoči skorih izbora, kaže da se tu vidi da se radi o individualnoj odgovornosti.

„Ne vjerujem (da će naštetiti), zato što pravna država mora raditi, institucije su neovisne i dat ćemo punu potporu radu institucija, rekao je Jandroković.

„Podržavamo rad institucija hrvatske države, nitko nije iznad zakona, bio on član bilo koje stranke. Mislim da je to pokazatelj da institucije rade i u svakoj situaciji kada se prekrši zakon i dođe do zlouporabe položaja, posebno onih na političkim pozicijama, država treba raditi“, naglasio je.

Upitan jesu li HDZ i Vlada pogriješili imenovanjem Rimac za državnu tajnicu, Jandroković kaže da tu nema „odgovornosti politike“.

„Ovdje nema odgovornosti politike, ako je to točno, ovdje se vidi da se radi o individualnoj odgovornosti, tako da bih ovo tretirao na taj način.

Ne možemo preuzimati bilo kakvu kolektivnu odgovornost, ovdje se radi o pojedinačnim činovima za koje oni, ako jesu bili umiješani, moraju odgovarati“ poručio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari