Connect with us

Intervju

Marin Soljačić: Izgleda da sam uspio u namjeri napraviti nešto dobro za Hrvatsku

Objavljeno

on

Jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika mlađe generacije, dobitnik prestižnih nagrada za svoj znanstveni rad i profesor na odsjeku za fiziku Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu, Marin Soljačić, za Dnevnik.hr ispričao je što ga je doista motiviralo na pokretanje dodjele nagrade za maturanta ili maturanticu, koji na državnoj maturi 2015.ostvare najbolji rezultat iz matematike i fizike.

[ad id=”68099″]

Soljačić nije samo otkrio koja misao ga je ponukala na pokretanje te nagrade, koja bi se trebala dodjeljivati svakog srpnja od 2015. godine pa nadalje. Uspješni hrvatski znanstvenik otkrio je i druge zanimljive stvari, neke od kojih bi vas mogle i iznenaditi.

Vaša nagrada odjeknula je čitavom Hrvatskom, od najviše do najniže razine i popraćena je u superlativima. Kako Vi gledate na to, kakav je to osjećaj?

Već duže vrijeme me zanima pitanje filantropije. Jedno od bitnih pitanja filantropije je “za koju svrhu (i na koji način) je najbolje donirati novce, da bi se ti novci društvu višestruko vratili?” Ljudi pišu doktorate na tu temu… Na primjer mogao sam (umjesto ove nagrade) stati na Trg Bana Jelačica i ljudima podijeliti te iste novce: u tom slučaju bi za svaku kunu koju bi podijelio, Hrvatsko dručtvo imalo koristi jednu kunu. Stoga sam puno razmišljao i razgovarao sa kolegama koji se time bave, te ljudima u Hrvatskoj, i došao na ideju da bi upravo ovakva nagrada mogla proizvesti efekt da korist Hrvatskom društvu (kumulativna, kroz bližu, i dalju budućnost) bude monogostruko veća nego novac koji sam bio u mogućnosti donirati za nagradu. Činjenica da je Hrvatska javnost tako dobro reagirala na tu nagradu je indikacija da sam bio u pravu, i to mi je naravno jako drago, da izgleda da sam uspio u namjeri napraviti nešto dobro za Hrvatsku, i da je moj novac dobro uložen za Hrvatsku budućnost.

Učenik/ca koji osvoji Vašu nagradu imat će sad i poseban status u Hrvatskoj, no pravo pitanje je koliko će ta nagrada biti teška, primjerice u SAD-u? Možda još konkretnije, povećava li ona šanse za upis na Vaš MIT ili neki drugo prestižno sveučilište?

Hmmm… kada sam koncipirao ovu nagradu, nisam imao na umu da bi ona mogla Hrvatskim studentima posebno koristiti na upisu u strana sveučilišta. Na primjer, za sveučilišta u SAD morate predati aplikaciju u prosincu ili siječnju (jave vam da li ste primjeni u ožujku ili travnju), dok će ova nagrada biti dodjeljena tek u srpnju. Stoga ne vidim da bi ova nagrada mogla biti od velike koristi za upis na sveučilišta u SAD… Nisam siguran kako vremenski stoji sa upisima u sveučilištima u drugim zemljama: nisam baš razmišljao o tome.

Što biste poručili učeniku/ici koji se pokaže najboljim na državnoj maturi u matematici i fizici? Koji savjet biste im dali?

Na MIT-u volimo reći: “nagrada za dobar rad je: jos više rada”. Znači, moj savjet je: “Samo naprijed, dalje, isto tako: naporan rad se isplati.”

Kad bi se Vas pitalo, kojih 5 stvari biste odmah promijenili u srednjoškolskom obrazovnom sustavu u RH, a kojih 5 u visokoškolskom?

Vidite, ja (kao i većina ljudi) imam neka osobna mišljenja o tome, ali s obzirom da ne provodim dovoljno vremena u Hrvatskoj, i da nisam dovoljno dobro upoznat sa hrvatskim prilikama, nemam dovoljno pouzdanja u svoje mišljenje na dotičnu temu, da komentiram o njoj u javnosti.

Gledajući način na koji se promovira znanost u SAD-u i kako znanstvene i obrazovne ustanove komuniciraju svoja postignuća prema javnosti, što biste Vi poručili domaćim znanstvenim institucijama i znanstvenicima u tom smislu? Kako popularizirati znanost u RH i približiti je građanima?

Ne znam da bih posebno Hrvatskim znanstvenicima poručio nešto posebno na tu temu. U Hrvatskoj ima puno znanstvenika, ali i odličnih novinara koji odlično rade na popularizaciji znanosti. Na primjer, “Što se zbiva u atomskoj jezgri” od Paar-a je bila jedna od formativnih knjiga za mene dok sam bio mali. Jedna stvar koju razumijem sada (bolje nego prije) da je jako bitno za inspirirati ljude za znanost dok su čim mlađi (znači u srednjoj školi, osnovnoj, pa čak i prije…).

Soljačić ne samo da ne želi miješati se u prilike i obrazovni sustav u kojem ne djeluje, već naprotiv, svojim činom iskazuje vjeru u njega, dok su u Hrvatskoj mišljenja o istom blago rečeno šarolika. Njegov potez zasigurno ostaje svijetla točka u čitavoj toj priči.

Podsjetimo, Ministar obrazovanja Vedran Mornar također je istaknuo zadovoljstvo što je Soljačić nesebično podijelio nagradu mladim naraštajima u Hrvatskoj, s ciljem popularizacije znanosti, “svjestan činjenice da Hrvatskoj treba više stručnjaka iz prirodnih i tehničkih znanosti”.

U kriterijima za dodjelu “Nagrade Soljačić” navodi se da će dobitnik biti maturant/ica koji/a na državnoj maturi 2015. postigne:

– najbolji rezultat/ najviši postotak riješenosti testa iz Matematike (A razina) plus postotak iz Fizike

– ukoliko bude dvoje ili više maturanata/ica s jednako visokim postotkom riješenosti testova prema kriteriju (i), u kriterij ulaze i rezultati testa iz Hrvatskog jezika (s time da se Hrvatski A boduje 20 posto više nego Hrvatski B)

– ako i nakon toga kriterija ponovno bude dvoje ili više maturanata/ica s jednako visokim postotkom riješenosti testa, nagradu će dijeliti svi takvi kandidati.

Prema kalendaru ljetnog roka državne mature u ovoj školskoj godini državna matura iz fizike polaže se 12. lipnja, a iz matematike 23. lipnja. Objava rezultata državne mature je 13. srpnja, a konačna je objava, nakon roka za prigovore, 17. srpnja.

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari