Connect with us

Naši u svijetu

Marin Sopta o iseljeničkom kongresu: Iseljenici su jedini istinski prijatelji Hrvatske

Objavljeno

-

[su_heading size=”20″]Nastojat ćemo poticati povratak što većeg broja iseljenika u RH. Novčanim pošiljkama u domovinu, ulaganjima, potrošnjom za blagdane i godišnje odmore hrvatskom proračunu donesemo do 5%. [/su_heading]

Prije trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa, koji će se održati u Osijeku od 29. lipnja do 1. srpnja iduće godine pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, razgovarali smo s predsjednikom Programsko-organizacijskog odbora kongresa dr. sc. Marinom Soptom.

U razgovoru za Večernji list Sopta govori o važnosti hrvatskih iseljenika, njihovu povratku u Hrvatsku, na što žele ukazati kongresom, ali i otkriva zašto misli da treba raditi pritisak na državni vrh. O ciljevima hrvatskog iseljeničkog kongresa Marin Sopta kaže:

Osnovna je misija i vizija kongresa da kroz različite teme upoznamo bogatu povijest hrvatskog iseljeništva i njegovu višestoljetnu borbu u očuvanju hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, uključujući etničke običaje.

Povijest hrvatskog iseljeništva predstavlja najneistraženiji dio moderne hrvatske povijesti i zato je misija kongresa da se upoznamo kako s individualnim, tako i s grupnim uspjesima i dostignućima hrvatskih iseljenika.

Kongresom pokušavate na neki način vratiti iseljenike u domovinu, no iseljavanje Hrvata sve je izraženije.

Istina, zato i želimo ukazati na tragičnu pojavu masovnog iseljavanja na desetke tisuće Hrvata iz domovine u posljednjih nekoliko godina. Kroz nekoliko istraživanja želimo pronaći odgovore na pitanja zašto su se iselili, je li njihov odlazak privremen ili stalan, njihova iskustva u novim sredinama, jesu li se ispunila njihova očekivanja i slično.

Može li se i kako promijeniti državna strategija u pogledu naših iseljenika te na koji način zaustaviti iseljavanje?

Da, može i treba, ali da se u prvom redu animiraju intelektualci, znanstvenici, uspješni gospodarstvenici u domovini koji imaju osjećaj i razumijevanje za iseljeničku problematiku. Treba zadužiti znanstvene institucije u Hrvatskoj da provedu istraživanja i potrebne analize strategije drugih država koje imaju mnogobrojno iseljeništvo te iz njihovih primjera i iskustava preslikati ono što je dobro za Hrvatsku.

No da bismo na tom mogli početi raditi, nužan je javni pritisak na državni vrh da kristalno jasno kroz konkretne programe pošalje svojim iseljenicima poruku da su potrebni u izgradnji moderne Hrvatske. Kao jedan od mogućih poteza imenovanje je hrvatskih iseljenika za pomoćnike ministara kroz različita ministarstva ili imenovanje na vodeće pozicije u institutima.

To bi pomoglo vraćanju izgubljenog povjerenja hrvatskih iseljenika u državni vrh Republike Hrvatske. trebalo bi osnovati hrvatski iseljenički fond (kao što su napravili Irci za svoje iseljeništvo) koji bi poticao investicije hrvatskih iseljenika.

Što želite poručiti hrvatskoj javnosti temama kongresa?

Da su hrvatski iseljenici jedini istinski i najbolji prijatelji Hrvatske, od kojih imamo velike beneficije. Za primjer, prema podacima Svjetske banke, novčane pošiljke hrvatskih iseljenika domovini iznose jednu milijardu i 260 milijuna eura, što znači preko deset milijardi kuna. Ako ovoj dodamo njihove godišnje odmore, posjete u vrijeme Božića, Uskrsa i praznika, kao investicije u hrvatsko gospodarstvo, naročito u turizam, onda je to više od 20 milijardi kuna, što čini od 3,5 do 5% državnog proračuna. Hrvatska treba drastične promjene ako želimo napredovati. Znanje i stručna sprema trebaju biti u prvom redu. Treba promijeniti način odnosa prema radu, zahtijevati i razvijati otvorenost i osjećaj odgovornosti koji postoji u razvijenom svijetu. Jedan je od ciljeva kongresa ukazati na to da naši iseljenici mogu sve ponuditi. Treba nastojati kroz idući i sljedeće kongrese promovirati i poticati povratak što većeg broja hrvatskih iseljenika i njihovo uključivanje u razvojnu strategiju RH.

Što mislite, čega ćemo biti svjedoci za desetak godina?

U Republici Hrvatskoj ćemo biti svjedoci većih investicija hrvatskih iseljenika, većeg broja hrvatskih znanstvenika koji su se vratili u domovinu, bogatije kulturne i socijalne suradnje s hrvatskim iseljenicima, većeg broja pripadnika druge i treće generacije koji studiraju na hrvatskim sveučilištima…

Treba imenovati trgove i ulice u hrvatskim gradovima poput Rijeke, Makarske, Karlovca, Blata na Korčuli ili pak otocima Braču i Hvaru, koji su bili punktovi masovnog iseljavanja, nazivom Trg hrvatskih iseljenika ili pak imenom poznatih hrvatskih iseljenika.

Koliko očekujete ljudi na kongresu u Osijeku?

Na to pitanje je veoma teško odgovoriti. Glavno je istaknuti da će se temama kongresa punih sedam mjeseci čuti na radio programima širom svijeta kao i u domovini. Također biti će napisa i intervjua u raznim publikacijama u domovini i iseljeništvu. Sve političke stranke u Na kongresu želimo što više poduzetnika domovini, predsjednica i ministri bit će upoznati i pozvani na kongres. Na ovaj način mi ćemo nametnuti temu kongresa i ako ništa drugo,
postigli smo uspjeh i sav naš angažman i materijalni troškovi imat će smisla. Na kongres treba nastojati dovesti poduzetnike iz svih branši, a naročito iz turizma, graditeljstva i poljoprivrede.

[su_document url=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2017/12/POZIV-NA-SUDJELOVANJE.pdf” width=”700″ height=”720″]

cro-diasporacongress.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas