Pratite nas

Vijesti

Marin Vlahović: Kako sam razotkrio međunarodni švercerski lanac migranata..

Objavljeno

na

Marin Vlahović u Bujici: “Sin saborskog zastupnika Gorana Beusa Richembergha bio je priveden i ispitivan, prošao je cijelu obradu!”

Ivor Beus se našao u automobilu koji je istovario migrante na granici – rekao je istraživački novinar Marin Vlahović, gostujući u Bujici za Z1 i nastavio: – To mi je potvrdio i njegov otac, saborski zastupnik Beus! Razgovarali smo telefonom…

Inače, zastupnik Glasa Goran Beus Richembergh je jedan od najvećih zagovornika danas usvojenog Marakeškog sporazuma i poznat je po otvorenoj promigrantskoj politici…

Marin Vlahović je 04. prosinca objavio članak na portalu Dnevno.hr, u kojem je razotkrio dio međunarodnog švercerskog lanca migranata. Dva dana kasnije – na Sv. Nikolu, zagrebačka policija izvela je munjevitu akciju i uhitila 14 osoba – 11 Hrvata, 2 Afganistanca i jednog Pakistanca. Vlahović tvrdi da je organizator krijumčarenja migranata u Hrvatskoj – od Bosne do Slovenije – zapravo sin pakistanskog konzula, a da je i 24-godišnji Hrvat uhićen kod Kopra prošle godine, nakon neuspješnog bjega pred slovenskom policijom i prevrtanja kombija, dio istog lanca.

Vlahović je u šokantnoj emisiji otkrio glavne krijumčarske rute, način komuniciranja, organiziranje prijevoza i odakle točno dolazi novac za šverc migranata. Zbog prozivanja pakistanske tajne službe misli da mu je glava u torbi. Vlahovićeva priča naišla je na veliki odjek u susjednim zemljama, dok se u Hrvatskoj pokušava zataškati…

Bujica je objavila i fotografiju posebne bankovne kartice koju migranti dobivaju od UNHCR-a i s koje podižu novac – bez imena i prezimena. Karticu je izvor iz policije dostavio redakciji Bujice, uz napomenu da mnogi migranti nemaju baš nikakve dokumente, ali zato imaju Mastercard koja vrijedi od 6. mjeseca 2017. do 6. mjeseca 2019. godine i na njoj je dovoljno novca za dolazak na krajnju destinaciju…

Bujanec: ‘Mainstream’ mediji šute o aferi Ivora Beusa, sina saborskog zastupnika Glasa – Gorana Beusa Richembergha!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Kovač tvrdi da je ‘pogrešno shvaćen’, ali i dalje je uvjeren da bi belgijski model bio odličan primjer BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prethodnih nekoliko dana mnogi su u Bosni i Hercegovini komentirali stav predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača kako BiH treba koncipirati u tri regije, te Hrvatima dati zasebnu izbornu jedinicu. Kovač govori da je poprilično pogrešno shvaćen, a o svojoj ideji govorio je za N1.

“Ja sam iskreno govoreći iznenađen jer sam već prethodnih 12 mjeseci više puta to govorio javno, govorio sam to i u medijima u BiH i u Hrvatskoj. Prije mjesec i pol sam dao intervju za jedan tiskani medij u BiH gdje sam iznio ovu ideju o belgijskom modelu – nikakvih tu nije bilo reakcija”, kazao je Kovač komentirajući rekacije na njegovu izjavu te je dodao:

“Drago mi je da su se malo uzbrukali duhovi, da se stvorila rasprava o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije organizirati. A nadam se da će se kolege koje su izabrane u BiH time pozabaviti.”

Istaknuo je kako nitko nije razmišljao o tome što je on zapravo rekao:

“Govorio sam o tome kako je Belgija uređena, da postoje tri regije, tri zajednice. Zaista molim da ubuduće kada se govori o mojim idejama i tezama, da se informiraju, a ne govore napamet.”

Više puta tijekom gostovanja Kovač je ponovio kako je uvjeren da bi taj model bio odličan primjer Bosni i Hercegovini:

“Uvjeren sam da bi ovaj belgijski model mogao biti zaista dobar temelj za jednu rapravu o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije i ravnopravnije urediti.”

Govorio je i o drugim aktualnim temama i otvorenim pitanjima Hrvatske i BiH. Kada je u pitanju problem odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore kazao je kako se resorna ministarstva obje države bave time te da se treba naviknuti da se teži problemi teže rješavaju.

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Crobarometar: Evo kako stoje kandidati za Pantovčak, kome raste potpora, tko stagnira, a tko je u padu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički izbori su pred vratima, kandidati po terenu, a predsjednica i dalje bez objave da ulazi u utrku za drugi mandat. Tako ona, za razliku od Milanovića i Škore, i dalje u ”kontroliranim” uvjetima komunicira s javnošću.

Da su danas izbori, Kolinda Grabar-Kitarović bi dobila 34,6 posto potpore, što je za dva postotna poena više u odnosu na mjesec ranije. Zoran Milanović u kolovozu nije niti povećao, ali niti izgubio potporu i mjesec završava s potporom gotovo svakog četvrtog birača ili njih 24,6 posto. Miroslav Škoro više nije virtualni kandidat i javno nastupa i gubi potporu te kolovoz završava s potporom od 18 posto ispitanika. Mislav Kolakušić gubi potporu i sada uživa povjerenje 6,4 posto, Ivan Pernar, može računati na potporu od 3,9 posto ispitanika, a Dalija Orešković je na 3,4 posto potpore. Ostali kandidati osvajaju 4,4 posto, a neodlučnih je 4,7 posto.

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. U srazu Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pobjedu odnosi Predsjednica s 51,1 posto naspram 36,6 posto koliko osvaja Milanović. Na izbore ne bi izašlo 7,2 posto birača, dok njih 5,1 posto ne zna. Predsjednica dobiva potporu većine birača HDZ-a, ali i svih ostalih stranaka osim SDP-a i Živog zida.

U srazu s Miroslavom Škorom, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 46,1 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 36,5 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,1 posto ispitanika, a njih 5,9 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, ali i nešto manje od trećinu birača SDP-a dalo bi joj glas. Druga trećina je za Miroslava Škoru, a ostali SDP-ovci ne bi izašli na izbore. Većina birača Mosta je uz Škoru, a Predsjednica može računati na većinu birača Živog zida.

Škoro bi pobjedio Milanovića i postao predsjednik

Miroslav Škoro postao bi predsjednik ako u drugi krug ide sa Zoranom Milanovićem. Škoro u tom slučaju dobiva 46,9 posto, a Zoran Milanović 38,9 posto. Na birališta u tom slučaju ne bi izašlo njih 9,3 posto, a ne zna 4,9 posto ispitanika.

Na koje birače mogu računati tri predsjednička kandidata?

Kolinda Grabar-Kitarović da ima više birača među starijom populacijom, točnije biračima iznad 60 godina gdje bi dobila i 42 posto glasova. Od birača sa završenom osnovnom školom, njih 48 posto svoj bi glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Njezina su uporišta Dalmaciji, Slavoniji a vodi i u Lici i Banovini te u Istri i Primorju.

Zoran Milanović također može računati na potporu starijih birača. Naime, gotovo svaki treći birač iznad 60 godina svoj glas dao bi Zoranu Milanoviću. Isto tako, najviše svojih birača Milanović može pronaći među ljudima koji imaju završenu višu školu ili fakultet, njih 32 posto. Također, Milanović na prvu poziciju i potporu može računati u Zagrebu i okolici, gdje dobiva 36 posto.

Miroslav Škoro zato može računati na mlade birače. Tako bi 31 posto birača do 30 godina svoj glas dalo Škori. On također može računati na birače u Sjevernoj Hrvatskoj gdje uživa potporu od 27 posto a u rodnoj Slavoniji 22 posto ispitanika dalo bi njemu glas.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 978 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari