Pratite nas

Iz Svijeta

Marine Le Pen: Francuska ‘tone’ pod neprekidnim priljevom migranata koji zahvaća naše gradove…čak i najmanja sela

Objavljeno

na

Francuski zastupnici u ponedjeljak su održali prvu posebnu raspravu o imigracijskoj politici zemlje za koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao da će se održavati svake godine.

Premijer Edouard Philippe je otvorivši diskusiju branio mjeru, koju je ljevica kritizirala, ali nije umirila protuimigracijske glasove na desnici. Imigracija je glavna tema “ekstremno” desničarske čelnice Marine Le Pen, koju je Macron pobijedio na izborima 2017., i čije Nacionalno okupljanje (RN) opisuje kao glavnog suparnika njegovu centrističkom bloku.

“Pitanja koja si postavljamo nisu ni nova niti skandalozna”, ustrajao je Phillipe. “Niti su ona utočište isključivo populističkih stranaka čiji smo teren preoteli”, dodao je.

“Francuski azilantski sustav sada je zasićen”, rekao je Phillipe te naveo podatak da je Francuska registrirala 123.000 zahtjeva za azilom 2018., 22 posto više nego godinu prije.

Zahtjevi osoba koje su već aplicirale u drugim europskim zemljama, zajedno sa zahtjevima osoba iz “sigurnih zemalja” poput Gruzije i Albanije, u tome imaju veliku ulogu, dodao je.

Braneći načela azila, ustvrdio je da je nužna bolja koordinacija azilantskih politika širom Europske unije kao i redizajn šengenske slobodne zone.

Philippe je također odobravao i ideju imigracijskih kvota koje su spominjali neki političari desnog centra.

“Mislim da bismo trebali razmotriti ideju postavljanja ciljeva svake godine da privučemo rijetke vještine i talente”, sugerirao je.

Međutim, dodao je, kvote se ne mogu primijeniti na azil ili ponovna ujedinjenja obitelji.

“Imigracija ili invazija?“, upitao je umjesto odgovora konzervativni zastupnik Guillaume Larrive citirajući bivšega liberalnog predsjednika Valeryja Giscarda d’Estainga.

“Naš naraštaj … ima obvezu prekinuti desetljeća oklijevanja, neadekvatnosti, napuštanja i sljepoće”, naglasio je Larrive navodeći porast broja stanovnika u Africi kao povod urgentne akcije.

Marine Le Pen upozorila je da Francuska “tone” pod “neprekidnim priljevom koji zahvaća naše gradove…čak i najmanja sela”.

No ljevičar Jean-Luc Melenchon na nišan je uzeo vladu iz suprotnog kuta sugerirajući da je Phillipe ublažio pristup zadnjih dana.

“Kako možete reći da je naša zemlja uskraćena za raspravu o toj temi?”, pitao je. “Obitelj Le Pen ima je u svojem programu već 40 godina”, dodao je.

“Ponovno ste izabrali, željeli to ili ne, da migrant bude žrtveni jarac u ovoj zemlji”, optužio je Melenchon. “Migrant, umjesto financijera koji zemlju savija prema svojoj želji”.

Macron je najavio novu godišnju raspravu o migraciji u travnju kao odgovor na prosvjede pokreta žutih prsluka, premda to pitanje nije jedno od glavnih preokupacija prosvjednika. (Hina)

 

Marine Le Pen: Islamizacija i globalizam su novi totalitarizmi koji prijete europskim zemljama

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zbogom Europo, Britanija u petak odlazi

Objavljeno

na

Objavio

Velika Britanija u petak će postati prva zemlja koja napušta Europsku uniju, nakon tri i pol godine mukotrpnog brakorazvodnog procesa

Neki će to proslaviti, drugi biti teška srca. Brexit, proces koji je izazvao duboke podjele u zemlji, od članova obitelji do zastupnika u parlamentu, nastupa u petak u 23 sata po mjesnom vremenu, odnosno u ponoć po srednjoeuropskom.

Između Britanije i ostalih 27 zemalja sve drugo tek treba dogovoriti. Usuglašeni razlaz tek je početak pregovora o uređenju budućih odnosa. Unatoč svom trudu najsrčanijih euroskeptika, Big Ben će u petak ostati tih.

Njegovom zvonjavom se brexit slaviti neće, ali će u Downing Streetu biti osvijetljeni sat koji odbrojavati vrijeme do razlaza. Vatreni zagovornik brexita, premijer Boris Johnson navečer će se obratiti naciji. On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za brexit ili ne, zajedno okrenu budućnosti. Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o brexitu.

Johnson je na čelo vlade stao krajem srpnja i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Theresa May nije. Dogovorio je s Bruxellesom neke izmjene u sporazumu o brexitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u prosincu, nezabilježenoj još od vremena Margaret Thatcher, lagano ga proveo kroz parlament.

Zakon je kraljica Elizabeta II. potpisala 23. siječnja, osam dana prije sudbinskog datuma. Za kraj 47 godina dugih odnosa Britanije i Unije ostala samo još jedna formalnost. Sporazum moraju potvrditi zastupnici u Europskom parlamentu koji će to učiniti u srijedu.

Simboličan datum

Datum odlaska, 31. siječnja, zapravo je uglavnom simboličan jer će se malo toga u stvarnosti promijeniti. Sporazum o razvodu predviđa prijelazno razdoblje, do 31. prosinca, do kada dvije strane moraju usuglasiti buduće odnose, posebice trgovinske. Do tada će Britanija primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa. ‘Moramo imati na umu da brexit nije gotov.

Zapravo Britanija ulazi u mnogo dulju fazu brexita’, kaže politički analitičar sa sveučilišta u Surreyju Simon Usherwood. Znak da ipak počinje novo doba imenovanje je veleposlanika EU-a u Britaniji, Portugalca Joaoa Valea de Almeidu, koji je tu dužnost već obnašao u Sjedinjenim Državama. On preuzima posao 1. veljače.

Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prijelaznog razdoblja. Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom. Bruxelles prijelazno razdoblje smatra prilično kratkim i ne gaji Johnsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.

Vitalni minumum

Osim trgovinskog, potrebni su sporazumi o mnogim i za Britaniju ključnim stvarima poput ribarstva, razmjene podataka i financijskih usluga. ‘U jedanaest mjeseci je to jednostavno nemoguće’, tvrdi Fabian Zuleeg, glavni ekonomist European Policy Centra. “Najbolje što se može učiniti vrlo je bazični sporazum”.

Glavni europski pregovarač Michel Barnier nadavno je kazao da se u tom okviru može ostvariti jedino “vitalni minimum”. London u isto vrijeme želi ispregovarati vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, posebno sa Sjedinjenim Državama. Predsjednik Donald Trump nedavno je u Londonu najavio ‘sjajan’ sporazum s Britanijom.

Pregovori bi, međutim, mogli biti teški jer je London najavio da će zadržati digitalni porez unatoč američkom negodovanju. Američki državni tajnik Mike Pompeo dolazi u London 29. siječnja kako bi se sastao s Johnsonom, potvrdio'”posebne odnose’ i razgovarao o tome ‘kako ih produbiti nakon brexita’. (Hina)

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić sazvao hitan sastanak ‘zbog pogoršane situacije u regiji’

Objavljeno

na

Objavio

U Beogradu je u tijeku hitan sastanak koji je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sazvao “zbog pogoršane situacije u regiji”, javili su u ponedjeljak navečer beogradski elektronički mediji, pozivajući se na agenciju Tanjug.

Na sastanak s Vučićem pozvani su šef diplomacije Ivica Dačić, ministri unutarnjih poslova Nebojša Stefanović i obrane Aleksandar Vulin, te direktor Sigirnosno-informativne agencije (BIA) Bratislav Gašić.

Više detalja o temama iznenadnog sastanka za sada nije poznato, a očekuje se da će poslije razgovora najviših državnih dužnosnika biti objavljeno priopćenje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari