Pratite nas

Gospodarstvo

Marinko Gilja: Električna energija kućanstvima neće poskupljivati, ulažemo u nove i obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Jedno od najvećih poduzeća na ovim prostorima, koje kontinuirano ulaže u nove tehnologije, širi proizvodne kapacitete, otvara nova radna mjesta…, je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. O novim projektima, planovima za budućnost, ostvarenoj dobiti, unatoč najlošijoj godini kada je hidrološka slika u pitanju, te tržištu i odnosu s potrošačima Večernji list BiH je razgovarao s prvim čovjekom tog poduzeća mr. sc. Marinkom Giljom.

Radite na razvoju novih elektroenergetskih kapaciteta, boljoj distribuciji, opskrbi električnom energijom. Što je vaša misija?

– Moja i misija Uprave na čijem sam čelu je razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta te pouzdana i kvalitetna distribucija i opskrba električnom energijom, prateći razvojne potrebe, kako gospodarskih subjekata tako i kućanstava kao potrošača u skladu s ukupnim razvojnim planovima BiH. U svakodnevnom poslovanju provodimo svjetska iskustva i spoznaje u elektroenergetskoj djelatnosti i kontinuirano ulažemo u razvoj kadrova potrebnih za našu djelatnost. Kontinuirano stipendiramo nadarene studente, stvaramo uvjete za nova radna mjesta kako bismo mladim obrazovanim ljudima osigurali ostanak i opstanak u BiH.

Što su proizvodni potencijali JP Elektroprivreda HZ HB?

– JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električne energije. Naš proizvodni potencijal čini sedam hidroelektrana (HE Rama, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Mostar, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato) i od ožujka ove godine vjetroelektrana Mesihovina.

Koliko je opskrbno područje, koliko kupaca električne energije imate?

– Opskrbno područje JP EP HZ HB d. d. Mostar proteže se na 35 općina u Federaciji BiH, od juga, preko središnjeg dijela, do sjevera, s gotovo 200.000 aktivnih kupaca električne energije.

Prošla godina bila je teška u hidrološkom smislu, ali je poduzeće ipak u prvoj polovini ove godine ostvarilo dobit. Možete li nam iznijeti konkretnije podatke?

– Nakon što smo prošlu, u hidrološkom smislu, najlošiju godinu u povijesti završili pozitivno, zahvaljujući realnom sagledavanju situacije i pravodobnim uvođenjem rigoroznih mjera štednje, u zadnjem smo tromjesečju pozitivne godine za JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar. U prvoj polovini tekuće godine JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar ostvarila je bruto dobit u iznosu od 38,628.466 KM. Ukupan prihod Društva u prvih 6 mjeseci tekuće godine je 217,294.366 KM, što je 36,9% više od planiranoga, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihod je povećan za 47,5%. Ostvarena proizvodnja u našim pogonima u prvom polugodištu tekuće godine je 1283,75 GWh, što je više od planiranoga za 56,94%.

Elektroprivreda HZ HB je važna i u smislu gospodarskog razvitka ovog djela Europe. Na koji način?

– Elektroprivreda HZ HB ima značajnu ulogu u procesu integracije BiH u europski elektroenergetski gospodarski prostor. Već danas EP HZ HB vidim kao važan činitelj ukupnog gospodarskog razvitka ovog djela Europe, a kao temeljni pokretač gospodarskog razvoja i rasta BiH. Kroz svoj razvoj i napredak vidimo ukupan razvoj i drugih djelatnosti u BiH, a time bolji i kvalitetniji život svih građana BiH. Kako bismo primjereno odgovorili na izazove globalnih razmjera, poput održivog razvitka, zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i objekata, orijentirani smo prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te nam je ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, po čemu smo jedinstveni u regiji.

Ističete kako su vam potrošači u prvom planu. Hoće li struja poskupjeti?

– Meni, kao prvom čovjeku poduzeća i Društvu, u cijelosti potrošači su u središtu poslovnog interesa. Kao što sam više puta naglašavao, otkako sam došao na poziciju generalnog direktora EP HZ HB, radimo i radit ćemo sve da ne dolazi do povećanja cijene električne energije kupcima u okviru univerzalne usluge opskrbe, tj. kućanstvima, te, ponavljam, električna energija kućanstvima neće poskupljivati. EP HZ HB bez nadzora FERK-a donosi cijene opskrbe za kupce koji nemaju pravo na univerzalnu uslugu (kupci na 35 kV, 10 kV i javna rasvjeta), tako da kontinuirano zaključujemo posebne ugovore o opskrbi gospodarskih subjekata koji su u ovoj kategoriji potrošača po povoljnijim uvjetima, čime, kao što sam već rekao, doprinosimo razvoju drugih segmenata gospodarstva u BiH i otvaranju novih radnih mjesta kod drugih subjekata.

Radi se na boljoj komunikaciji s kupcima. Uveli ste neke novine?

– U posljednje vrijeme kontinuirano radimo na intenziviranju komunikacije s kupcima kroz razvoj svih oblika podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova informiranja kupaca te poboljšanje kvalitete pisane elektroničke i telefonske korespondencije. Kupcima je 24 sata dnevno na raspolaganju besplatni telefonski broj 080 080 001 te brojevi za prijavu kvara po našim pogonima. Kupci mogu i na e-mail [email protected] uputiti upite, primjedbe, sugestije, pohvale, ideje i dr. Cijeneći važnim odnos s kupcima, uveli smo besplatnu web-uslugu preko koje kupci iz kategorije kućanstava – fizičke osobe mogu u svako doba imati stanje o svojoj potrošnji, očitanju brojila, stanju računa i uplata, kao i pregled trenutačnog stanja duga. Zadovoljstvo mi je istaknuti kako se većina kupaca koji su otvaranjem tržišta, nakratko, promijenili opskrbljivača ponovno vratila u sustav opskrbe EP HZ HB.

Kakav je odnos prema društvenoj zajednici?

– Kako kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora poduzimamo sve u cilju zaštite okoliša, ljudi i objekata tako i kroz sponzorstva sportskih, kulturnih i drugih značajnih događaja i projekata dajemo svoj doprinos društvenoj zajednici.

Tržište električne energije je otvoreno, gdje je EP HZ HB na tom polju?

– EP HZ HB je prisutan na otvorenom tržištu električne energije u oba smjera, odnosno i u smjeru kupnje i prodaje električne energije. Posljednjih godina rezultati pokazuju rast prihoda za Društvo kada je u pitanju prodaja električne energije na tržištu, tu mislim na kupoprodaju na visokom naponu (veleprodajnom tržištu), a ne prodaju na niskom i srednjem naponu. Optimiramo našu proizvodnju tako što stvaramo takve produkte koji imaju najveću vrijednost na tržištu i tako prodajemo naš proizvedeni MWh po najvećim cijenama, dok istodobno nedostajuću količinu energiju kupujemo u jeftinijim profilima, većinom noću i u dane vikenda te blagdana i drugim danima kada dođe do smanjenja cijena električne energije na burzama.

Kolika je važnost i uloga CHE Čapljina?

– Naša reverzibilna elektrana – CHE Čapljina pokazala je svoju temeljnu vrijednost te sa zadovoljstvom možemo reći kako je CHE Čapljina ponovno prepoznata, zbog svojih mogućnosti crpnog rada, u cijeloj regiji, tako da smo u prošloj kalendarskoj godini imali 202 crpna ciklusa, čime smo osigurali visoku dobit za Društvo, što je u prošlog godini bilo od posebnog značaja s obzirom na lošu hidrologiju. I u ovoj godini imamo znatan broj odrađenih crpnih ciklusa (oko 45 ciklusa samo u prvom djelu godine), a sigurni smo kako ćemo do kraja godine taj broj znatno povećati. Kada su u pitanju naše druge hidroelektrane, mi u svom proizvodnom portfelju, kao što sam već rekao, imamo 7 hidroelektrana raznih karakteristika, tako da planiramo i optimiramo proizvodnju tako što smo svakodnevno prisutni na tržištu u oba smjera, kupujemo energiju u jeftinijim dijagramima, a prodajemo u skupljim, kako je rečeno. Elektrana od najvećeg značaja po tom pitanju je HE Rama.

Poduzeće ima značajne rezultate i na balansnom tržištu. O čemu je riječ?

– Točno. Na balansnom tržištu također imamo značajne rezultate jer nudimo sve vrste rezerve za elektroenergetski sustav BiH, čineći time sustav stabilnim i sigurnim, a također smo preko operatora sustava u više navrata rezervu nudili i susjednim operatorima te pomagali sustavima susjednih zemalja da izbjegnu havarijsko stanje. U nadolazećem razdoblju očekujemo još dodatnih naših produkata na tržištu u regiji, a svjedoci smo svoje vrijednosti jer stalno imamo potražnju iz inozemstva za našim MW jer malo koji proizvođač u okruženju ima elektrane s tehničkim karakteristikama kao EP HZ HB, takvih karakteristika da gotovo u svakom trenutku mogu odgovoriti zahtjevima tržišta.

Kada očekujete najveću vrijednost EP HZ HB na tržištu električne energije?

– U skoroj budućnosti jer očekujemo formiranje burze za trgovinu električnom energijom u BiH, kada bismo sve transakcije vršili unutar naše države i ne bismo imali dodatne troškove izvoza električne energije na granici BiH, odnosno troškove prekograničnih kapaciteta jer bi u tom slučaju tu vrstu rizika preuzeo trgovac. EP HZ HB jedan od pokretača te inicijative, a sve kako bismo domaći MW iz naše države prodali po što većoj cijeni i na taj način ostvarili što veću dobit kako za EP HZ HB tako i za BiH u cijelosti. Mi danas samo neizravno sudjelujemo na burzama preko posrednika jer bez registriranja posebne kompanije za trgovinu u EU ne možemo trgovati na burzama u Uniji. U svakom slučaju, u posljednje vrijeme razmatramo i tu opciju da se širimo i na te burze, što je već i bilo predstavljeno više puta na našim dosadašnjim međunarodnim regionalnim konferencijama REK Mostar u posljednje dvije godine, kao najvećim energetskim skupovima u BiH kada je u pitanju tržište električne energije.

U razvojnim planovima EP HZ HB bitno mjesto zauzimaju solarne elektrane, recite nam nešto o tome?

– Provedbom razvojno-istraživačkoga projekta, koji ima za cilj razvoj modularne platforme koja će prediktivno upravljati energijom, koordinirati s energetskim mrežama i u konačnici omogućiti integraciju većeg broja objekata, mi smo na svom poslovnom objektu u Tomislavgradu predstavili jedinstven primjer primjene suvremenih tehnologija i realizacije obnovljivih izvora energije sagledavajući to iz više kutova. To su ugradnja opreme i pripadajućih modula projekta, prelazak predmetnoga objekta iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika koji prikuplja podatke i stvara nove informacije koje će služiti za upravljanje opskrbom i potrošnjom te se takvim sustavom pametne koordinacije trošila na razini zgrade i na razini mreže može predvidjeti smanjenje potrošnje koje je nužno tijekom vršnih razdoblja. S druge strane, spomenuti sustav kao takav u završnici će biti rijedak primjer provedbe raznih oblika obnovljivih izvora energije na jednom mjestu.

Uskoro ćemo imati jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. O čemu je riječ?

– Priključivanjem obnovljivih izvora, zgrada, tj. naš objekt u Tomislavgradu postaje aktivni element mreže i u ovom slučaju jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. Osim spomenutog obnovljivoga sustava energije, ova zgrada je ujedno i centar za upravljanjem prve VE u BiH Mesihovina i buduće CHE Vrilo te time još jednom dokazujemo jedinstven primjer provedbe više proizvodnih sustava s različitim oblicima obnovljivih izvora energije na jednom mjestu. Uz razvoj spomenute softverske platforme, također je izvršena integracija obnovljivih izvora energije, u prvom redu solarnih elektrana, kao i autonomnoga baterijskog sustava za pohranu energije, čime se žele istražiti dodatne mogućnosti korištenja suvremenih tehnologija koje će u bliskoj budućnosti vjerojatno biti dostupnije širem krugu korisnika, čime se EP HZ HB ponovno stavio u vodeću ulogu istraživanja, razvoja i primjene suvremenih tehnologija te provedbe obnovljivih izvora energije u svom sustavu koji se i nakon ovih aktivnosti može pohvaliti činjenicom da svi proizvodni kapaciteti u sastavnici EP HZ HB pripadaju sustavima obnovljivih izvora energije.

Sve navedeno predstavlja perspektivu korištenja energije sunca?!

– Fotonaponske ćelije predstavljaju jedno od najdinamičnijih područja kada je riječ zajedno o istraživanju, razvoju, proizvodnji i primjeni novih izvora energije. Eksponencijalni rast proizvodnje fotonaponskih ćelija, uz sve veće uključivanje utjecaja na okoliš u cijenu električne energije i razvoj tržišta električne energije, predstavljaju podlogu za dugoročnu sve bolju perspektivu korištenja energije sunca. Karakteristika dnevne proizvodnje energije proizvedene iz solarnih elektrana se u nekim dijelovima razmjerno podudara s karakteristikom potrošnje električne energije u elektroenergetskom sustavu te se solarne elektrane kao takve približavaju konceptu pametnih mreža koje kao jedan od osnovnih koncepata imaju zahtjev da se trenutačna potrošnja prilagođava trenutačnoj proizvodnji, a ne obrnuto, kako to poznaje konvencionalni elektroenergetski sustav.

Što pokazuju analize, je li bolje bazirati se na hidroelektrane, vjetroelektrane ili, pak, solarne ili drugo?

– Za Elektroprivredu HZ HB, koja je do izgradnje prve vjetroelektrane u BiH koristila samo hidroenergiju te koja i dalje predstavlja daleko najveći udio u ukupnoj bilanci proizvodnje el. energije EP HZ HB, godišnji dijagram proizvodnje iz solarnih elektrana je gotovo u potpunosti kompatibilan s dijagramom proizvodnje hidroelektrana – u ljetnim mjesecima, kada je hidrologija najlošija i time proizvodnja hidroelektrana najmanja, solarne elektrane proizvode najviše. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dražen Pandža: Mostarskom Aluminiju prijeti gašenje

Objavljeno

na

Objavio

Direktor Aluminija Dražen Pandža upozorio je kako bi ova tvrtka kompanija pritisnuta velikim gubitcima i dugovanjima od petka mogla potpuno prestati s radom ako hitno ne dobiju potporu Vlade Federacije BiH, koja je najveći pojedinačni suvlasnik, za podmirenje obveza prema dobavljačima sirovina.

“Oni (dobavljači) nas podržavaju već 10-tak dana u našem radu i dali su rok petak 23. studenog. Nakon toga morat ćemo plaćati sve sirovine, što je uz ove cijene struje apsolutno nemoguće”, rekao je Pandža na izvanrednoj konferenciji za novinare u mostarskom Aluminiju.

Dugovanja i gubici mostarske tvrtke iznose 360 milijuna maraka (oko 180 milijuna eura), što je rezultat niske cijene metala i visoke cijene električne energije, te višegodišnjih loših ugovora koje je imala ta kompanija. Prije mjesec dana prijetilo joj je isključenje električne energije zbog obveza prema elektroprivrednim kompanijama u iznosu od 90 milijuna eura, te regulatorima na elektroenergetskom tržištu. U međuvremenu je Vlada Federacije BiH obećala izdvojiti potporu Aluminiju te omogućiti isporuku električne energije.

Po riječima direktora Pandže, stanje se nije promijenilo zbog čega doslovno kupuju električnu energiju iz dana u dan.

”Mi nismo riješili nabavku električne energije i još uvijek plaćamo struju dan za dan. To je ekstremna situacija jer dan unaprijed moramo plaćati struju. Ne znamo hoćemo živjeti 24 ili 48 sati”, rekao je direktor Aluminija.

Mostarski Aluminij, koji je jedan od najvećih izvoznika u BiH te najveća kompanija u Hercegovini, u većinskom je vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 44 posto koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je Vlada RH suvlasnik i ima 12 posto dionica te tvrtke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Tijekom 2017. u Hrvatsku pristiglo 1,07 milijardi eura novčanih doznaka hrvatskog iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

U 2017. godini u Hrvatsku je pristiglo 1,07 milijardi eura inozemnih doznaka, od čega većinu čine novčane doznake hrvatskog iseljeništva, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. To je znatno više, nego 2014. kada je uplaćeno 870 milijuna eura.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a, gdje živi hrvatsko iseljeništvo.

-Većinu transfera čine novčane doznake iseljenika, koji novac šalju u svoje matične zemlje – napominje se u Eurostatovu izvješću.

Najveći priljev novčanih doznaka u 2017. godini zabilježile su ponovno Portugal i Poljska, i to u iznosu od 3,6 milijarde, odnosno 3,1 milijarde eura. Slijedi Rumunjska, s 2,8 milijardi eura, i Velika Britanija s 2,3 milijarde eura.

Među zemljama članicama čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je zabilježila Francuska, u iznosu od 10,6 milijardi eura. Slijedi Španjolska, sa 7,3 milijarde eura, Velika Britanija, s odljevom od 6,8 milijardi eura, te Italija, sa 6,1 milijardom eura.

Iz Hrvatske je u druge zemlje u istom razdoblju poslan iznos od 248 milijuna eura.

Podsjetimo, hrvatsko iseljeništvo, odnosno Hrvati koji žive i rade u inozemstvu, poslali su tijekom 2014., na račune svojih obitelji u Hrvatskoj 870 milijuna eura, odnosno 6,6 milijardi kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari