Pratite nas

Politika

Mario Karamatić: Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti

Objavljeno

na

Zadarski List

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega?, kazao je zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti.

Mladež Ogranka Matice hrvatske Zadar u suradnji s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru organizirala je u petak zanimljivu javnu tribinu pod nazivom “Dejtonska ili građanska BiH: jučer, danas, sutra.” Na tribini o ovoj aktualnoj temi, održanoj u prepunoj sveučilišnoj Svečanoj dvorani, pokušali su se dati odgovori na neka od presudnih pitanja za budućnost susjedne države, posebno u svjetlu položaja Hrvata kao jednoga od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Iako je, naime, prema sporazumu iz Daytona BiH država tri jednakopravna konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba, dejtonski temelji ozbiljno se potkopavaju kad je u pitanju hrvatski narod čija se politička prava posljednja dva desetljeća sustavno krše, i čiji je broj u toj državi gotovo prepolovljen u odnosu na ratnu 1991. godinu. Najnoviji primjer jest izbor Željka Komšića koji je nedavno treći put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata.

Permanentno trenutno rješenje

Cilj ove tribine je, kako su naveli organizatori, osvijestili Hrvate u Hrvatskoj i u Zadru o teškom položaju bosanskohercegovačkih Hrvata, o procesu njihove sustavne političke marginalizacije od Daytona do danas. Hrvati u BiH su, kako je istaknuo zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić, od strane Bošnjaka preglasavani u svim predstavničkim tijelima zajedničke države, te ih uskoro u BiH više nitko neće ništa pitati jer ih neće imati tko predstavljati.

Tribina je obuhvatila tri izlaganja – povijesni dio vezan uz Dayton, odnosno sporazum o miru u BiH, potpisan 1995. u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson kraj Daytona između bošnjačke, hrvatske i srpske (jugoslavenske) strane, a o čemu je govorio prof. dr. sc. Mladen Ančić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima. O trenutačnoj situaciji u BiH, te s kojim se sve problemima Hrvati u toj zemlji suočavaju danas, izlagao je Mario Karamatić, dok je na istu temu, s naglaskom na nerazumijevanje problema Hrvata u BiH od strane hrvatskih vlasti govorio Marijan Knezović, student ekonomije u Zagrebu, politički aktivist i borac za prava Hrvata u BiH.

Prof. dr. sc. Mladen Ančić tako je ukratko podsjetio kako je, zašto i pod kojim okolnostima sklopljen Dejtonski sporazum, koje su namjere bile onih koji su ga kreirali i onih koji su ga potpisali, te kako se taj sporazum odražava na današnju situaciju.

– Sporazum iz Daytona kreirale su Sjedinjene Države i on je zaraćenim stranama nametnut. Ni danas ne znamo što je točno SAD želio njime postići, no od početka je bila jasna njihova puna potpora jednoj od zaraćenih strana – bošnjačkoj, tada muslimanskoj. Dayton je sklopljen tako da nitko nije dobio do kraja što je tražio i nitko nije do kraja izgubio, a logika sklapanja sporazuma bila je permanentno trenutno rješenje, po principu narodne izreke “drži vodu dok majstori odu”, kazao je profesor Ančić i naglasio da nakon Dejtonskog sporazuma glavni akteri u BiH nisu odstranjeni iz političkog života, i sve što su zgriješili u četiri ratne godine ostalo je nenaplaćeno i kao prijetnja viseći nad glavama. Akteri su, kazao je predavač, cijelo vrijeme bili ucijenjeni vlastitom prošlošću, te nisu mogli sklopiti neku vrstu domaćeg sporazuma.

– S druge strane, Republika Hrvatska u tom procesu dobila je garanciju svog potpunog suvereniteta, s time da se ne miješa u postupke u BiH, što se najbolje vidjelo u odnosu prema haškom suđenju šestorici Hrvata iz BiH, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić i naglasio da je danas BiH ključni interes Hrvatske i sve dok to političke elite ne prepoznaju bit ćemo u problemu.

Hrvatska ne razumije odnose

Mario Karamatić osvrnuo se posebno na aktualno zgražanje koje je u Hrvatskoj od strane mnogih iskazano nazočnošću Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i bivšeg člana Predsjedništva BiH na proslavi neustavnog Dana Republike Srpske u Banjoj Luci, te je istaknuo kako u Hrvatskoj vlada veliko nerazumijevanje kad su u pitanju odnosi Hrvata sa Srbima odnosno Bošnjacima.

– Najprije treba znati da bi se sastalo bilo koje tijelo vlasti moraju sjesti predstavnici sva tri naroda, a onaj tko ima legitimitet za nas je sugovornik. Brojke o protjerivanju Hrvata s područja Republike Srpske su u Hrvatskoj uglavnom poznate, pa se tako zna da je tijekom rata s tog teritorija protjerano 165.000 Hrvata, a nakon rata otišlo ih je 30.000. No, u Hrvatskoj je puno manje poznato da je s teritorija pod kontrolom Armije BiH u ratu protjerano 180.000 Hrvata, a još ih je 70.000 bilo prisiljeno napustiti Federaciju BiH, naveo je Karamatić brojke, te kazao kako se Hrvati i Srbi u BiH politički moraju približiti ako žele opstati.

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega. Mektić ili Govedarica?, upitao je Karamatić, misleći na glavne oponente Miloradu Dodiku, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je rat proveo kao zamjenik zapovjednika policije u Prnjavoru, te ga se iz tog vremena povezuje i s ratnim zločinom, kao i na Vukotu Govedaricu, lidera SDS-a.

– Mi s nekime moramo razgovarati i neka nas zastupa i Muhamed ako su ga Hrvati izabrali, kazao je Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti. Od potpisivanja Daytona, istaknuo je još izlagač, Hrvati u BiH su praktično sami, a Republika Hrvatska ne samo da nam nije pomagala, nego nam je, kazao je Karamatić, bila i otežavajuća okolnosti.

– Sada je situacija ipak bolja, od Hrvatske imamo barem deklarativnu pomoć, a svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u nam uvijek na dispoziciji. Podržavaju nas i premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, što nam daje nadu da će Hrvatska konačno, nakon godina u kojima nam je slala pakete s narodnom nošnjom i opancima, i politički stati iza nas, zaključio je Mario Karamatić.

S njegovom ocjenom sadašnje podrške RH Hrvatima u BiH nije se sasvim složio posljednji predavač na tribini Marijan Knezović. On je kazao da je po njemu i deklarativna podrška Hrvatske upitna, a Željka Komšića, za kojeg se, kako je naveo, u Hrvatskoj priprema teren i koji će danas sudjelovati kao gost u gledanoj emisiji na državnoj televiziji, Knezović je nazvao uzurpatorom jedne pozicije.  (Hana Radulić/zadarskilist.hr)

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

EK predstavlja prijedlog VFO-a i plana za oporavak

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavit će u srijedu popodne dugoočekivani plan za oporavak gospodarstva od pandemije koronavirusa i novi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna koji je s tim planom tijesno povezan.

Europska komisija će na svojoj redovitoj sjednici usvojiti te prijedloge, a odmah nakon toga s njima će biti upoznati veleposlanici zemalja članica. U 13,30 počinje plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj će predsjednica Komisije predstaviti prijedloge zastupnicima i široj javnosti.

Ursula von der Leyen predstavila je prije dva tjedna u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta obrise revidiranog prijedloga sedmogodišnjeg proračuna EU-a i plana za oporavak od koronakrize.

Von der Leyen nije navela nijednu konkretnu brojku, ali je naglasila da će instrument za oporavak biti kombinacija zajmova i bespovratne pomoći.

Predsjednica Komisije je rekla da će se paket mjera za oporavak sastojati od dva dijela – višegodišnjeg proračuna i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica.

Novi sedmogodišnji proračun, u europskoj terminologiji Višegodišnji financijski okvir (VFO), namijenjen je za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

S obzirom da će sredstva iz toga proračunskog razdoblja biti na raspolaganju tek od 1. siječnja sljedeće godine, očekuje se da će Komisija predložiti i neko rješenje kako bi se premostilo ovo razdoblje do kraja godine i pomoglo gospodarstvu tamo gdje je pomoć najpotrebnija i najhitnija.

Konačna odluka o tim prijedlozima je na zemljama članicama koje se moraju jednoglasno dogovoriti i na Europskom parlamentu koji mora dati pristanak na dogovor zemalja članica.

Svi se slažu da čelnici zemalja članica ne mogu postići dogovor o tako važnim pitanjima putem video-veze, stoga se očekuje da će sljedeći mjesec u Bruxellesu biti održan prvi sastanak na vrhu na kojem će čelnici država članica biti fizički nazočni.

Zadnji samit prije koronakrize održan je 20. i 21. veljače i tada nije uspio pokušaj dogovora o VFO-u.

Rasprava na tom samitu vodila se na temelju prijedloga predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, koji je predložio sedmogodišnji proračun u visini 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka, što odgovara iznosu od 1094,8 milijardi eura. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Fred Matić: Za one s desne strane mi smo svemirski brod! Škoro je s dna povukao sve što je mogao

Objavljeno

na

Objavio

“Svi mi želimo da hrvatski ljudi žive bolje, da zdravstvo bude bolje, da poljoprivreda bude kvalitetnija, ali se razlikujemo u ideološkim stvarima, sve se svodi na to. Jedni su očito za ustaše, a drugi za partizane”, rekao je SDP-ov eurozastupnik Fred Matić.

Godinu dana je eurozastupnik, Je li razočaran euro birokoracijom, kako to često neki novi eurozastupnici znaju biti, ili je oduševljen duhom Europe?

“Ima tu i jednog i drugog. Oduševljen sam u odnosu na Sabor. Tamo je puno bolje i uljuđenije, stvari se odvijaju na puno bolji način. Ja volim prijateljima reći, razlika između Zagreba i Bruxellesa je jedno 100, 200 godina”, poručio je Matić za RTL.

Ne žele svi eurozastupnici na liste za parlamentarne izbore, poput Biljane Borzan, jer smatraju da bi to bila prevara, ali Matić će izgleda ići na listu i bit će nositelj u 5. izbornoj jedinici. Dakle, ide oči u oči s Ivanom Penavom koji će biti na listi Domovinskog pokreta.

“Ja još uvijek ne znam da li idem na listu. Ako stranka odluči, rado ću otići. Borit ću se za interese SDP-a, ali iznad SDP je uvijek Hrvatska. Slavonija je na koljenima. I zna se tko je uporno tamo na vlasti”, kazao je.

“Ja se nadam da ipak naće, da će narod napokon nakon 30 godina shvatiti. Znate, Zoran Milanović je znao reći, a ja volim koristiti često jednu njegovu rečenicu: Da smo mi nešto sjajno baš i nismo, ali smo za one s desne strane smo stvarno televizor u boji ili svemirski brod”, rekao je Fred Matić.

To natjecanje Penava – Plenković očito će se voditi oko toga što je ova Vlada učinila ili nije za Vukovar. Matić je Vukovarac. Na pitanje što je Vlada učinila za Vukovar, odgovara:

“Najbolje ću pokazati primjerom. Do prije pet dana, dok nije izašao iz HDZ-a, Penava je bio preporoditelj, a onda tog dana kada je izašao iz HDZ-a, na HDZ-ovim stranicama je bilo: tko je Penava, što je on učinio. Istina je, naravno, negdje u sredini. Privatno se znamo i dobri smo, ali politički se ne slažemo, mogao je puno više učiniti za Vukovar. Od Vukovara je radio grad mauzolej, grad grob. To mora biti grad otvorenih, grad mladih, grad veselja”, iskreno će.

Na pitanje o tome što misli o Miroslavu Škori, bio je više nego jasan:

“Slušam njegove pjesme. Sada kad sam vidio koga sve okuplja oko sebe, čini mi se da je bacio mrežu potegaču, i povukao sve s dna što je mogao povući”, istaknuo je.

Jedan od temelja kampanje HDZaa već sad se nazire – prozivaju Matića da je i sam govorio da je Bernardić nesposoban voditi stranku te da je i on 2018. pisao ono otvoreno pismo “Poštovani Davore dalje više ne ide..” a da sada uvjeravaju Hrvatsku da je on dobar premijer…

“Ja nisam bio u toj grupi. Nitko nije rođen da bude ministar, premijer ili predsjednik države. I gospodin Plenković je bio obični birokrat, bio je neprimjetan pa je postao premijer. Doduše, i sad je neprimjetan. Vidjet ćemo kada preuzme funkciju, pa ćemo ga nakon 100 dana procjenjivati”, jasno će.

“Naravno da nije. Ali, gospodin Jandroković se spustao na jako niske grane. Ne ide mu to u prilog”, kazao je Matić.

Nama novinarima nekada se čine neshvatljive njegove izjave, često su pretjerane, ne odgovaraju trenutku, korupcijska hobotnica, izdaja nacionalnih interesa, ne postoji li netko u SDP-u tko bi ga mogao malo bolje savjetovati…

“To nije pitanje za mene, nego za ljude koji s njim rade. Kad dođemo na vlast, tada će retorika biti ozbiljnija. U oporbi morate podizati tenzije da bi senzibilizirao javnost da bi se na neke stvari ukazalo”, kaže Matić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari