Pratite nas

Politika

Mario Karamatić: Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti

Objavljeno

na

Zadarski List

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega?, kazao je zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti.

Mladež Ogranka Matice hrvatske Zadar u suradnji s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru organizirala je u petak zanimljivu javnu tribinu pod nazivom “Dejtonska ili građanska BiH: jučer, danas, sutra.” Na tribini o ovoj aktualnoj temi, održanoj u prepunoj sveučilišnoj Svečanoj dvorani, pokušali su se dati odgovori na neka od presudnih pitanja za budućnost susjedne države, posebno u svjetlu položaja Hrvata kao jednoga od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Iako je, naime, prema sporazumu iz Daytona BiH država tri jednakopravna konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba, dejtonski temelji ozbiljno se potkopavaju kad je u pitanju hrvatski narod čija se politička prava posljednja dva desetljeća sustavno krše, i čiji je broj u toj državi gotovo prepolovljen u odnosu na ratnu 1991. godinu. Najnoviji primjer jest izbor Željka Komšića koji je nedavno treći put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata.

Permanentno trenutno rješenje

Cilj ove tribine je, kako su naveli organizatori, osvijestili Hrvate u Hrvatskoj i u Zadru o teškom položaju bosanskohercegovačkih Hrvata, o procesu njihove sustavne političke marginalizacije od Daytona do danas. Hrvati u BiH su, kako je istaknuo zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić, od strane Bošnjaka preglasavani u svim predstavničkim tijelima zajedničke države, te ih uskoro u BiH više nitko neće ništa pitati jer ih neće imati tko predstavljati.

Tribina je obuhvatila tri izlaganja – povijesni dio vezan uz Dayton, odnosno sporazum o miru u BiH, potpisan 1995. u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson kraj Daytona između bošnjačke, hrvatske i srpske (jugoslavenske) strane, a o čemu je govorio prof. dr. sc. Mladen Ančić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima. O trenutačnoj situaciji u BiH, te s kojim se sve problemima Hrvati u toj zemlji suočavaju danas, izlagao je Mario Karamatić, dok je na istu temu, s naglaskom na nerazumijevanje problema Hrvata u BiH od strane hrvatskih vlasti govorio Marijan Knezović, student ekonomije u Zagrebu, politički aktivist i borac za prava Hrvata u BiH.

Prof. dr. sc. Mladen Ančić tako je ukratko podsjetio kako je, zašto i pod kojim okolnostima sklopljen Dejtonski sporazum, koje su namjere bile onih koji su ga kreirali i onih koji su ga potpisali, te kako se taj sporazum odražava na današnju situaciju.

– Sporazum iz Daytona kreirale su Sjedinjene Države i on je zaraćenim stranama nametnut. Ni danas ne znamo što je točno SAD želio njime postići, no od početka je bila jasna njihova puna potpora jednoj od zaraćenih strana – bošnjačkoj, tada muslimanskoj. Dayton je sklopljen tako da nitko nije dobio do kraja što je tražio i nitko nije do kraja izgubio, a logika sklapanja sporazuma bila je permanentno trenutno rješenje, po principu narodne izreke “drži vodu dok majstori odu”, kazao je profesor Ančić i naglasio da nakon Dejtonskog sporazuma glavni akteri u BiH nisu odstranjeni iz političkog života, i sve što su zgriješili u četiri ratne godine ostalo je nenaplaćeno i kao prijetnja viseći nad glavama. Akteri su, kazao je predavač, cijelo vrijeme bili ucijenjeni vlastitom prošlošću, te nisu mogli sklopiti neku vrstu domaćeg sporazuma.

– S druge strane, Republika Hrvatska u tom procesu dobila je garanciju svog potpunog suvereniteta, s time da se ne miješa u postupke u BiH, što se najbolje vidjelo u odnosu prema haškom suđenju šestorici Hrvata iz BiH, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić i naglasio da je danas BiH ključni interes Hrvatske i sve dok to političke elite ne prepoznaju bit ćemo u problemu.

Hrvatska ne razumije odnose

Mario Karamatić osvrnuo se posebno na aktualno zgražanje koje je u Hrvatskoj od strane mnogih iskazano nazočnošću Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i bivšeg člana Predsjedništva BiH na proslavi neustavnog Dana Republike Srpske u Banjoj Luci, te je istaknuo kako u Hrvatskoj vlada veliko nerazumijevanje kad su u pitanju odnosi Hrvata sa Srbima odnosno Bošnjacima.

– Najprije treba znati da bi se sastalo bilo koje tijelo vlasti moraju sjesti predstavnici sva tri naroda, a onaj tko ima legitimitet za nas je sugovornik. Brojke o protjerivanju Hrvata s područja Republike Srpske su u Hrvatskoj uglavnom poznate, pa se tako zna da je tijekom rata s tog teritorija protjerano 165.000 Hrvata, a nakon rata otišlo ih je 30.000. No, u Hrvatskoj je puno manje poznato da je s teritorija pod kontrolom Armije BiH u ratu protjerano 180.000 Hrvata, a još ih je 70.000 bilo prisiljeno napustiti Federaciju BiH, naveo je Karamatić brojke, te kazao kako se Hrvati i Srbi u BiH politički moraju približiti ako žele opstati.

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega. Mektić ili Govedarica?, upitao je Karamatić, misleći na glavne oponente Miloradu Dodiku, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je rat proveo kao zamjenik zapovjednika policije u Prnjavoru, te ga se iz tog vremena povezuje i s ratnim zločinom, kao i na Vukotu Govedaricu, lidera SDS-a.

– Mi s nekime moramo razgovarati i neka nas zastupa i Muhamed ako su ga Hrvati izabrali, kazao je Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti. Od potpisivanja Daytona, istaknuo je još izlagač, Hrvati u BiH su praktično sami, a Republika Hrvatska ne samo da nam nije pomagala, nego nam je, kazao je Karamatić, bila i otežavajuća okolnosti.

– Sada je situacija ipak bolja, od Hrvatske imamo barem deklarativnu pomoć, a svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u nam uvijek na dispoziciji. Podržavaju nas i premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, što nam daje nadu da će Hrvatska konačno, nakon godina u kojima nam je slala pakete s narodnom nošnjom i opancima, i politički stati iza nas, zaključio je Mario Karamatić.

S njegovom ocjenom sadašnje podrške RH Hrvatima u BiH nije se sasvim složio posljednji predavač na tribini Marijan Knezović. On je kazao da je po njemu i deklarativna podrška Hrvatske upitna, a Željka Komšića, za kojeg se, kako je naveo, u Hrvatskoj priprema teren i koji će danas sudjelovati kao gost u gledanoj emisiji na državnoj televiziji, Knezović je nazvao uzurpatorom jedne pozicije.  (Hana Radulić/zadarskilist.hr)

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pupovac za slovensko ‘Delo’: Predsjednička kampanja u Hrvatskoj je izrazito ‘desna i protumanjinska’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička kampanja u Hrvatskoj vodi se s izrazito desnih i protumanjinskih pozicija, a zadnjih se nekoliko godina u društvu se generira “ideologija mržnje”, čemu bi se morali suprotstaviti vladajuće i oporbene stranke i građani, ustvrdio je u razgovoru za ljubljansko “Delo” saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.

“Kampanja za predsjedničke izbore, a posebno među desnim kandidatima, vodi se za sada s izrazito desnih pozicija. To u našim okolnostima znači s protumanjinske i protivsrpske pozicije, s pozicije krajnjeg povijesnog revizionizma. Time se lako generira ideologija mržnje, što se je vidjelo zadnjih tjedana u odsutnosti njihove osude nasilja protiv Srba i pozivima nekih kandidata na zabranu SDSS-a i njenog predsjednika”, kazao je Pupovac u razgovoru za vodeći slovenski list koji je objavljen u petak.

Takvi “retrogradni procesi” negativno utječu na odnose Hrvatske i Srbije i na hrvatsko-srpske odnose općenito jer se otvorena pitanja “ne rješavaju, nego koriste kao sredstvo za političke sukobe”, umjesto “obnove povjerenja i suradnje dviju država i dva naroda u procesu europeizacije” cijele regije, naveo je u razgovoru čelnik SDSS-a.

“Umjesto toga, održava se ili produbljuje nepovjerenje, a europeizacije se prakticira kao balkanizacija u pogrdnom smislu te riječi”, smatra Pupovac.
“Taj se je retrogradni proces počeo razvijati nakon oslobađajuće presude dvojice generala u Haagu 2012. godine, a ojačao je 2012. nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju”, naveo je Pupovac, dodavši kako je sve onda doseglo “vrhunac” prosvjedima prilikom postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru.

U toj je kampanji protiv ćirilice na žalost, kako je dodao, sudjelovao i dio katoličkog svećenstva, a desne udruge i nova vlada nakon Milanovićeve to su pretvorile u “državnu politiku”.

Te su kampanje ostavile duboko korijenje u hrvatskom društvu s ambicijom da se prošire i postanu dominantni stup u političkom životu, onako kako se to događa i u nekim drugim europskim državama, navodi Pupovac u razgovoru za “Delo”.

Ponovio je i svoja poznata stajališta o slučajevima povijesnog revizionizma, spomenuvši relativizaciju Jasenovca i NDH, te istaknuo kako je antifašizam “temelj današnje Europe”, a da, ako se to negira, onda se ne zna “što je moralno, a što amoralno, što je istinito, a što ne i što je dozvoljeno, a što nije”.
Nijekanje ustaških zločina u Jasenovcu i relativizacija NDH jedan je od najtežih oblika revizionizma, kazao je Pupovac, napomenuvši da su posljedice toga opasne za katoličko-pravoslavne i hrvatsko-srpske odnose, ali “i za Europu”.

To otvara prostor i za druge povijesne revizionizme, priprema teren za obnovu zločinskih ideologija koje su dovele do koncentracijskih logora kao politike, ideologije nacizma i ustaštva, kazao je predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac, te se založio za stvaranje široke političke platforme kojom bi se te stvari popravilo, a u kojoj bi sudjelovale vodeće političke stranke i građani.

Kako bi se politika zaštitila od rizika koje donosi ekstremna desnica, potrebno je stvoriti svijest o tom riziku za cijelo društvo, a u tome bi morale sudjelovati svi oni kojima je stalo do toga da ekstremne desne politike ne postanu nacionalni politički mainstream, naveo je Pupovac.

On je odgovorio i na pitanje o tome ne doprinosi li neraspoloženju prema Srbima u Hrvatskoj i atmosferi o kojoj govori i to da većina srpskih zločina iz devedesetih godina još nije istražena, a akteri sudski procesuirani, s čime se nije složio.

“U Hrvatskoj u zadnjih 5-6 godina djeluju snage koje tvrde da Srbi nisu bili kažnjeni. Zapravo je sasvim obrnuto, jer za zločina protiv Srba, poput etničkog čišćenja i kršenja međunarodnog prava, za onemogućavanje vraćanja izbjeglica, skoro nitko nije odgovarao. Tom pričom da Srbi nisu odgovarali za ratne zločine želi se zapravo održavati ratnu atmosferu, poništiti rezultate mirne reintegracije istočne Slavonije te nagnati Srbe s tog područja da se isele”, ustvrdio je Pupovac. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Lovro Kuščević postao član Odbora za zakonodavstvo

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove odlučio je u petak poslati pismo klubovima zastupnika sa zahtjevom da mu do 15. listopada predlože kandidate za viceguverenera Hrvatske narodne banke (HNB) s obzirom da 25. listopada istječe šestogodišnji mandat Nevenu Barbaroši.

Guvernera, zamjenika i viceguvernere HNB-a imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje i na osnovi mišljenja saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Barbaroša, kojeg je Sabor viceguvernerom imenovao 25. listopada 2013., u HNB-u koordinira poslove iz područja Sektora platnog prometa.

HNB ima šest viceguvernera, Sabor je ljetos drugi šestogodišni viceguvernerski manadat povjerio Michaelu Faulendu i Bojanu Frasu.

Nakon što ljetošnje rekonstrukcije Vlade, odnosno povratka nekih ministra u zastupničke klupe, te odlaska nekih zastupnika u izvršnu vlast, Odbor je odobrio promjene u sastavima saborskih radnih tijela.

Kuščević u Odboru za zakonodavstvo
Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić imenovan je voditeljem Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentranoj skupštini Vijeća Europe, te članom Odbora za poljoprivredu.

Vesnu Bedeković, koja je postala ministrica za demografiju na mjestu predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, zamijenit će Irena Vukasnović Petrijevčanin (HDZ).

Bivši ministar uprave Lovro Kuščević, koji se vratio u Sabor i kojemu je na zahtjev DORH-a, ukinut imunitet, postaje član Odbora za zakonodavstvo.

“Nije cvijet u Odboru za zakonodavstvo”, konstatirao je tom prilikom Silvano Hrelja (HSU).
Odluke Odbora treba potvrditi Hrvatski sabor.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari