Pratite nas

Politika

Mario Karamatić: Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti

Objavljeno

na

Zadarski List

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega?, kazao je zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti.

Mladež Ogranka Matice hrvatske Zadar u suradnji s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru organizirala je u petak zanimljivu javnu tribinu pod nazivom “Dejtonska ili građanska BiH: jučer, danas, sutra.” Na tribini o ovoj aktualnoj temi, održanoj u prepunoj sveučilišnoj Svečanoj dvorani, pokušali su se dati odgovori na neka od presudnih pitanja za budućnost susjedne države, posebno u svjetlu položaja Hrvata kao jednoga od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Iako je, naime, prema sporazumu iz Daytona BiH država tri jednakopravna konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba, dejtonski temelji ozbiljno se potkopavaju kad je u pitanju hrvatski narod čija se politička prava posljednja dva desetljeća sustavno krše, i čiji je broj u toj državi gotovo prepolovljen u odnosu na ratnu 1991. godinu. Najnoviji primjer jest izbor Željka Komšića koji je nedavno treći put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata.

Permanentno trenutno rješenje

Cilj ove tribine je, kako su naveli organizatori, osvijestili Hrvate u Hrvatskoj i u Zadru o teškom položaju bosanskohercegovačkih Hrvata, o procesu njihove sustavne političke marginalizacije od Daytona do danas. Hrvati u BiH su, kako je istaknuo zastupnik u Domu naroda BiH Mario Karamatić, od strane Bošnjaka preglasavani u svim predstavničkim tijelima zajedničke države, te ih uskoro u BiH više nitko neće ništa pitati jer ih neće imati tko predstavljati.

Tribina je obuhvatila tri izlaganja – povijesni dio vezan uz Dayton, odnosno sporazum o miru u BiH, potpisan 1995. u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson kraj Daytona između bošnjačke, hrvatske i srpske (jugoslavenske) strane, a o čemu je govorio prof. dr. sc. Mladen Ančić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima. O trenutačnoj situaciji u BiH, te s kojim se sve problemima Hrvati u toj zemlji suočavaju danas, izlagao je Mario Karamatić, dok je na istu temu, s naglaskom na nerazumijevanje problema Hrvata u BiH od strane hrvatskih vlasti govorio Marijan Knezović, student ekonomije u Zagrebu, politički aktivist i borac za prava Hrvata u BiH.

Prof. dr. sc. Mladen Ančić tako je ukratko podsjetio kako je, zašto i pod kojim okolnostima sklopljen Dejtonski sporazum, koje su namjere bile onih koji su ga kreirali i onih koji su ga potpisali, te kako se taj sporazum odražava na današnju situaciju.

– Sporazum iz Daytona kreirale su Sjedinjene Države i on je zaraćenim stranama nametnut. Ni danas ne znamo što je točno SAD želio njime postići, no od početka je bila jasna njihova puna potpora jednoj od zaraćenih strana – bošnjačkoj, tada muslimanskoj. Dayton je sklopljen tako da nitko nije dobio do kraja što je tražio i nitko nije do kraja izgubio, a logika sklapanja sporazuma bila je permanentno trenutno rješenje, po principu narodne izreke “drži vodu dok majstori odu”, kazao je profesor Ančić i naglasio da nakon Dejtonskog sporazuma glavni akteri u BiH nisu odstranjeni iz političkog života, i sve što su zgriješili u četiri ratne godine ostalo je nenaplaćeno i kao prijetnja viseći nad glavama. Akteri su, kazao je predavač, cijelo vrijeme bili ucijenjeni vlastitom prošlošću, te nisu mogli sklopiti neku vrstu domaćeg sporazuma.

– S druge strane, Republika Hrvatska u tom procesu dobila je garanciju svog potpunog suvereniteta, s time da se ne miješa u postupke u BiH, što se najbolje vidjelo u odnosu prema haškom suđenju šestorici Hrvata iz BiH, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Ančić i naglasio da je danas BiH ključni interes Hrvatske i sve dok to političke elite ne prepoznaju bit ćemo u problemu.

Hrvatska ne razumije odnose

Mario Karamatić osvrnuo se posebno na aktualno zgražanje koje je u Hrvatskoj od strane mnogih iskazano nazočnošću Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i bivšeg člana Predsjedništva BiH na proslavi neustavnog Dana Republike Srpske u Banjoj Luci, te je istaknuo kako u Hrvatskoj vlada veliko nerazumijevanje kad su u pitanju odnosi Hrvata sa Srbima odnosno Bošnjacima.

– Najprije treba znati da bi se sastalo bilo koje tijelo vlasti moraju sjesti predstavnici sva tri naroda, a onaj tko ima legitimitet za nas je sugovornik. Brojke o protjerivanju Hrvata s područja Republike Srpske su u Hrvatskoj uglavnom poznate, pa se tako zna da je tijekom rata s tog teritorija protjerano 165.000 Hrvata, a nakon rata otišlo ih je 30.000. No, u Hrvatskoj je puno manje poznato da je s teritorija pod kontrolom Armije BiH u ratu protjerano 180.000 Hrvata, a još ih je 70.000 bilo prisiljeno napustiti Federaciju BiH, naveo je Karamatić brojke, te kazao kako se Hrvati i Srbi u BiH politički moraju približiti ako žele opstati.

– U Hrvatskoj je teško zamisliti gorčinu i mržnju koja prema Hrvatima dolazi od strane bošnjačkih predstavnika. Oni bi bilo kakav dogovor sa Srbima postigli samo da Hrvati nestanu. A koja je alternativa Dodiku, netko još gori od njega. Mektić ili Govedarica?, upitao je Karamatić, misleći na glavne oponente Miloradu Dodiku, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji je rat proveo kao zamjenik zapovjednika policije u Prnjavoru, te ga se iz tog vremena povezuje i s ratnim zločinom, kao i na Vukotu Govedaricu, lidera SDS-a.

– Mi s nekime moramo razgovarati i neka nas zastupa i Muhamed ako su ga Hrvati izabrali, kazao je Karamatić i naveo da je danas u BiH na djelu politički islam i radikalni islam, a Dayton je izobličen do neprepoznatljivosti. Od potpisivanja Daytona, istaknuo je još izlagač, Hrvati u BiH su praktično sami, a Republika Hrvatska ne samo da nam nije pomagala, nego nam je, kazao je Karamatić, bila i otežavajuća okolnosti.

– Sada je situacija ipak bolja, od Hrvatske imamo barem deklarativnu pomoć, a svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u nam uvijek na dispoziciji. Podržavaju nas i premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, što nam daje nadu da će Hrvatska konačno, nakon godina u kojima nam je slala pakete s narodnom nošnjom i opancima, i politički stati iza nas, zaključio je Mario Karamatić.

S njegovom ocjenom sadašnje podrške RH Hrvatima u BiH nije se sasvim složio posljednji predavač na tribini Marijan Knezović. On je kazao da je po njemu i deklarativna podrška Hrvatske upitna, a Željka Komšića, za kojeg se, kako je naveo, u Hrvatskoj priprema teren i koji će danas sudjelovati kao gost u gledanoj emisiji na državnoj televiziji, Knezović je nazvao uzurpatorom jedne pozicije.  (Hana Radulić/zadarskilist.hr)

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak da je Vlada sindikatima u obrazovnom sektoru ponudila vrlo korektne prijedloge i u okviru mogućnosti te im poručio da treba realno valorizirati “kada ti netko podigne plaću 20 posto”.

“Mislim da smo s naše strane dali veoma korektne prijedloge, konzistentne, u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika, te pritom nismo zaboravili privatni sektor”, poručio je Plenković na sjednici Vlade, osvrnuvši se na bezuspješne pregovore sa sindikatima obrazovanja, koji su i dalje u štrajku.

Ni Vladina tajnica ne sjeća se da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće

Naglasio je kako je u mandatu njegove Vlade, od 2016. godine, osigurano povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika za 11,49 posto, odnosno da su sredstva državnog proračuna za isplatu plaća povećana za oko 3,2 milijarde kuna godišnje.

Vlada je pokazala želju da riješi nastali problem te je vodeći politiku na tragu povećanja životnog standarda ljudi u Hrvatskoj opet kroz temeljni kolektivni ugovor, “koji je glavna velika autocesta za povećanje plaća”, napravivši politički korak nazad te odustavši od smanjenja stope PDV-a za jedan postotni bod, osigurala sredstva za povećanje plaća u državnim i javnim službama za još 6,12 posto.

Plenković je ustvrdio kako je na taj način plaća zaposlenima u obrazovanju povećana za 18,3 posto, te poentirao da se “niti Vladina tajnica ne sjeća da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće”.

“Bilo bi dobro da to javnost prepozna, da to prepoznaju i čelnici sindikata – da je to konzistentna, dobronamjerna i otvorena politika koja je pokrivena logikom uravnoteženog proračuna. Plaća se podiže bez da se zadužujemo ili da radimo deficit. Pokušavamo riješiti problem da ljudi imaju više novaca na raspolaganju i da žive bolje, te da je u konačnici i potrošnja veća”, rekao je premijer.

Naglasio je kako odlučivanje o koeficijentima prerogativ Vlade, pa se o koeficijentima ne pregovara, već je granski kolektivni ugovor “ona cesta gdje se rješavaju razni dodaci i na temelju tih dodataka na granskim kolektivnim ugovorima mnogi imaju bitne dodatke na plaću”.

Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima – potpisivanje dodatka na granski kolektivni ugovor u iznosu od dva posto, koji ide od 1. srpnja iduće godine u slučaju da cjelovita analiza uredbe o koeficijentima ne bude napravljena – znači da do kraja iduće godine povećanje plaća neće biti 18 posto nego više od 20 posto. “Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati”, poručio je Plenković.

Rekao je da kao odgovorna Vlada nakon 15. studenoga neće plaćati vrijeme provedeno u štrajku, jer smatraju da to nema smisla. “Ta odluka je nakon razmatranja, razgovora, dijaloga koji se odvijao u nekoliko formata, po našem dubokom uvjerenju razumna i racionalna i ona je dio apela da se sagleda sve što je na stolu”, kazao je.

U mandatu ove Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune

Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima iz Centralnog obračuna plaća, po kojima bi onaj tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgajatelj na razini savjetnika i u rujnu 2016. neto plaću od 7813 kuna, iduće godine primao neto od 9475 kuna.

“Kad se dogodi ovaj 2+2+2, u mandatu naše Vlade povećanje plaće bit će za 1662 kune”, istaknuo je Plenković.

Plaća na istom radnom mjestu, ali na razini mentora u rujnu 2016. godine u neto iznosu bila je 7210 kuna, a 2020. godine bit će 8656 kuna, što znači povećanje od 1446 kuna.

Plaća učitelja, nastavnika, odgajatelja u rujnu 2016. godine bila je 6359 kuna neto, a na kraju 2020. godine bit će 7660 kuna, što je povećanje od 1.301 kunu, naveo je premijer.

“Mi brinemo o obrazovanju i zato je ukupni proračun MZOS-a veći od 18 milijardi kuna za 2020. i ne može se stoga ići s tezom da ne brinemo o obrazovanju”, poručio je.

S obzirom da je, kaže, Vlada svjesna da ima nepravednosti i nelogičnosti u uredbi o koeficijentima, istaknuo je da će za to angažirati vanjsku instituciju koja će “hladne glave i bez pristranosti” obaviti posao. (Hina)

 

Ministar Aladrović poručio sindikatima: Objektivnih okolnosti za štrajk više nema

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Predsjednički izbori 22. prosinca, odluka stupa na snagu 21. studenoga

Objavljeno

na

Objavio

Izbori za predsjednika Republike bit će održani u nedjelju 22. prosinca, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak, a odluka stupa na snagu 21. studenoga odnosno s 22. studenim počinju teći svi rokovi za obavljanje izbornih radnji.

Predsjednički kandidati od 22. studenoga do 3. prosinca u ponoć, odnosno u 12 dana, imaju rok da prikupe potrebnih 10 tisuća potpisa birača za svoju kandidaturu, a Državno izborno povjerenstvo (DIP) potom u roku od 48 sati objavljuje listu pravovaljanih kandidata.

Nakon objave liste počinje izborna promidžba koja traje do subote 21. prosinca, odnosno 24 sata prije dana izbora. U subotu te u nedjelju, na dan izbora, zabranjena je svaka promidžba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.

Uz odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, Vlada je donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe, a ona se raspoređuje kandidatima koji su osvojili više od 10 posto glasova, razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora.

Za kandidata odnosno kandidatkinju s najvećim brojem dobivenih glasova u prvom izbornom krugu ta naknada iznosi milijun kuna, s time da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

U proračunu je za naknadu troškova izborne promidžbe osigurano 2,8 milijuna kuna.

Prema zakonskim odredbama, predsjednički izbori moraju se održati najmanje 30, a najviše 60 dana prije 18. veljače iduće godine, kada istječe mandat predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina.

Predsjednika biraju i za to se mjesto mogu kandidirati hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Kandidata mogu predlagati registrirane političke stranke te birači pojedinačno ili skupno, a kandidat mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača. Pritom svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.

Predsjedničke izbore provode DIP, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba te birački odbori, a glasuje se od 7 do 19 sati na biračkim mjestima na području RH i na biračkim mjestima u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava i inozemnih ureda.

Rezultate izbora utvrđuje DIP na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima, a Ustavni sud RH nadzire njihovu ustavnost i zakonitost te rješava izborne sporove.

Aktualna predsjednica Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat na Pantovčaku, a protukandidati bi joj, prema dosadašnjim najavama, mogli biti Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić…

Ako nitko ne osvoji većinu odnosno više od 50 posto glasova birača koji su glasovali, dva tjedna kasnije održat će se drugi krug izbora u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu dobili najviše glasova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari