Pratite nas

BiH

Mario Karamatić: Herceg-Bosna nije ‘takozvana’

Objavljeno

na

Očekujemo da će bošnjačka strana odblokirati proces koji je blokirala kako bi BiH dobila legitimnu vlast, poručio je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva HNS-a, kazavši da očekuje skoru uspostavu Vijeća ministara BiH.

Formiranje vlasti u BiH bila je jedna od tema sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, a Karamatić je pojasnio da stranke HNS-a očekuju da sa svojim bošnjačkim i srpskim partnerima što brže uspostave Vijeće ministara.

“Bošnjačke stranke se trebaju dogovoriti tko će ih predstavljati”, izjavio je zaMario Karamatić za N1.

DF je odlučio ući u pregovore oko formiranja vlasti, a Karamatić je kazao kako oni mogu pregovarati samo sa SDA i SDP-om.

“Citirat ću jednog od bošnjačkih članova Predsjedništva ‘ma hajte molim vas’. DF nema s kime ući u pregovore, oni mogu pregovarati sa SDA ili stvoriti neki blok sa SDP-om, to je za nas bošnjačka stranka. Vjerujte mi, nećete uspjeti zabilježiti da neko iz DF-a sjedi sa nekim iz SNSD-a ili HNS-a i razmatra korake”, izjavio je.

Da li HNS i dalje insistira na izbornom zakonu?

“To je prioritet. Jeste. U ovakvu krizu smo ušli zbog nedostataka Izbornog zakona. Bez Izbornog zakona ne vidim da ova zemlja može naprijed. Može dovesti samo stagnacije, smanjenje BDP-a. Poručili su nam iz EU da nema puta bez implementacije izbora, a neće se implementirati dok se ne promijeni Izborni zakon to je stav HNS-a”, poručio je Karamatić.

Mario Karamatić u razgovoru za N1  kazao je da Herceg-Bosna nije “takozvana”.

“To je legitimna odluka političkog vodstva”, kazao je. Paradržavna tvorevina, to ovisi kako gledate. Za mene je recimo paradržavna tvorevina takozvana Republika Bosna i Hercegovina koja je bila tokom rata.

Herceg-Bosna je unesena u svim aktima, Dejtonskim, Vašingtonskim sporazumom, u FBiH i BiH. BiH je sljednik svih zakona Herceg-Bosne, prvo Hrvatske zajednice, pa Hrvatske republike. Vi danas imate zakona u FBiH koji su iz Herceg-Bosne, pošto nikada nisu doneseni federalni, pa se primjenjuju i dan danas”, poručio je Karamatić za N1.

“Što se tiče revitalizacije, o tome je bilo govora na jednoj od sjednica Predsjedništva HNS. Predsjedništvo je obavilo raspravu i mi možemo krenuti u tom smjeru ako BiH postane totalno nefunkcionalna. BiH postaje disfunkcionalna.

Herceg-Bosna u svim svojim aktima je stala u sklopu BiH. Ne radi se o destabilizaciji, nego o vraćanju na početno stanje. Ovakvu BiH je strašno teško popraviti, dogovoriti se oko bilo čega.

Jedina uspješna reforma je bila reforma Oružanih snaga, sjela su tri predstavnika naroda i oni su se dogovorili. Danas OSBiH normalno funkcioniraju. Gotovo ništa drugo ne funkcionira”, poručio je Karamatić za N1.

Za kraj razgovora poručio je da se u BiH ljudi moraju dogovoriti kakvu zemlju žele, a to mora biti zemlja u kojoj će biti zadovoljni i Srbi i Hrvati i Bošnjaci.

 

Anatomija jednog nestanka: Kako je riješeno hrvatsko pitanje u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Čović: Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović na Bilima: Na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo dozvoliti da se izbriše ono što je hrvatsko i to je upravo zadatak i HNS i svih politika, crkvene i svjetovne vlasti

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora i Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, započelo je danas svetom misom zadušnicom koju je predvodio uzoriti kardinal Vinko Puljić, koji se u svojoj propovijedi istaknuo kako je zadatak svako da iskaže dužno poštovanje prema žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima.

Na spomen području „Groblje mira“ na Bilima, platou između Mostara i Širokog Brijega, organizirano je obilježavanje 74. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda te su pokopani pronađeni ostatci neidentificiranih žrtava ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.

Obljetnici, koja iz godine u godinu privlači sve više vjernika, nazočili su predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović sa izaslanstvom.

Nazočnima se, nakon svete mise i pokopa neidentificiranih žrtava obratio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, koji se u svome govoru zahvalio kardinalu Puljiću na dolasku i upućenim riječima ohrabrenja, ali i cijelom organizacijskom odboru koji iz godine u godinu predano radi na ovom spomen obilježju.

„Ovaj hram mira osmislili smo prije šest godina kako bi na poseban način skupili svoje misli oko svih onih koje ćemo pokušati u narednim godinama, prije svega evidentirati i na pristojan način pokopati, otrgnuti od zaborava i na tome graditi budućnost. Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru. Mi smo u jednoj obavezi, da bi mogli graditi sebe kao narod na prostorima Bosne i Hercegovine na jedan civilizacijski način napravimo otklon od onih, koji su samo zbog toga što su bili drugačiji, drugi i na drugačiji se način molili Bogu, drugačije predstavljali, drugačije razmišljali, zbog toga svirepo ubijeni. Zločini koje nikada ne smijemo zaboraviti trebaju postati način da i sa ovog proplanaka na Bilima šaljemo poruke“, naglasio je dr. Čović.

„I danas prema Hrvatima Bosne i Hercegovine imamo jedan jasan otklon u samoj Bosni i Hercegovini. Ustavno smo definirani kao jednakopravan, konstitutivan narod koji bi trebao imati svoje legitimne predstavnike, a u histeriji mnogih koji su to isto radili u povijesti, i danas isto u izričaju postoji želja da se iz ustava izbriše ono što je hrvatsko. To je nešto što mi na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo nikada dozvoliti. To je zadatak Hrvatskog narodnog sabora i svih politika i crkvene i svjetovne vlasti da u zajedništvu Hrvata izborimo svoju jednakopravnost i konstitutivnost na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i svoje legitimne predstavnike koji o tome mogu skrbiti“, kazao je između ostalog predsjenik Čović te je pozvao da daljnji zajednički rad, kako bi svejedočili o povijesti ali i stvarali budućnost.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

 

Na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari