Pratite nas

Analiza

Marito Mihovil Letica: O Borisu Jokiću, voditelju tzv. ″kurikularne reforme″

Objavljeno

na

 Deformatorskoj reformi kurikula moramo srčano i iz petnih žila povući ručnu kočnicu!

[ad id=”93788″]

O Borisu Jokiću, voditelju tzv. ″kurikularne reforme″, koji se iskazao čudnim ovodobnim spojem automobilskoga industrijalca Henryja Forda i marksističkoga reformatora školstva Stipe Šuvara – prilog pripremio Marito Mihovil Letica.

U prošlome prilogu o tzv. ″kurikularnoj reformi″ bilo je riječi o protjerivanju pravednika Marka Marulića iz školske lektire. Marulića, kojega ponosno i u punini identitetske samosvijesti nazivljemo ″otac hrvatske književnosti″. No iz lektire nije izgnan samo Marul – kob besprizornog izgnanika snašla je, među inima, i Homera, čiji besmrtni ep ″Odiseja″ započinje stihovima: ″O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom, / Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju; / […]″.

Valja jasno kazati: Homerom započinje, u 8. stoljeću prije Krista, europska književnost, a Marulova ″Judita″, dovršena u korizmenim danima 1501., stoji na početku hrvatske književnosti. No bez poznavanja biblijske, starozavjetne knjige ″Judita″, nije moguće razumjeti Marulovu ″Juditu″. A bez Homerove ″Odiseje″ ostaju nam nejasnima brojna djela svjetske i hrvatske književnosti. Primjerice: jezično virtuozni i glasoviti roman ″Uliks″ Jamesa Joycea, naslovljen latinskim imenom Odisejevim; zatim roman ″Kiklop″ našega Ranka Marinkovića, djelo koje ulazi u vrh hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća.
Nema sumnje da klasična antička književna djela, odnosno grčki i rimski epovi, drame i mitovi; k tome biblijske knjige, starozavjetne i novozavjetne – jesu korijeni iz kojih je izrasla, razlistala se i rascvjetala čitava zapadnjačka kultura, njezino materijalno i duhovno naslijeđe. Primjerice, već navedena grčka riječ ″Muza″ u korijenu je uvriježenih, svakodnevnih riječi ″muzej″ i ″muzika″.

Mnogi će te podatke, kao i toliko toga drugog što proishodi iz dotične tradicije, ocijeniti suvišnim te sugerirati njihovo ignoriranje jer su to primjeri tobože beskorisnoga znanja koje nepotrebno opterećuje đake. Među tim ignorantima je i Boris Jokić, voditelj radne skupine za provedbu kurikulske reforme. On je prijestupnoga nadnevka, 29. veljače 2016., rekao: ″Ovo je pomak prema praktičnijem obrazovanju, koje nije za kviz i križaljke, nego za život.″ Ta je izjava puka demagogija, jeftina floskula. Premda u prvi mah podsjeća na razboritu Senekinu izreku ″Non scholae, sed vitae discimus“, odnosno: ″Ne učimo za školu, nego za život.″ Međutim, život dostojan čovjeka – kao bića koje ne pripada samo prirodi ili naturi nego i kulturi – ne postiže se zabacivanjem tradicije. ″Tko ne zna crpiti iz izvora duboka tri tisuće godina, taj živi od danas do sutra″, reče književnik, mislilac i prirodoznanstvenik Johann Wolfgang Goethe.

A Boris se Jokić, izgovorivši ono o praktičnome znanju i životu, iskazao čudnim i zabrinjavajućim spojem Henryja Forda, američkoga kapitalističkog industrijalca, pionira masovne proizvodnje automobila na tekućoj traci, i Stipe Šuvara, eksperimentatora školstva u socijalističkoj Hrvatskoj. Naime, Ford je 1916. izjavio: ″Povijest je manje-više budalaština. Ne želimo tradiciju. Želimo živjeti u sadašnjosti i jedina povijest koja išta vrijedi, povijest je koju stvaramo danas″ (″Chicago Tribune″, 25. svibnja 1916.). A o programu Stipe Šuvara najbolje govori njegova knjiga ″Škola i tvornica: u susret reformi odgoja i obrazovanja″, objavljena 1977. Tu je zapravo riječ o socijalističkoj, izvrnutoj rukavici liberalnoga fordizma. Ne zaboravimo da je Šuvar ukinuo gimnazije, kao tobožnji relikt građanskoga društva te uveo budućemu socijalističkom radniku primjerenije tzv. ″usmjereno obrazovanje″. Gimnazijsko je znanje, složio bi se s time Šuvarov ovodobni nasljedovatelj Jokić, neuporabljivo za posao i život; ono može, sa svoje širine i općenitosti, pomoći samo pri kvizovima i križaljkama. Koje li zablude!
Jasno je da nitko razuman ne omalovažava specijalistička zanimanja, praktična znanja i vještine. Također se razumije da učenici ne mogu u okviru kurikula pročitati cjelovita Homerova djela i čitavu Bibliju. No Marulovu ″Juditu″ moguće je pročitati, jer je riječ o razmjerno kratkome spjevu, u jednome danu. Pritom je na starom, izvornom jeziku dovoljno obraditi jedan manji dio, a ostalo proći u nekom od postojećih suvremenih prijevoda odnosno prepjeva. Slično vrijedi i za izgnanoga Petra Zoranića i njegove ″Planine″, prvi hrvatski roman, djelo koje se dojmljivo i elegantno referira na cjelokupnu europsku književnu tradiciju. Iz lektire je također protjeran preporodni Mažuranićev ep ″Smrt Smail-age Čengića″, koji se sa svojih univerzalnih poruka i pjesničko-jezične virtuoznosti ubraja ne samo u vrhunska ostvarenja hrvatskoga romantizma nego i nacionalne nam književnosti uopće.

Bude li se po nekakvome ″načelu izbornosti″ učenicima prepuštala mogućnost da čitaju ono što ih maksimalno zabavlja, a minimalno zamara – onda će malo tko čitati o Kiklopu iz Homerove ″Odiseje″, niti će čitati roman ″Kiklop″ našega barba Ranka Marinkovića – nego će posezati za djelima sličnim onomu koje zbog velike je čitanosti odnosno prodavanosti dobilo nagradu ″Kiklop″, a to je knjižuljak ″Gola istina″ autorice Nives Celzijus.

Milivoj Solar, profesor emeritus Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, u eseju ″O ukusu i obrazovanju″, koji se nahodi u njegovoj knjizi ″Kritika relativizma ukusa″ (Zagreb, 2011.) izvrsno primjećuje:

″Ako pojedinac mora postati specijalist, odnosno stručnjak u nekom području znanosti ili barem njezine primjene, njegovo se obrazovanje mora svesti na potrebu uključivanja u život, naprosto onakav kakav postoji. Za moral, još više za ukus, više nema ni mjesta niti vremena.″

Zaista, u postmodernome društvu, kojemu su svojstvene tzv. ″male priče″, instantno življenje, gdje sve što je trajno, gubi vrijednost i ustupa mjesto prolaznomu, koje treba odmah iskoristiti, odnosno konzumirati – na snazi je etički i estetički relativizam! Ako na cijeni nije ono što vrijedi, nego se vrijednim smatra ono što može postići cijenu, što se može prodati i kupiti, konzumirati; ako nam Marulićev, Gundulićev i Mažuranićev lik nešto znače samo na novčanicama kunama, slijepo i nestrpljivo čekajući da ih zamijene euri – onda prodajemo, slično biblijskome Ezavu, svoju kršćansku i hrvatsku dušu i čast za zdjelu bljutave i pokvarene globalizacijske leće.

I još nešto, što nije najvažnije, ali je važno: nisu u duhu hrvatskoga jezika izrazi ″kurikulum″, ″kurikularni″ – nego ″kurikul″, ″kurikulski″. Jer ne velimo primjerice ″aluminijum″, ″konzilijum ″, nego ″aluminij″, ″konzilij″, čemu odgovaraju pridjevi ″aluminijski″, ″konzilijski″. Ipak bi bilo bolje umjesto ″kurikula″ i ″reforme″ govoriti ″preobrazba nastavnoga plana i programa″.

Trebamo biti svjesni da ovakva reforma kurikula ne će naše školstvo reformirati – nego deformirati. Stoga je treba žurno zaustaviti! Ako bi hrvatsko društvo htjelo sačuvati i razvijati svoju identitetsku samosvijest – dotičnoj deformatorskoj reformi kurikula moramo srčano i iz petnih žila povući ručnu kočnicu.

Marito Mihovil Letica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

CroElecto – Opći pad popularnosti političkih stranaka

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas.

  • HDZ i Most u padu
  • Živi zid i SDP također u padu
  • Pola građana misli kako ne će doći do prijevremenih izbora
  • Vlada, prema uvjerenju uvjerljive većine, ne zna zaustaviti iseljavanje

 Agencija 2×1 komunikacije provela je ispitivanje javnog mnijenja o političkim preferencijama u politički turbulentnom svibnju, a rezultat poliičke krize u državi je – opći pad popularnosti političkih stranaka.

Naime, da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas. Neodlučnih je ovaj mjesec čak 19,36 posto. Hrvatska demokratska zajednica i dalje je na prvome mjestu, nakon tzv. Istanbulske konvencije te afere s elektroničkom poštom mogli bi računati na 24,57 posto. Dodajmo da je pri samom svršetku istraživanja N1 televizija otkrila predizbornu vezu Andreja Plenkovića sa Šavorićevim uredom. Iako ga se teško može povezati s nedavnim aferama, SDP ne samo da nije uspio profitirati od HDZ-ova posrnuća, nego je nastavio s polaganim padom popularnosti, ovaj mjesec je na 20,69 posto. U mjesecu u kojem je Živi zid počeo nuditi svoje konkretne mjere za državu dogodio se i blagi pad njegova rejtinga. U odnosu na prošlomjesečnih 12.9%, ovaj mjesec bilježe osjetno manjih 11,08 posto. Ako je Andrej Plenković nešto uspio u aferi koja mu je odnijela i najdražu ministricu, onda je to skretanje pozornosti na ulogu Mosta u čitavoj priči s elektroničkom poštom. Most je zabilježio zapravo najznačajniji pad popularnosti u odnosu na protekli mjesec. Dovoljno je bilo da ga zataji tucet ispitanika pa da rezultat pokaže vrijednost gotovo tri boda manju – 6,94 posto. Peto mjesto sad već konstantno drže Neovisni za Hrvatsku, također s nešto manjim rezultatom no prošloga mjeseca – 3,87 posto. Stranka koja se smjestila između NHR-a i IDS-a (2%) je GLAS s postotkom 2,54. Iznad jedan posto još je tek HSS (1,2%), a od mnogobrojnih stranaka ispod jedan posto vrijedi istaknuti HSU (0,93%) te vladajući HNS koji se s 0,40% izjednačio s Hrastom.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predvodi popis najpozitivnije doživljenih političara s 14,60 posto ispitanika. Iako narušenog postotka u odnosu na prošli mjesec, Andrej Plenković drugi je najpozitivnije doživljeni političar s 9,98 posto. Treći je Ivan Vilibor Sinčić s 5,96 posto.

Najnegativnije doživljeni političar je predsjednik Vlade Andrej Plenković kojeg je na to mjesto stavilo 26,51 posto ispitanika. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić drži drugo mjesto neslavnog popisa s 9,03 posto. Treće mjesto i ovaj mjesec pripada jednom od u zadnje vrijeme najglasnijih odvjetnika Vlade Miloradu Pupovcu (5,96%).

Kad je riječ o doživljaju rada ministara u Vladi, najznačajnija promjena svakako je ostavkom uvjetovan izostanak Martine Dalić s popisa najlošije ocijenjenih ministara. Najbolje je doživljen rad ministara: Tomislava Tolušića (10,85%), Gabrijele Žalac (5,86%), Zdravka Marića (5%), Gorana Marića (3,75%) te Tome Medveda (2,69%).

Najlošijim ispitanici smatraju rad ministara: Nade Murganić (9,70%), Milana Kujundžića (9,32%), Blaženke Divjak (5,67%), Marka Pavića (2,88%) te Nine Obuljen-Koržinek (2,11%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja. Na pitanje smatraju li kako će sam Andrej Plenković raspisati prijevremene izbore, većina ispitanika smatra kako je to malo vjerojatno, odnosno kako će trenutačna većina tražiti sve načine kako odraditi mandat do kraja. Da će Plenković raspisati prijevremene izbore smatra 18,54%, da ne će 50,53%, a neodlučnih je 30,84%.

Građani su vrlo pesimistični kad je riječ o zaustavljanju iseljavanja. Tek 10,37% smatra kako će Vladine reformske mjere zaustaviti iseljavanje. Čak 72,14% uvjereno je kako ono što je dosad ponuđeno nije dovoljno za zaustavljanje iseljavanja Hrvata, dok se preostali postotak ispitanika nije znao izjasniti.

Poklič „Za dom spremni!“ zakonom bi zabranilo 42,07% ispitanika, 39% smatra kako to nije potrebno, a 18,92% nije znalo što bi zapravo trebalo kad je riječ o zakonskom reguliranju te kovanice.

Prije osamnaest godina polupredsjednički politički sustav zamijenjen je parlamentarnim, odnosno otad predsjednik države ima znatno manje ovlasti, dočim vlada ima znatno veće. Predsjednika države biraju neposredno svi punoljetni hrvatski državljani u jednoj izbornoj jedinici, a kandidirati se može svaki punoljetni državljanin. Da bi trebalo pristupiti izmjenama načina odabira predsjednika države smatra 32,47%. Postojeći sustav zadovoljavajuć je 42,07%, a 25,46% ispitanika nije se moglo odlučiti.

Ispitanicima je postavljeno i pitanje koje se između ostalih u nešto drukčijem obliku nalazi i u referendumskoj inicijativi „Narod odlučuje“: „Trebaju li nacionalne manjine u Hrvatskom saboru izostati iz odlučivanja o parlamentarnoj većini?“ Rezultat je izuzetno zanimljiv. Naime, najveći je zapravo postotak onih koji se nisu željeli izjasniti – čak 34,77 posto ispitanika, a onih koji smatraju da manjinama treba, odnosno ne treba oduzeti tu mogućnost gotovo je jednak – 32,76% da manjine ne bi trebale odlučivati o većini i tek koji ispitanik manje (32,47%) da bi.

Ante Rašić/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati