Pratite nas

Markač: Naša djeca moraju znati povijest Domovinskog rata

Objavljeno

na

General Mladen Markač na današnjoj je svečanoj akademiji u povodu 23. godišnjice osnutka Specijalne jedinice BATT Split poručio kako Hrvatska treba jasno reći tko je bio agresor te da treba oprostiti ali ne i zaboraviti zlodjela koja je agresor počinio, naglasivši pritom da nikoga ne treba mrziti.

„Zar se mi sramimo reći tko je agresor, nema izjednačavanja krivnje jer mi smo se borili na svojem tlu za svoju domovinu i nismo išli kod drugog osvajati teritorij, nego smo branili svoje“, istaknuo je general Markač, koji je bio i ratni zapovjednik Specijalne policije RH.

[dropcap]P[/dropcap]o njegovim riječima postavlja se pitanje hoćemo li oprostiti. „Oprostiti možemo onome tko prizna da je nešto učinio nama loše pa ćemo onda kao kršćani reći, ‘mi ti opraštamo ali nećemo zaboraviti jer na to nemamo pravo’. Naša djeca moraju znati povijest Domovinskog rata“, naglasio je Markač na današnjem splitskom skupu.

„Oprostit će svaki od vas osobno onoliko koliko tko može, a kad se steknu uvjeti, kad onaj drugi prizna krivnju i oslobodi se aveti prošlosti, tada ćemo kolektivno možda moći oprostiti“, rekao je, naglasivši pritom kako iz osobnog iskustva znade da nije dobro mrziti niti težiti za osvetom. „To nas priječi da oslobodimo svoju dušu i srce“, poručio je.

Hrvatski branitelji su stvorili bedem koji se zove Republika Hrvatska za buduće obrane nacionalinih interesa i to se ne smije prepuštati zaboravu, rekao je Markač, koji je više puta istaknuo da u većoj mjeri treba njegovati domoljublje, osobito kroz institucije.

Izrazio je žaljenje što se zaboravlja doprinos specijalaca u Domovinskom ratu i što ih se potiskuje na margine.

U opširnom govoru, podsjetio je kako su još u listopadu 1991. godine Sabor i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekli da je „Srbija izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku, a JNA je agresorska sila“.

„Ja sam izvornim svjedokom na slunjskim brdima kod Karlovca kada je agresorsko srpsko rušilačko vodstvo crtalo liniju i govorilo-’ovo je Srbija’”, rekao je i podsjetio da se početkom 90-ih u Srbiji pozivalo dragovoljce da idu „braniti srpstvo u Hrvatskoj“.

Agresora smo uz veliku žrtvu pobijedili 1995. a pretprošle godine smo dobili potvrdu međunarodne pravde u Haagu koja je rekla da smo imali obrambeni, oslobodilački i pravedan rat, kazao je.

„Kad je u pitanju politika, onda bih rekao: Hrvatska moja, sretna budi i neka te vode dobri ljudi“, poručio je Markač.

Više je puta u govoru zahvalio na mnoštvu pisama koje su on i general Ante Gotovina dok su bili u zatvoru u Haagu dobijali iz Splita i Splitsko-dalmatinske županije, rekavši da im je to bila golema poptora da izdrže sve što su tada preživljavali.

Na svečanosti je generalu Markaču uručen prigodan dar “Velebitska stina”, znak Udruge Specijalne jedinice policije BATT-Split kojim se podsjeća na velebitske položaje na kojima se ta postrojba borila u Domovinskom ratu.

Udruga Specijalne jedinice policije BATT Split nosi naziv po inicijalima prezimena prvih poginulih pripadnika postrojbe 1991. godine: Bočina, Abramović, Tomaš, Topić.

 hina

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari