Pratite nas

Komentar

Marko Jurič: HOĆE LI HRVATSKI NAROD BITI PRISILJEN NA SAMOORGANIZIRANJE?

Objavljeno

na

Kako srpska glasila u Hrvatskoj vide fenomene stradanja hrvatskog i srpskog naroda:
O hrvatskima žrtvama glasilo Srpskog narodnog vijeća Novosti kaže: ‘Međutim, u javnim debatama na navedenu temu najčešće se ispostavlja da ideološki otklon prema komunizmu podrazumijeva viktimizaciju poraženih fašističkih snaga.

Viktimizacija kolaboracionista uvijek podrazumijeva relativizaciju njihove odgovornosti i negativnog istorijskog učinka. U tom slučaju govorimo o ideološki motivisanoj reviziji prošlosti’.

O srpskim stradanjima na tribini ‘Jasenovac, negiranje genocida i uloga Katoličke crkve u novom valu revizionizma’, održanoj u srpskom društvu Privrednik, Saša Kosanović iznerviran pitanjima iz publike ‘gdje su dokazi’ zaključuje: ‘Zašto je teško genocidom u hrvatskim školama nazvati ono što se je događalo Srbima u Drugom svjetskom ratu?’

Dakle za srpske ideologe u Hrvatskoj prvo je ideološki motivirana revizija povijesti, a drugo poziv na pomirbu. Takav je zaključak sukladan njihovom poimanju pojma političke korektnosti što onda jasno otkriva kako oni vide pojam ‘političke korektnosti’, odnosno što je za njih korektno tj. nekorektno.

Kada tome dodamo velike misli duhovnog vođe Srba u Hrvatskoj Porfirija Perića koje je on pod egidom ‘Naša pesma’ milozvučno spjevao u desetercu stihovima: ‘Što se ono na Dinari sjaji Đujićeva kokarda na glavi.

Sa Dinare svanuće sloboda, doneće je Momčilo vojvoda’, stvari postaju još jasnije. Osobito ako ih sagledamo u kontekstu godišnjeg izvještaja Sigurnosne obavještajne agencije (SOA) koja navodi da u ‘Hrvatskoj jača četnički pokret’.

Ali to nije sve. Glasilo Srpskog privrednog društva ‘Privrednik’ tugujući zbog neuspjeha spomenute tribine o Jasenovcu zaključuje: ‘ Budući da je i od domaćih i od europskih vladajućih klasa (te njihovih krovnih institucija) iluzorno očekivati borbu protiv rastuće fašizacije, ostaje nam upravo da se ugledamo na revolucionarno vodstvo i borce NOB-a koji su podigli odlučan ustanak na principima internacionalizma i klasnog oslobođenja’. (Zanimljivo je da je ovaj tekst naslova ‘O revizionizmu uprazno’, autora Luke Resanovića, nakon dva dana maknut s portala ‘P-portal’ srpskog društva Privrednik).

E sad je li taj tekst maknut zbog tog jasnog poziva u zaključku autora na oružani ustanka ili onog Drage Pilsela, kojeg autor u istom tekstu spominje jer je na tribini hrvatskom dijelu publike pomalo teatralno poručio da će se, u slučaju desne oružane pobune u Hrvatskoj, s druge strane nalaziti i on te pucati po njima, zajedno s vojskom i policijom Republike Hrvatske, te NATO snaga.

Ni tu nije kraj. Razne antifašističke udruge i savezi u svakoj prilici mantrički izgovaraju pozdrav ‘smrt fašizmu’. Javno govoriti smrt nečemu ili nekome ne može biti nikako drugačije protumačeno nego kao poziv na ubijanje.

Pogotovo jer se iste te skupine i javno očituju tko su to fašisti u Hrvatskoj.

Dakle, kada se zbroji to dvoje više nego jasna postaje namjera i priprema tih antifašističkih skupina na obračun sa svojim neistomišljenicima. I to isti onakav krvavi kakav su već izveli nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Ako su antifašisti već jednom demonstrirali svoju vještinu i sposobnost počinjenja masovnih ubojstava, zašto bi sumnjali da su kadri sve to ponoviti?

Kada svemu tome pridodamo Milorada Pupovca i njegove suradnike koji su i ove godine sastavili tzv. bilten Srpskog narodnog vijeća (SNV) ambiciozno nazvan ‘Govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2015.’, a zapravo popis nepoćudnih Hrvata, postavlja se pitanje Jesu li Hrvati u Hrvatskoj sigurni?

Trebaju li se Hrvati osjećati ugroženi od ovakvih pojava koje su očita prijetnja sigurnosti? Je li ovo sijanje straha i mržnje prema Hrvatima?

Odgovori su očiti. Na potezu je Plenković koji bi najprije trebao zavrnuti obilatu financijsku pipu svim tim četničkim i jugoslavenskim prijetnjama, a potom sve redom pozvati u DORH pa neka objasne o čemu se tu radi.

Međutim, ukoliko se šef hrvatske vlade neće s time pozabaviti, ukoliko neće uposliti državni aparat da zaustavi sve te prijetnje sigurnosti hrvatske države i naroda, hrvatski će narod biti prisiljen na samoorganiziranje.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Krstičević: Hrvatska ne treba brinuti zbog radnih sporova MORH-a

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević poručio je u utorak da Hrvatska ne treba brinuti zbog toga što je MORH izgubio radni spor, pa jednom vojniku mora isplatiti više od 300.000 kuna, a prijeti mu još oko 4000 sličnih sporova.

Krstičević je na novinarsko pitanje o izgubljenom radnom sporu odgovorio kako “MORH ima radnih sporova koje gubi, ali ima i radnih sporova koje dobiva”. To o čemu govorimo je ostavština prošlih vremena, rekao je Krstičević nakon susreta s makedonskom kolegicom Radmilom Škerinskom-Jankovskom.

“Hrvatska se ne treba brinuti, mi upravo radimo sustavno na rješavanju svih tih problema, da nam se ove stvari ubuduće ne bi događale”, kazao je ministar obrane.

Podsjetio je da su iz njegova ministarstva uputili u proceduru izmjene Zakona o službi u oružanim snagama sa ciljem da se vojnicima vrate naknade za rad na terenu, za dežurstvo i za stražu”.

“Ta su materijalna prava bila oduzeta ljudima, a u mom mandatu vojnik je najvrjedniji dio sustava, ovo je godina vojnika, dočasnika i časnika, i upravo sada sustavno radimo da im se vrate ta materijalna prava”, istaknuo je Krstičević.

Prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Karlovcu u korist vojnika Tomislava M. iz Varaždina, MORH mora isplatiti 293.000 kuna, koje će s kamatama znatno nadmašiti brojku od 300.000 kuna, zbog neplaćanja prekovremenih, dežurstava i straža za razdoblje od 2003. do 2006. Uz to, MORH mora platiti i troškove postupka u iznosu od 55.000 kuna. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari