Pratite nas

Komentar

Marko Jurič: N1 televizija u Hrvatskoj je iznad zakona

Objavljeno

na

Agencije za elektroničke medije, ista ona koja je Z1 televiziju zabranila na tri dana zbog jedne benigne satirične odjave, u odogovoru na pismeni upit Projekta Velebit, proglasila se nenadležnom nad N1 televizijom, čija je osnovna karakteristika, slabo kamuflirano jugoslavenstvo.

N1 televizija u Hrvatskoj djeluje potpuno izvan svake zakonske kontrole. Tim povodom Projekt Velebit je poslao pismeni upit nadležnoj Agenciji za elektroničke medije, od koje je stigao odgovor, kako ta Agencija nije nadležna za nadzor rada i novinarskog izvještavanja N1 televizije!

N1 televizija je vrlo zanimljiva pojava u hrvatskom medijskom prostoru. Njen dolazak je 2014. godine spektakularno najavljivan kao vrhunski medijski događaj, ravan otkriću Gutenbergovog tiskarskoga stroja. Razlog je bio taj što je N1 nekakva ispostava planetarnog CNN-a pa smo mi ‘neuki’ tu u Hrvatskoj, trebali biti posebno počašćeni zbog toga.

Međutim, stvari su se vrlo brzo razbistrile i pokaz
ale pravu narav ‘planetarne’ N1 koncepcije. Naime N1 televizija se emitira iz studija u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu, a gleda se u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Otprilike isto kao i JRT ili JUTEL i to ne samo teritorijalno, nego i koncepcijski, odnosno urednički, a to znači vrlo tvrdo jugoslavenski.

Vlasnik N1 televizije je luksemburška tvrtka Adria News S.a.r.l., a u Hrvatskoj je na Trgovačkom sudu registrirana kao Adria News d.o.o., s djelatnošću javnoga informiranja. Način poslovanja, odnosno javnoga informiranja N1 televizije je potpuno prošao ispod radara hrvatske javnosti. U razgovoru s brojnim novinarima ili političarima kojima je bliska medijska problematika, ispostavilo se da vlada potpuno neznanje o tome kako ta televizija u Hrvatskoj djeluje, pod potpuno drugačijim propisima i pravilima, nego svi ostali mediji, točnije pod nikakvim.

Uostalom i autor ovog teksta je sasvim slučajno saznao za ovaj nevjerojatni paradoks, da sveprisutna N1 televizija u Hrvatskoj djeluje potpuno ilegalno, protuzakonito i to ponajprije zahvaljujući nevjerojatnoj benevolentnosti nadležne Agencije za elektroničke medije, iste one koja je Z1 televiziju zabranila na tri dana zbog jedne benigne satirične odjave.

Kolega Mate Bašić je u jednom opširnom tekstu upravo o ovom problemu naveo primjer kolegice Tanje Belobrajdić, koja je bezuspješno pokušala pred sudom začepiti usta jednom klevetniku, koji ju je na portalu te fantomske televizije izvrijeđao. Naime, na ročištu joj je sutkinja odgovorila kako je N1 prijavljena u Luksemburgu i da zapravo ne znaju što napraviti u tom slučaju.

Stoga smo nadležnoj Agenciji za elektroničke medije poslali dopis, da nam objasne temeljem kojih zakona, propisa i odredbi, N1 televizija djeluje u Hrvatskoj? Tko nadzire njihovo poslovanje, novinarsko izvještavanje i njihov informativni program? Kako je regulirana njihova urednička i kaznena odgovornost emitiranog sadržaja u Hrvatskoj?

Kako smo već spomenuli u tekstu, nadležna se Agencija proglasila nenadležnom, a odgovor koji smo dobili, objavljujemo uz ovaj tekst. Zanimljivo je objašnjenje nenadležnosti nadležne Agencije koji potpisuje ravnateljica Mirjana Rakić i koje glasi: “Sukladno načelu zemlje porijekla, društvo može biti u nadležnosti samo jedne zemlje članice EU, a to je u ovom slučaju Luksemburg. Navedeno načelo je osnova Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama te omogućuje stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta”.

E sad, ovako sročeno objašnjenje zapravo ništa ne znači i ne daje objašnjenje za odgovor koji nam je stigao iz Rakićkine agencije, a evo zašto:

U obrazloženju ravnateljica Mirjana Rakić spominje “Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama”. Radi se o Direktivi koja regulira prekograničnu razmjenu tehnologija i medijskog sadržaja i stvaranja zajedničkog tržišta. U jednom se članu spominje nadležnost koja se svodi na jednu zemlju, ali Direktiva ne određuje koja bi to trebala biti.

U ovom bi slučaju u najmanju ruku bilo suludo očekivati kako će neka luksemburška nadzorna agencija nadzirati rad N1 televizije u Hrvatskoj ili poduzeća Adria News d.o.o., registriranog u Hrvatskoj. U obrazloženju se još spominje i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta koje je kao ideja prisutno u raznim dokumentima EU, ali se uglavnom odnosi za stvaranje zajedničkog tržišta integriranjem elektronskog i internetskog poslovanja od onog kartičnog pa do upravnog. Dakle ni tu nema ničega zbog čega bi se nadležna hrvatska agencija mogla proglastiti nenadležnom.

I na kraju se Dopis Agencije poziva na članke Zakona o elektroničkim medijima, koji u člancima 5. i 6. upravo reguliraju ovakve slučajeve poput ovog N1 televizije. Članak 5. regulira mogućnost registracije poslovanja stranih tvrtki, a članak 6. i izrijekom predviđa situaciju kada “pružatelj audiovizualnih medijskih usluga ima svoje sjedište u drugoj državi članici Europske unije, a uredničke odluke o audiovizualnoj medijskoj usluzi se donose u Republici Hrvatskoj” pa se za njega smatra da ima poslovni nastan (što znači da su tijela vlasti RH nadležna za poslovanje) u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj djeluje znatan dio radne snage uključene u obavljanje djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga. Na N1 televiziji u Hrvatskoj je zaposleno, odnosno angažirano, oko 150 ljudi.

Ukratko, ovakvo obrazloženje odgovora o nenadležnosti, zapravo kada se bolje proanalizira, upućuje na upravo suprotni odgovor, a to je da je Agencija za elektroničke medije nadležna za program N1 televizije. Postavlja se pitanje zašto se je nadležna Agencija za elektroničke medije proglasila nenadležnom u slučaju N1 televizije? Primjerice, zašto je ista ta Agencija nadležna u slučaju RTL-a ili Nova tv? Jer i to su strane tv kuće koje su osnovale svoje podružnice u Hrvatskoj, baš kao i N1 televizija. Zašto dijametralno suprotna mjerila u istim slučajevima?

Je li moguće da odgovorni u Agenciji za elektroničke medije nisu dovoljno kompetentni za ovakve slučajeve?

Ili se možda pravi razlog ovakvog benevolentnog stava Agencije krije u programu, uređivačkoj koncepciji i u političko-ideološkom usmjerenju N1 televizije, koje se ne može opisati nikako drugačije nego kao slabo kamuflirano jugoslavenstvo?

Marko Jurič / Projekt Velebit

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Željka MARKIĆ: Zar nije žalosno da niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

Harrisonovo cvijeće na HRT-u. Film je snimljen 2002. Zar nije žalosno da niti jedan ministar kulture, niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji poput ovog koji je snimio Francuz Eli Chouraqui?

O Vinkovicima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Iloku, Dubrovniku, Karlovcu, Slanom, Hrvatskoj Kostajnici… Toliko ljubavnih, obiteljskih priča, toliko junačkih djela, toliko hrabrih, dobrih ljudi.

Nije li sramotno da mi, nakon što su stotine milijuna kuna našeg novca dodjeljivane po političkom ključu raznim “kulturnim” projektima – sjedimo 2017. sretni i zahvalni što u pozadini priče, koja opisuje veliku ljubav i hrabrost Amerikanaca, možemo vidjeti i opis strave i užasa kojem su u Vukovaru bili izloženi Hrvati?, komentirala je Željka Markić.

Podsjetimo Harrisonovo cvijeće (engleski Harrison’s Flowers) je francuska ratna drama iz 2000. koju je režirao Elie Chouraqui prema romanu “Diable a l’avantage” Isabel Ellsen. Radnja se odvija tijekom bitke za Vukovar, usred koje jedna Amerikanka (Andie MacDowell) traži svojeg nestalog supruga, novinara Harrisona, koji je nestao tijekom opsade grada. Film je sniman u SAD-u i Češkoj.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari