Pratite nas

Komentar

Marko Jurič: N1 televizija u Hrvatskoj je iznad zakona

Objavljeno

na

Agencije za elektroničke medije, ista ona koja je Z1 televiziju zabranila na tri dana zbog jedne benigne satirične odjave, u odogovoru na pismeni upit Projekta Velebit, proglasila se nenadležnom nad N1 televizijom, čija je osnovna karakteristika, slabo kamuflirano jugoslavenstvo.

N1 televizija u Hrvatskoj djeluje potpuno izvan svake zakonske kontrole. Tim povodom Projekt Velebit je poslao pismeni upit nadležnoj Agenciji za elektroničke medije, od koje je stigao odgovor, kako ta Agencija nije nadležna za nadzor rada i novinarskog izvještavanja N1 televizije!

N1 televizija je vrlo zanimljiva pojava u hrvatskom medijskom prostoru. Njen dolazak je 2014. godine spektakularno najavljivan kao vrhunski medijski događaj, ravan otkriću Gutenbergovog tiskarskoga stroja. Razlog je bio taj što je N1 nekakva ispostava planetarnog CNN-a pa smo mi ‘neuki’ tu u Hrvatskoj, trebali biti posebno počašćeni zbog toga.

Međutim, stvari su se vrlo brzo razbistrile i pokaz
ale pravu narav ‘planetarne’ N1 koncepcije. Naime N1 televizija se emitira iz studija u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu, a gleda se u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Otprilike isto kao i JRT ili JUTEL i to ne samo teritorijalno, nego i koncepcijski, odnosno urednički, a to znači vrlo tvrdo jugoslavenski.

Vlasnik N1 televizije je luksemburška tvrtka Adria News S.a.r.l., a u Hrvatskoj je na Trgovačkom sudu registrirana kao Adria News d.o.o., s djelatnošću javnoga informiranja. Način poslovanja, odnosno javnoga informiranja N1 televizije je potpuno prošao ispod radara hrvatske javnosti. U razgovoru s brojnim novinarima ili političarima kojima je bliska medijska problematika, ispostavilo se da vlada potpuno neznanje o tome kako ta televizija u Hrvatskoj djeluje, pod potpuno drugačijim propisima i pravilima, nego svi ostali mediji, točnije pod nikakvim.

Uostalom i autor ovog teksta je sasvim slučajno saznao za ovaj nevjerojatni paradoks, da sveprisutna N1 televizija u Hrvatskoj djeluje potpuno ilegalno, protuzakonito i to ponajprije zahvaljujući nevjerojatnoj benevolentnosti nadležne Agencije za elektroničke medije, iste one koja je Z1 televiziju zabranila na tri dana zbog jedne benigne satirične odjave.

Kolega Mate Bašić je u jednom opširnom tekstu upravo o ovom problemu naveo primjer kolegice Tanje Belobrajdić, koja je bezuspješno pokušala pred sudom začepiti usta jednom klevetniku, koji ju je na portalu te fantomske televizije izvrijeđao. Naime, na ročištu joj je sutkinja odgovorila kako je N1 prijavljena u Luksemburgu i da zapravo ne znaju što napraviti u tom slučaju.

Stoga smo nadležnoj Agenciji za elektroničke medije poslali dopis, da nam objasne temeljem kojih zakona, propisa i odredbi, N1 televizija djeluje u Hrvatskoj? Tko nadzire njihovo poslovanje, novinarsko izvještavanje i njihov informativni program? Kako je regulirana njihova urednička i kaznena odgovornost emitiranog sadržaja u Hrvatskoj?

Kako smo već spomenuli u tekstu, nadležna se Agencija proglasila nenadležnom, a odgovor koji smo dobili, objavljujemo uz ovaj tekst. Zanimljivo je objašnjenje nenadležnosti nadležne Agencije koji potpisuje ravnateljica Mirjana Rakić i koje glasi: “Sukladno načelu zemlje porijekla, društvo može biti u nadležnosti samo jedne zemlje članice EU, a to je u ovom slučaju Luksemburg. Navedeno načelo je osnova Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama te omogućuje stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta”.

E sad, ovako sročeno objašnjenje zapravo ništa ne znači i ne daje objašnjenje za odgovor koji nam je stigao iz Rakićkine agencije, a evo zašto:

U obrazloženju ravnateljica Mirjana Rakić spominje “Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama”. Radi se o Direktivi koja regulira prekograničnu razmjenu tehnologija i medijskog sadržaja i stvaranja zajedničkog tržišta. U jednom se članu spominje nadležnost koja se svodi na jednu zemlju, ali Direktiva ne određuje koja bi to trebala biti.

U ovom bi slučaju u najmanju ruku bilo suludo očekivati kako će neka luksemburška nadzorna agencija nadzirati rad N1 televizije u Hrvatskoj ili poduzeća Adria News d.o.o., registriranog u Hrvatskoj. U obrazloženju se još spominje i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta koje je kao ideja prisutno u raznim dokumentima EU, ali se uglavnom odnosi za stvaranje zajedničkog tržišta integriranjem elektronskog i internetskog poslovanja od onog kartičnog pa do upravnog. Dakle ni tu nema ničega zbog čega bi se nadležna hrvatska agencija mogla proglastiti nenadležnom.

I na kraju se Dopis Agencije poziva na članke Zakona o elektroničkim medijima, koji u člancima 5. i 6. upravo reguliraju ovakve slučajeve poput ovog N1 televizije. Članak 5. regulira mogućnost registracije poslovanja stranih tvrtki, a članak 6. i izrijekom predviđa situaciju kada “pružatelj audiovizualnih medijskih usluga ima svoje sjedište u drugoj državi članici Europske unije, a uredničke odluke o audiovizualnoj medijskoj usluzi se donose u Republici Hrvatskoj” pa se za njega smatra da ima poslovni nastan (što znači da su tijela vlasti RH nadležna za poslovanje) u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj djeluje znatan dio radne snage uključene u obavljanje djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga. Na N1 televiziji u Hrvatskoj je zaposleno, odnosno angažirano, oko 150 ljudi.

Ukratko, ovakvo obrazloženje odgovora o nenadležnosti, zapravo kada se bolje proanalizira, upućuje na upravo suprotni odgovor, a to je da je Agencija za elektroničke medije nadležna za program N1 televizije. Postavlja se pitanje zašto se je nadležna Agencija za elektroničke medije proglasila nenadležnom u slučaju N1 televizije? Primjerice, zašto je ista ta Agencija nadležna u slučaju RTL-a ili Nova tv? Jer i to su strane tv kuće koje su osnovale svoje podružnice u Hrvatskoj, baš kao i N1 televizija. Zašto dijametralno suprotna mjerila u istim slučajevima?

Je li moguće da odgovorni u Agenciji za elektroničke medije nisu dovoljno kompetentni za ovakve slučajeve?

Ili se možda pravi razlog ovakvog benevolentnog stava Agencije krije u programu, uređivačkoj koncepciji i u političko-ideološkom usmjerenju N1 televizije, koje se ne može opisati nikako drugačije nego kao slabo kamuflirano jugoslavenstvo?

Marko Jurič / Projekt Velebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ivkošić: Kad Škoro ‘vrati narodu Hrvatsku’, svi ćemo pjevati

Objavljeno

na

Objavio

Bože, što će nam biti lijepo kad Miroslav Škoro bude predsjednik! Na referendumima koje će pokrenuti odlučit ćemo o svom životu, povećat ćemo si plaće, nećemo više raditi nedjeljom.

Škori će se kao predsjedniku države proširiti ovlasti, a on će s tako velikom moći “vratiti narodu Hrvatsku”, to jest nama, kako danas reče razdraganim Zaprešićanima. Kao i on, imat ćemo dionice u tvrtkama, brati dividende i bogatiti se i samo bogatiti.

Onda će nas sve predsjednik poslati u pjevačku školu pa ćemo pjevati lijepo kao i on, sami ćemo sebi priređivati koncerte, jedni ćemo drugima biti mili i pjevati “Milo moje” dok će se od zavisti izjedati oni koji sada vode najveću stranku i koji su “izdali HDZ i hadezeovce”.

O, srećo naša, gdje si prije bio!? Zašto nas davno nisi poveo, zašto si dopustio da narod izdan od svoga vodstva godinama živi u nevoljama, osiromašuje i iseljava se iz zemlje?

Zašto nas nisi poveo čim nam je prije trideset godina zaprijetila opasnost od braće iz susjedstva pa da ih sredimo u dva dana i stvorimo svoju državu?

Ali razumijemo te, imao si ti plemenitijih nakana, dok je ovdje bilo klanje, ti si otišao u Ameriku i tamo u ljubavnim zanosima širio bratstvo i jedinstvo, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Herman Vukušić: HLK i slučajevi Jusup i Kaleb: mali podsjetnik

Objavljeno

na

Objavio

Ovih dana slučaj kolege Jusupa iz Obrovca dobio je tragičan epilog u vidu smrti Veronike Pecolaj, njegove “medicinske sestre” koju je on doveo iz psihijatrijske institucije, a koja se vjerojatno ugušila hranom.

Nekako u isto vrijeme, vrhovni vještački konzilij Medicinskog fakulteta u Zagrebu donio je zaključak kako je u slučaju smrti malog Gabrijela Bebića u Metkoviću spram nesretnog dječaka jedino ispravno postupila kolegica Ksenija Kaleb.

S obzirom da mi kao narod imamo tendenciju kratkog pamćenja, koristim ovu priliku da podsjetim javnost kako se u narečenim slučajevima postavila Hrvatska liječnička komora (HLK).

HLK je dopustila da se prijavljeni slučaj kolege Jusupa “kupusa” u njihovim ladicama PUNA ČETIRI MJESECA prije nego li je uopće postao javan, o čemu je dobro upućeni izvor iz Komore u svibnju ove godine rekao sljedeće:

“Nedopustivo bi bilo da se ne reagira na bilo koju prijavu u periodu od 4 mjeseca!

Ne samo nedopustivo, nego je nemarno, nezamislivo i protivno zadaći i Statutu Komore ne reagirati 4 mjeseca na ovakav sadržaj prijave.

Nemarno je i nedopustivo te protivno zadaći i Statutu Komore i ne reagirati na činjenicu da gotovo 1000 pacijenata luta bez mogućnosti realizacije svojih potreba u obiteljskoj medicini!

Neetično je postupanje Komore i prema kolegi dr. Jusupu, koji je očito sad već dulji period ozbiljno bolestan s dijagnozom teške i kronične bolesti.

Težak je i ozbiljan propust ne reagirati i ne uputiti ga da prestane s navedenom praksom i pokrene postupak vlastitog liječenja, što se tek sada nakon burne reakcije javnosti i na njegovu vlastitu inicijativu i dogodilo”.

U slučaju smrti malog Gabrijela Bebića HLK je kroz nalaz svojeg Povjerenstva za stručni nadzor najveću krivnju svela na doktoricu Kseniju Kaleb, unatoč gomili činjenica koje su govorile suprotno te stavu stručne javnosti.

Kao jedan od primjera ovdje ću spomenuti podatak da je postupak nadzora koji je HLK sprovela nad kolegicom Kaleb suprotan samom pravilniku HLK o medicinskom nadzoru!

Također, vrijedno je i prisjetiti se dopisa u kojem je kolegica Kaleb mjesecima prije ove tragedije upozoravala HLK na stanje loše opremljenosti DZ Metković, a na koji nikada nije dobila odgovor!

Kako su prema već spomenutom vještačenju Medicinskog fakulteta u Zagrebu propuste u liječenju malog Gabrijela počinili svi osim doktorice Kaleb, ona će svoju zadovoljštinu za blaćenje ugleda od strane HLK u budućnosti potražiti na sudu.

U međuvremenu, na valu štrajka prosvjetara, javilo se i oktroirano čelništvo HLK koje bi sada, eto, povlačilo privole za liječnički prekovremeni rad i malo išlo kod premijera na razgovor.

Pri tome zaboravljaju na dvije stvari.

Prvo, svojim su općim nečinjenjem i neaktivnošću po pitanjima statusa liječničke struke, te “igrama prijestolja” oko vlasti u HLK uvelike doprinijeli lošem stanju liječništva u Hrvatskoj danas.

Drugo, premijer je jasno rekao da neće sjesti za stol sa onima koji imaju veću plaću od njega.. komentirao je Herman Vukušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari