Pratite nas

Pregled

Marko Ljubić: Hrvatski politički sustav zahtjeva potpunu radikalnu rekonstrukciju

Objavljeno

na

“U ovom trenutku je izuzetno bitno ozbiljno pristupiti promjeni izbornog i političkog sustava u Hrvatskoj. Izborno zakonodavstvo je ključni instrument upravljanja svakom državom u njenom razvoju, pogotovo u njenom usmjeravanju”, rekao je kolumnist  Narod.hr-a Marko Ljubić u emisiji Zoom Zagreb televizije Z1.

“Čitav niz pokazatelja daje do znanja da je u Hrvatskoj nužno početi razmišljati, obzirom da su ovakve izborne jedinice neodgovarajuće jer izravno utječu i generiraju potpunu neravnopravnost prava glasa pojedinca, a to je izravno udarac na temeljna ljudska prava”, dodavši kako je važno izjednačiti pravo glasa svih ljudi i isključiti podjelu u hrvatskom narodu.

“Što se tiče izbornog sustava, g. Podolnjak, uvaženi član Mosta, profesor ustavnog prava, sudjelovao je kao konzultant i bliski suradnik udruzi U ime obitelji, kada su daleko ozbiljniji prijedlog izmjena izbornog sustava predložili i dobili legitimitet 380 000 potpisa, bez obzira što je to referendum, no to je ogroman legitimitet. No, Most s ove pozicije nije ni pokušao to iskoristiti. Hoće li imati jedan ili tri preferencijalna glasa, to je zapravo u složenosti problema koje imamo, poprilična banalnost”, naglasio je Ljubić dodavši kako će Petrov Plenkoviću prouzročiti problema ako odluči ispuniti sve iz govora pri preuzimanju svoj pozicije predsjednika Hrvatskog sabora.

“Hrvatski politički sustav zahtjeva potpunu radikalnu rekonstrukciju”, naglasio je Ljubić.

“Mi nemamo razvijenu medijsku i političku kulturu i jedna drugu generiraju u njezinim slabostima”, rekao je Ljubić.

Financiranje stranaka

“Pitanje korupcije u Hrvatskoj je problem koji se treba rješavati na sustavan način. U svijetu postoji niz iskustava oko financiranja političkih stranaka”, rekao je dodavši kako bi za njega bio ispravan princip da se prihodi stranaka vežu uz prihode države.

Trenutna politička situacija

Komentirajući trenutnu situaciju oko Vlade, rekao je kako je Most dobio jako puno pozicijom predsjednika Sabora te kako su time dobili satisfakciju veću od njihovih danih jamstava.

Mjesto ministra kulture

“Hasanbegović nije žrtva niti je zaslužio takav tretman. Za mene je primjereno, civilizirano, ljudski, časno i pošteno reći ‘Želim ostati na toj fukciji’. Nije nikoga hapsio, nametao svoja politička stajališta i na taj način je potpuno ispravan.

Postavlja se posve principijelno pitanje, ako već neće biti ministar onda moramo znati kakvu ćemo mi to kulturu voditi kroz nacionalnu politiku i zašto nije dobar za tu kulturnu politiku. To je elementarno pravo i treba to znati. Vrh HDZ-a je do sada pokazao da nema jasno stajalište”, kaže Ljubić.

“Razumijem Plenkovića koji ima svoju viziju hrvatske državne politike i normalno je da provodi svoju viziju. Onda je u redu da Hasanbegoviću kaže da neće biti ministar u njegovoj vladi jer on ima boljeg čovjeka koji promovira takvu politiku, a vi promovirate ovakvu. Plenković ima pravo odabrati ljude koje želi, ali ključno je pitanje zašto u tišini otići s neke ministarske pozicije, tu se ne radi samo o Hasanbegovićevom odlasku s mjesta ministra kulture, nego o političkoj eutanaziji njega unutar HDZ-a”, smatra Ljubić.

“Plenković će bez većih poteškoća ukloniti Hasanbegovića i staviti svoga čovjeka. Tko god on bio važno je u kojem pravcu ide HDZ. Stranka se već duže vremena traži. Nakon Tuđmana nema jasno profilirane politike.U sadašnjem HDZ-u imate posve suprotna stajališta”, istaknuo je Ljubić.

“Neće doći do stvaranja frakcija u HDZ-u. Hasanbegovića se vidi kao lidera uvjetno rečeno desne pozicije u HDZ-u, ali nema toliko staža ni iskustva u stranci”, dodao je.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

SAD računa na Hrvatsku kao jednog od ključnog partnera u regiji jugoistočne Europe

Objavljeno

na

Objavio

Posjetom američkom Ministarstvu domovinske sigurnosti ministar unutarnjih poslova Davor Božinović završava trodnevni službeni posjet Washingtonu.

S direktorom FBI-a Christopherom Wrayom dogovorio je jaču suradnju MUP-a i američkog Federalnog istražnog ureda, posebno kada je riječ o obuci hrvatskog kadra.

U State Departmentu i na Capitol Hillu naglašavaju da je Hrvatska i za novu američku administraciju najstabilniji partner na jugoistoku Europe.

Na sastanku s ministrom pravosuđa SAD-a Jeffom Sessionsom dominirala je potvrda strateškog partnerstva između SAD-a i Hrvatske.

Pretresli smo pitanja koja su zajednička za dvije administracije: sigurnost, borba protiv organiziranog kriminala, terorizam, suzbijanje trgovine drogom, migracija. Ni Amerika se ne može nositi sama i potreban joj je oslonac na partnere, a u Hrvatskoj ima partnera koji je već godinama na tragu onoga što je borba za bolji svijet, rekao je Božinović za HRT

Sastanci na visokoj razini (State Department, Kongres, Ministarstvo pravosuđa, DEA, FBI), znače priznanje hrvatskoj Vladi i naporima koje ona ulaže na području sigurnosti.

Što se tiče MUP-a, ovim posjetom otvaramo novu stranicu jer će naša suradnja biti još dublja i strukturiranija po svim područjima. Bio sam u prilici razgovarati s vodećim ljudima agencija FBI i DEA. Domovinska sigurnost govori o tome da postoji cijeli niz područja u kojima možemo i moramo jače surađivati s Amerikom, dodao je.

SAD i Hrvatska dijele zajedničke interese u smislu zaštite svega onoga što su naše zajedničke vrijednosti u razvoju demokracije, slobodnog tržišta i vladavine prava.

Stoga ne bih govorio o posebnim očekivanja od SAD-a, nego više o partnerstvu na ispunjenju ciljeva koji su nam zajednički. ‘Amerika prva’ jest geslo ove administracije, no ova administracija pokazala je da računa na Hrvatsku kao jednog od najsnažnijih partnera i sigurno ključnog partnera u regiji jugoistočne Europe, rekao je Božinović.

Ministar je u SAD-u razgovarao i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se olakšalo američko investiranje u Hrvatsku. Što se tiče viza, MUP sa svoje strane pridonosi tome da se one ukinu, rekao je ministar za HRT

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Hasanbegović: Žele stvoriti ozračje u društvu u kojem bi se nametnula neka vrsta autocenzure

Objavljeno

na

Objavio

Kako spriječiti poziv na nasilje i govor mržnje na internetskim portalima i društvenim mrežama? Treba li nam za to poseban zakon? Hoće li on ograničiti slobodu govora?

U Poligrafu Prvog programa Hrvatskog radija gostovali su Zlatko Hasanbegović, Furio Radin, Nina Obuljen-Koržinek i Nikola Grmoja.

Bivši ministar kulure, saborski zastupnik Neovisni za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović smatra da nam ne treba novi zakon poput onog u Njemačkoj, zato što postojeći kazneni zakon jasno rješava te stvari. Nije mu jasan povod za današnju temu. “Bojim se da u pozadini nametanja ove teme ne stoje altruistički razlozi već prizemni politički interesi koji žele legitimnu političku kritiku prikazati kao vrstu govora mržnje. Žele stvoriti ozračje u društvu u kojem bi se nametnula neka vrsta autocenzure i stvorilo stanje koje poznajemo iz jugoslavenskog komunizma kada je postojao institut verbalnog delikta”, rekao je.

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek je istaknula da se inicijativa o kojoj se počelo govoriti ovaj tjedan ne odnosi na medije. Pitanje komentiranja u medijima bit će regulirano zakonom o elektroničkim medijima. Smatra da se ovoj temi mora pristupiti ozbiljnije. “Prije nekoliko mjeseci Vlada je okupila resorna ministarstva, kako bismo vidjeli kakva je u Hrvatskoj situacija vezana uz nezakonita postupanja na internetu. Inicijativa ide prema tome da se vidi kako zaštititi građane od nedozvoljene i nelegalne komunikacije na internetu”.

“Vrlo je važno na početku objasniti jednu stvar. Pitanje slobode govora je ustavna kategorija i ne dovodi se u pitanje. Međutim ona se odnosi na pojedinca – osobu s imenom i prezimenom koja ima pravo iznositi svoje mišljenje. Ono što se događa kroz društvene mreže i platforme je da se neprimjereni sadržaji dijele anonimno, a zbog toga ih je vrlo teško suzbiti. koristi se krinka slobode govora. To je jedan globalni problem”, istaknula je.

“Mi nemamo rješenje, niti smo počeli pisati konkretan zakon. Niti se licitira o ikakvim kaznama. Dakle to su sve neistine koje se plasiraju u javnost kako bi se raspravu o ovom vrlo važnom pitanju kontaminiralo prizemnim politikantskim, ne bih čak rekla ni argumentima. Mi evidentno imamo problem u Hrvatskoj, Europi i svijetu”, naglasila je.

Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja je rekao da je uvijek za edukaciju, a ne represiju. Ne slaže se da je teško doći do IP adrese, tj. osobe za kompjuterom koja iznosi neprimjerene sadržaje. “Ne smatram da je za one koji se skrivaju iza lažnih identitea potreban lažni zakonodavni okvir. Našim službama treba osigurati bolje instrumente da im pomognu doći do tih osoba. Može se doći do osoba koje se kriju iza lažnih imena. To nije problem”, istaknuo je Grmoja.

“Mi smo posljednjih dana imali napad i s lijeve i desne strane političkog spektra – da se na Facebooku vrši cenzura. Zato što su brisane određene objave. Kao što je bilo oko generala Praljka”, smatra.

“Ako krenemo u nešto takvo – to je Pandorina kutija – ako se vlasnicima portala i društvenih mreža nametne obaveza da kod administriranja moraju uklanjati sve te komentare  – dogodit će se autocenzura. Oni će radije brisati, nego sebe dovesti u neku rizičnu situaciju. Sloboda govora je temelj svih sloboda i njumoramo štititi više od svega drugoga. Trebamo ići s edukacijom, organizirati javne rasprave i primjenjivati postojeći zakonski okvir, naglasio je.

Potpredsjednik hrvatskog Sabora, zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin je istaknuo da su političari narcisodni i uvijek misli da se nešto radi zbog njih. Ovo je problem koji zahvaća političare jednako kao i sve druge segmente društva, a najviše mlade. Pogledajte koliko problema u školama izazivaju objave na Facebooku i Youtubu. Ne slažem se s gospodinom Hasanbegovićem da je to povratak u verbalni delikt. Govor mržnje je eufemizam. Tu se radi o nasilju koje ima za posljedicu psihičke rane”, rekao je.

“No ne znači da su društvene mreže negativne. One su naprosto jedan novi prostor o kojima treba razmišljati na novi način kako bi imale jedan pozitivan, a ne negativan učinak. Mi političari smo zadnji u tome jer smo istrenirani primati uvrede. Mi smo najspremniji”, smatra.

“Tu se sukobljavaju dva principa – sloboda govora i zlouporaba slobode govora. U SAD-u je to regulirano na osnovi prvog amandmana. U Europi je ona stavljena na gotovo istu razinu s odgovornošću koju imate. Umberto Eco je rekao, a ja mu vjerujem, da su društvene mreže prostor u kojem najveći idiot može reći najveći idiotizam, a da ostane društveno živ. To mora imati dugoročnu zakonsku regulativu”, zaključio je.

Nino Raspudić: Lex Stanković i novi teror ‘zaustavljača mržnje’

 

Hasanbegović: Uplatio sam novac za Forum.tm i Lupiga.com, čekam poklone

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari