Pratite nas

Pregled

Marko Ljubić u Bujici: ‘Na ovim su izborima suverenisti pokazali pravac kojim treba ići’

Objavljeno

na

“Plenković sada pokušava vlastitu lidersku odgovornost prebaciti na cijelu stranku,“ kaže Ljubić uz opasku: “Samo što još i narod nije proglasio neodgovornim, zato što nismo prepoznali njegove ‘genijalne’ vizije kojima već dvije, tri godine pokušava kolektivni preodgoj…“

Da je na europskim izborima došlo do bilo kakve sinergije na desnici, Plenković bi bio teško potučen, govori Ljubić.

“Na ovim su izborima suverenisti pokazali pravac kojim treba ići,“ smatra Ljubić: “Najvažnije što su pokazali je da su na listu stavili tek 5 predstavnika stranaka, dok je 7 ljudi bilo nezavisno. Ovorili su vrata liste nezavisnim intelektualcima, braniteljima, izvrsnim ljudima pred kojima je golem put…“

Ljubić se osvrnuo i na Neovisne za Hrvatsku: – U jednom sam trenutku čak i grubo reagirao, revoltiran njihovim nerazumnim ponašanjem. Međutim, daleko je to od toga da ja u tim ljudima, prvenstveno u Zlatku Hasanbegoviću i Željku Glasnoviću, ne vidim bisere hrvatske političke budućnosti. Uz sve kritike koje imam, činjenica je da narod od njih ima velika očekivanja. Tisuće ljudi susreće me svaki dan i plačnim glasom govori da im kažem da se ujedine. Svi imamo pravo na pogrešku, oni su pogriješili, nisu dobro prošli i nad tim ne treba likovati. Zato mi je drago da je kraljica ovih izbora Ruža Tomašić pozvala na zajedništvo već u izbornoj noći. Iskreno, razočaran sam ponašanjem Brune Esih, ali se ipak nadam da će i njoj netko pametan savjetovati da ne ulazi u sukobe. Ona ne mora piti kavu sa Zekanovićem, ali treba slušati ljude koji nešto znaju. Izbori su pokazali da sve naše pametne ljude moramo okupiti i ostvariti uspjeh na parlamentarnim izborima.

S ocjena Marka Ljubića o potrebi ujedinjenja desnice za parlamentarne izbore složio se u izjavi za Bujicu dr. Slaven Letica, kao i Tihomir Dujmović koji se javio uživo u emisiju.

Na konkretno pitanje je li Andrej Plenković gubitnik ili dobitnik ovih izbora, Marko Ljubić je odgovorio: – Svatko s mrvicom razuma zna da je Plenković doživio poraz. Čak sam poštovao njegovu samovolju i lidersku nakanu da svojoj stranci nametne liste, kampanju i modalitet komunikacije s narodom te da tako ispita vlastitu politiku. Dobio je stranku praktički na tacni i priliku da pokaže koliko zapravo vrijedi. Kao odgovoran političar, koji je prošao europske političke škole i koji se toliko zaklinje u vjerodostojnost i europske stečevine koje podupire dušom i srcem, mogao je ili slaviti ako trijumfira – ili  preuzeti odgovornost, ako padne. Nema nikakve dvojbe da je on teško poražen! Usprkos nevjerojatnoj kontroli sustava i inženjeringu kroz medije, manipulacije anketama, unatoč svojim saveznicima Pupovcu i HNS-u koji su se samostalno kandidirali znajući da ne mogu proći, ali da na taj način čine HDZ-ovu branu pred SDP-om…

“Plenković je vjerojatno potaknuo neke strukture na desnom političkom spektru da ne dođe do ujedinjenja,“ otkriva Ljubić i dodaje: “Računao je na disperziju desnih glasova i mislio da može mirno spavati…“

Ipak, kaže Ljubić, Plenković je podcijenio vlastito članstvo: – Tradicionalno biračko tijelo na njegove politike u zadnjih dvije godine ne gleda blagonaklono. Tu stvar Plenković nije mogao kontrolirati i to mu se odbilo o glavu!

Plenković je cinik, jer izlazi pred naciju i kaže da nije zadovoljan – nastavlja Marko Ljubić: – Nema on što biti zadovoljan ili nezadovoljan, zadovoljni trebaju biti članovi HDZ-a. I oni mu sada trebaju reći: “Dragi gospodine, mi nismo zadovoljni!“ Ali HDZ izgleda nema snage za to.

Brojke su neumoljive, smatra Ljubić i podsjeća da je Ruža Tomašić nad Plenkovićem trijumfirala i na prošlim izborima za Europski parlament, kada je osvojila 30.000 glasova više od njega. Najveći pobjednik ovih izbora je Hrvatski narod – govori Ljubić, bez ikakve patetike i obrazlaže: – Hrvatski suverenisti na ovim su izborima predvodili narod i prepoznali njegovo bilo. Riječ je o jednom opravdanom protestu i potrebi da se Hrvatska u političkom smislu vrati doma, a ne da ide u smjeru Bruxellesa. Hrvatski suverenisti uspjeli su artikulirati višegodišnje narodno nezadovoljstvo od Istanbulske konvencije, preko Marakeškog sporazma, krađe referendumskih potpisa do protivljenja ulasku Srbije u EU. Panika kod Plenkovića najveća je zbog toga što vidi koliko je glasova dobila desnica, a koliko ih je on izgubio. Ti glasovi, iako disperzirani, dokazuju da više od polovice našeg naroda uvjerljivo pripada nacionalnom, suverenističkom i kršćanskom spektru. Više od polovice naroda ne želi da se Hrvatsku štipa za stražnjicu i tu je alternativa jedino Ruža Tomašić i Hrvatski suverenisti.

“Koliko god Plenković bio fin, uglađen i obrazovan, on ima problem s korijenima, on je miljama svjetonazorski udaljen od biračkog tijela na koje računa,“ napominje Ljubić i pita: “Kada ste ga zadnji puta vidjeli spontano u masi, koja nije strogo kontrolirana, među ljudima?! On tu nije doma, a njegov je svijet – svijet briselskih hodnika.“

Marko Ljubić podupire ideju o kandidaturi Miroslava Škore za predsjednika države: – Škoru beskrajno poštujem i cijenim. Narod bi ga sigurno prihvatio! On je iznimni intelektualac. To nije dokazao samo svojim doktoratom, on je uspješan na svom području bio do sada i sigurno ne bi propustio biti uspješni predsjednik. Da sam na mjestu Kolinde, ne bih bio miran! Ona je pokušala estradizirati politiku predsjednice države, a Miroslav Škoro, koji je na estradnom području, svime što radi iznimno profesionalno pokazuje da ne bi estradizirao politiku. Kolinda je estradizirala svoju funkciju, a Škoro bi je uozbiljio. U to sam 100 posto uvjeren. Mi moramo znati želimo li paradu kakvu promovira Kolinda ili ćemo napokon zauzeti jasne stavove.

Ljubić Kolindi zamjera što na Bleiburg ide “poskrivečki“ i drago mu je što je Škoro najavio da bi sa svojim narodom, kao predsjednik išao uvijek, na svaku komemoraciju: – To samo dokazuje da Škoro živi sa svojim narodom. Ne možeš biti Predsjednik Republike, a sramit se iskazivanja poštovanja prema hrvatskoj žrtvi.

Voditelj je u Bujici izveo i mali performans; u stolicu drugog gosta smjestio je ‘Crnog labuda’ i postavljao mu pitanja, ne bi li dešifrirao izjave Plenkovićevog analitičara Roberta Kopala. ‘Crni labud’ potpisan kao ‘endemska vrsta iz reda optuženika’ za sada nije htio davati odgovore.

CIJELU EMISIJU POGLEDAJTE OVDJE:  https://youtu.be/VyEZScFfqt4

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je humanističke znanosti vs STEM, a gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić i Igor Mikloušić.

STEM je akronim koji označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, naglasila je u uvodu voditeljica.

Marijana Bijelić navela je da se znanosti dijele na prirodne, humanističke i društvene.

“Što je znanost apstraktnija, u najvećoj mogućoj mjeri je izvan ideologije.”, kaže Bijelić.

Petar Tomev Mitrikeski kao genetičar navodi da je STEM-ovac te objašnjava.

“Humanističke znanosti tiču se čovjeka, društvene znanosti promatraju institucije i čovjekovo ponašanje u skupini, a prirodne znanosti govore o genetici i evoluciji.”

Mikloušić: Pada interes za humanističkim znanostima

“Pada interes za humanističkim znanostima od 2008. od financijske krize”, navodi Mikloušić te ocjenjuje: “Ljudi koji će u budućnosti voditi financije ili državu moraju imati šire znanje”. Smatra da je važno da čovjek posjeduje znanje od umjetnosti do znanosti i arhitekture.

Gosti su spomenuli da su kontroverzne ideje razlog pada popularnosti društvenih znanosti poput propagiranja rodne ideologije.

Raspudić: STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani

Raspudić navodi da zbog raspodjele javnih sredstava dolazi do sukoba oko toga koje su od navedenih znanosti korisnije.

“STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani.” te dodaje da “samo četvrtina STEM-ovaca radi u svom području.”

“Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan. Previše smo opterećeni navodnim prestižnim sveučilištima koja propagiraju takve ideje.”, istaknuo je Raspudić.

“STEM je važan za kapitalizam, jer stvara prihode”, kaže Mitrikeski.

S druge strane, “STEM-ovci ujedno poboljšavaju kvalitetu života, sigurnost hrane i dr.”, naveo je Mikloušić.

“Prije je mjerilo znanja bilo poznavanje Shakespearea, a danas se gleda koliko je netko vješt u tehničkim znanostima”.

Za kraj, gosti su se složili da je suradnja svih područja važna za napredak cjelokupnog društva.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Međunarodna zajednica je stvorila ‘hrvatsko pitanje’ u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pokušaju ilegalnog ulaska iz Srbije u Hrvatsku glumili da su na biciklističkoj turneji!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP

Četiri muškaraca na biciklima stigla su na granični prijelaz Batina sa srbijanske strane i ležerno pokušali nastaviti biciklirati u Hrvatskoj. Izgledali su kao članovi biciklističkog kluba na turneji koje su tijekom ljeta – a ovaj se događaj zbio 1. rujna ove godine nešto iza 20 sati – vrlo popularne.

Vidjelo se da su uložili trud u prezentaciju: bili su jednako odjeveni, bijele majice imale su isti logo i natpis Bellastoria. Majice s logom, inače, izrađene su za projekt za djecu pod nazivom Bellastoria, koji uključuje ljetne kampove i radionice. Organizator projekta su biskupije talijanske regije Lombardija.

Kad ih je zaustavila hrvatska policija, tvrdili su da su članovi biciklističkog kluba i da moraju nastaviti turneju po Hrvatskoj. Tour od Croatia, ponavljali su. No, stvarna priča malo je drugačija – bila je riječ o Afganistancu i tri Iranca koji su na ovaj, osebujan i originalan način, ilegalno pokušali ući u Hrvatsku pa onda dalje na zapad, očito inspirirani dugom povijesti sporta kao instrumentom bijega iz domovine.

Kada se govori o međunarodnim sportskim natjecanjima, redom se spominju rezultati, rekordi i medalje.

Rjeđe se govori o drugoj strani takvih događaja – činjenici da se i dan-danas sportaši i prateće osoblje, koje legalno stigne u zemlju domaćina natjecanja, ne vraća kući, već zatraži azil ili jednostavno nestane, piše Večernji list

Tako je od četiri nigerijska sportaša koji su se natjecali u Puli jedan – doduše nakon neuspjelih prijelaza granice sa Slovenijom te prijave gubitka dokumenata – zatražio azil u Hrvatskoj. O tome, po nekim navodima, razmišlja i dvojac koji je za sada po neutvrđenim okolnostima – iako on za to krivi hrvatsku policiju – završio u BiH.

Sport kao instrument bijega nije nestao završetkom hladnog rata, kad su, primjerice, Olimpijske igre završavale masovnim bijegom. Iz Melbournea se 1956. kući nije željelo vratiti 30 Mađara, a igre u Münchenu 1972. čak je 117 sportaša iskoristilo za ostanak na zapadu. Samo su se države iz kojih dolaze prebjezi promijenile.

– Na svakom većem sportskom natjecanju ostane dio stranih sportaša i države organizatorice spremne su na to – kazao je lani Peter Beattie, organizator Igara Commonwealtha, kad je 26 sportaša iz Kameruna, Ugande i Ruande odbilo napustiti Australiju. Što se događa s njima, ovisi.

Neki odmah zatraže azil, kao sportaš iz Sudana koji je ušetao u policijsku postaju prije negoli su Olimpijske igre u Londonu 2012. i počele. Neki dobiju azil, drugi budu odbijeni i vraćeni u matične države. Veliki dio nestane bez traga, kao 11 izviđačica sa Svjetskog skupa u Švedskoj 2011.

Neki pak pobjegnu, i to doslovno, tijekom samog natjecanja – prije nekoliko godina tijekom Londonskog maratona – Mami Konneh Lahun iz Sierra Leona, nakon što je trčala 2 sata i 46 minuta i ušla 20. u cilj, nastavila je trčati i nestala.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari