Pratite nas

Politika

Marko Marušić Piže: Prevelika je odgovornost nas u politici jer je u pitanju opstanak jednog naroda

Objavljeno

na

Marko Marušić Piže, profesor zemljopisa i povijesti, svoje izvan nastavne aktivnosti vezuje za proučavanje veza između znanosti i prirode, studij hagioterapije , politiku i školsku pedagogiju. Aktivan je i u politici te se nalazi na listi HSP Dr.Ante Starčević BiH za Skupštinu ZHŽ pod rednim brojem 25. U nastavku donosimo profesorovo gledište na stanje u prosvjeti i njegov prijedlog za promjenu na bolje, te stavove za koje se zalaže ispred Odbora za školstvo HSP Dr. Ante Starčević BiH.

-Što se tiče prosvjete, prva stvar koju treba uraditi je stvarna revizija proračuna, na osnovu čega se može dobiti plaća koja bi trebala biti realan iskaz proračuna i uvida u njegovu jasnu sliku.

-napraviti jasan pravilnik o zapošljavanju, gdje će temelj biti zavod za zapošljavanje tj. vrijeme provedeno na njemu, prema čemu bi ljudi unaprijed mogli znati kada mogu dobiti posao.

– apsolutno odvajanje prosvjete od politike gdje će u školskom odboru biti većina iz prosvjete.

-Potrebno je i uključiti prosvjetare volonterski u rad ministarstvo prosvjete i uspostaviti trajnu komunikaciju, kao i držati se kolektivnog ugovora.

-Tu su i vrtići gdje je prijeko potreban pravilnik o zapošljavanju. Pa samo je općina dužna izmiriti uplate doprinosa za državni vrtić zbog čega djelatnici nemaju plaće. Također je potrebno omogućiti uvjete privatnim vrtićima sa sufinanciranjem.

-Našem školskom sustavu je potrebna temeljita promjena sustava koji bi stvarao slobodne samorealizirane ljude. Dobar školski sustav građen je na zajedništvu i poticanju mladih na suradnju i praktično stjecanje znanja. Potrebno je se ugledati na obrazovne sustave zapadnih demokracija kao što su njemački i finski, gdje se posebno pokazao dobrim finski sustav obrazovanja i to u praksi, a Pasi Sahlberg izdao knjigu Lekcije iz Finske, u kojoj na dobar način objašnjava način funkcioniranja školstva.

– Zašto mi Hrvati ne bi imali najbolji obrazovni sustav školovanja u svijetu, te da stranci dolaze na obrazovanje na naše prostore?-zabrinut je profesor.

-Ono što smatram bitnim je i hagioterapijski pristup učeniku jer čovjek je prije svega duhovna duša koja posjeduje znanje od početka stvaranja koje treba na neki način odkodirati, au temelju egzistencije je ljubav kao temeljni fundamentalni princip razvoja čovjeka pa i svih ostalih bića.

-Što se tiče općenito izbora, na federalnoj i državnoj razini podržavamo stranke HNS-a i zajedničkog člana za Predsjedništvo te očekujemo preko 70% glasova, jer tada više neće moći biti preglasavanja te će biti zaštićen hrvatski legitimitet i imati ćemo zaštitu EU, gdje se pozivamo i na ogromne zasluge i zaštitu naše zastupnice Ruže Tomašić.

-HNS nema alternativu na federalnom i državnom nivou.

-Također pozivam vlasti da organiziraju mogućnost glasovanja i za studente van BiH, jer je svaki glas bitan.

-velika je odgovornost i jako bitno izaći na izbore.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari