Pratite nas

BiH

Marko Matić: Što je sve zločin?

Objavljeno

na

Prvi put u životu pišem publicistički tekst „izravno u stroj“, kako bi rekao jedan hrvatski književnik. Na to me je potakla presuda šestorici Hrvata, 29. svibnja 2013. godine,  tzv. Haškog suda, kao i  naslovnica Novog lista od 30. svibnja 2013. s natpisom Zločinački pothvat, bez upitnika iza natpisa, bez navodnika, iako presuda šestorici Hrvata još nije konačna. Jadni utemeljitelj Novog lista, Frano Supilo.

Ja neću komentirati spomenutu presudu Hrvatima i Hrvatskoj u engleskoj koloniji Nizozemskoj, nego ću moliti Boga da drugostupanjski Sud tu presudu poništi kao nemoralnu, protupravnu i protuzakonitu; u ovom tekstu   pokušat ću ukazati na to koliko smo mi Hrvati pridonijeli da se ovakva presuda izrekne. Neki Hrvati, koji znaju da samostalnost države Hrvatske nije još uvijek priznala Jedinstvena svjetska vlada, djelovali su i djeluju i danas na razdržavljenju države  Hrvatske i vesele se ovakvoj haškoj presudi. Bog im grijehe oprostio!

Međutim, svojim političkim pothvatima kumovali su zločinu protiv Hrvata i Hrvatske svi koji su sudjelovali u priznavanju samostalne države na teritoriju povijesnih hrvatskih zemalja, Hercegovine i Bosne. Ni Ugri, ni Habzburzi nisu napravili ono što su naši hrvatski političari napravili – priznali da Bosna i Hercegovina nije sastavni dio države Hrvatske – nego su se mnogi od tih stranih vladara morali zaklinjati, prilikom krunjenja za hrvatskog kralja, da će „matici zemlji pripojiti zemljicu Bosnu“. Postao „vođa svih Hrvata“ naš čovjek, premda po prezimenu tuđi man, i odrekosmo se dviju svojih zemalja,  kao da nikad naše nisu ni bile. Taj čin sam već onda nazvao zločinom, može se provjeriti u mojim tekstovima, kao što sam nazvao suludom političku uputu Hrvatima u BiH da na referendumu glasaju za samostalnu BiH iako se znalo da  Srbi neće izići na takav referendum; „manje od Banovine“, napisao sam tada, „ravno je izdaji“. Prema tome, ovaj moj tekst nije naknadna pamet, nego opetovanje puno toga što sam davno napisao,  da bi barem malo lakše podnio nametnuti im (Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Bruni Stojiću, Valentinu Ćoriću, Berislavu Pušiću)  zločinački pothvat od 111 godina zatvora.

 

[pullquote_left]Nije zločin oprostiti zločin, ali je zločin zaboraviti zločin. Nije zločin, niti je zločinački pothvat praviti, obnavljati državu Hrvatsku na njenom povijesnom i etničkom tlu. Opet kažem: Hag je za Hrvate had.[/pullquote_left] Zločin je bio i ukidanje Hrvatske republike Herceg Bosne, zločin je bio i nepripajanje državi Hrvatskoj barem teritorija koji je Dubrovnik sramotno darovao Turcima. Zločin je omalovažavati broj poginulih Hrvata u HV-u rodom iz BiH, 64% od ukupnog broja poginulih u HV-u, i brinuti se više o obiteljima četničkih zločinaca nego o obiteljima poginulih branitelja, zločin je tretirati u Hrvatskoj  Hrvate iz BiH kao teret, zločin je raskopati HDZ u BiH na dva dijela, zločin je ne brinuti se o Hrvatima iz BiH barem onoliko koliko nas je Tuđman u Ustavu RH obvezao, zločin je potpisati Dejtonski sporazum u ime Hrvata iz BiH i ne brinuti se o njegovoj pravilnoj primjeni, zločin je priznati da je pola Bosne i Hercegovine, Krvavica, samo srpska, zločin je reći Hrvatima iz BiH da Zagreb nije njihov glavni grad,  nije samo politički diletantizam, nego i neka vrst zločina, vjerovati u pravednost Haškog suda, zločin je izmijeniti Ustav RH na način na koji je to Sanader-Kosoričina Vlada učinila, zločin je, protivno volji dvotrećinske većine hrvatskog naroda, na ovakav način utrpati Hrvatsku u Euniju, zločin je potpisati  Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao akt koji je iznad hrvatskog Ustava (Račanova Vlada), zločin je državne tajne dokumente dostavljati Haškom sudu, zločin je hapsiti i trpati u zatvor hrvatske branitelje, zločin je, protivno Ustavu, izručivati stranom sudu svoje državljane, zločin je reći da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, zločin je pljačkati svoju državu dok drugi za nju gine, zločin je davati nacionalnoj manjini, koja je ratovala protiv osamostaljenja Hrvatske, veća prava nego su ikad od doseljenja u Hrvatsku imali, zločin je ozakonjivati nastrana, protuprirodna i amoralna ponašanja pojedinaca, zločin je negirati blajburške žrtve a veličati jasenovačke koje su deset puta manje od blajburških, zločin je izjednačavati žrtvu i zločinca – jednako okrivljivati okupatore i okupirane, zločin je da su u hrvatskoj vlasti Srbi koji su napadali Hrvatsku umjesto Srba koji su branili Hrvatsku, zločin je pravljenje koalicije (Sanader), da bi  vladalo Hrvatskom, sa SDS-om umjesto s HSP-om, zločin je donijeti izborni zakon po kojem vlast u Hrvata mogu osvojiti samo dvije, po odnosu prema

Državi i Narodu, istospolne zajednice, zločin je ne činiti sve, u skladu s mogućnostima, za spas i trajanje hrvatskog naroda i države, zločin je ne osuditi svaki zločin protiv hrvatskog naroda i države, zločin je otimati svom narodu, raznim poreznim nametima, ovo malo bogatstva što je ostalo, zločin je prodavati bilo što od općeg nacionalnog interesa, zločin je davati nazive trgovima i ulicama po velezločincu Titi, zločin je birati njegove sljedbenike da vladaju Hrvatskom, zločin je predati i prodati skoro sve medije u Hrvatskoj strancima, zločin je ne imati hrvatske državne medije, zločin je ne njegovati svoj jezik, običaje i kulturu, zločin je ne osuditi zločince i zločin (Stanišić, Simatović, Perišić…),zločin je ne braniti se od zla, zločin je ne priznati da su se neki Hrvati iz Hrvatske ponašali i ponašaju prema Hrvatima iz Bosne i Hercegovine neprijateljski…

 


facebook komentari

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari