Pratite nas

Događaji

Marko Perković Thomspon održao sjajan koncert u njemačkom Wuppertal-u

Objavljeno

na

Nakon potpuno iznenadne uskrate dvorane u Austriji, te službene zabrane održavanja koncerta u Mariboru s apsurdim obrazloženjima, koje su se odigrale unutar dva tjedna, treći koncert Marka Perkovića Thompsona u mjesec dana u inozemstvu, u njemačkome Wuppertal-u, popraćen je s posebnim iščekivanjem.

S jedne strane znalo se da će skrivene tužibabe iz Hrvatske pokušati ometati izvođenje ili čak ishoditi zabranu koncerta. S druge strane bilo je jasno, da u zemlji u kojoj Thompson svake godine nastupi više puta, policijska zabrana nije moguća, a čak i kad bi bila donesena, da bi svaki sud donio makar privremenu mjeru da se koncert održi, na temelju ljudskih prava izvođača i njihovih posjetitelja.

Ništa se zapravo nije dogodilo. Regionalne novine „Westdeutsche Allgemeine Zeitung“ objavile su otrovan članak, koji vrvi pridjevom fašistički. Novinar Manuel Praest bio je makar toliko korektan da je citirao glasnogovornika policije, koji je Thompsonove tekstove ocijenio kao nacionalno konzervativne. Sličan otrovan prilog objavila je javna televizija WDR u svojemu regionalnome programu. Neke minorne lijeve skupine navodno su pozvale na potpisivanje peticije.
To je bilo sve. Malo je iznenađujuće da antife nisu pokazale nimalo originalnosti.

Unatoč tomu, razveselio me poziv Marka Perkovića da kao osobni gost nazočim koncertu. Taj sam poziv shvatio i kao prigodu da posvjedočim kako je protekao koncert, ako bi se dogodilo nešto nepredviđeno.

Već pri dolasku na parkiralište pokraj kluba „Apolo 21“ u središtu Wuppertala dočekao nas je prvi dojam. Nadzornica parkirališta izrazila je nadu da se „ništa ne dogodi“. U kraćoj raspravi doznali smo da je crnu slutnju pokupila negdje na mreži. U tri rečenice objasnili smo joj da se nema čega bojati.

Nekoliko sati prije početka koncerta pred klubom stvorio se podugačak red posjetitelja s navijačkim rekvizitima. Bili su glasni, ali nikakvog nereda.

Kao na zapovijed prekoputa su se utaborila tri policijska vozila. Prišao sam jednoj policajki i zapitao zašto su tu. Pokazalo je na mnoštvo i dodala da oni osiguravaju.
Budući da sam šetajući više puta prošao kraj toga mjesta, na koncu me jedan policajac zapitao što ja tu zapravo radim. To je bilo ono što sam želio: razgovor s policijom!
Razvila se živahna rasprava, za vrijeme koje je drugi policajac provjeravao moje osobne podatke. Mogao sam zaključiti da je policija u tako slabom sastavu (desetak policajaca na više od 1000 posjetitelja) bila da spriječi kakve pokušaje ometanja priredbe, a ne da bi uredovala protiv posjetitelja ili izvođača.

Kad smo naposljetku ušli u klub, doznao sam da su među mnoštvom nazočni pripadnici njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka, koji u vrijeme latentne opasnosti od terorizma ništa ne prepuštaju slučaju.

Dobro je da su došli, jer su imali što vidjeti! Po slobodnoj procjeni, dvije trećine posjetitelja bili su ispod dvadeset godina, a ostatak ravnomjerno raspoređen. Vjerojatno je tu bio poneki djed ili baka s unucima. Međutim, svi su se veselili skladno, onako kako je klapa svirala, a Thompson pjevao. Nikavog nereda, meteža niti u tragovima. Da je netko s posjetiteljima uvježbavao takvo ponašanje, teško bi mu to bilo uspjelo. Neka instiktivna koreografija.

I tako od pjesme do pjesme. Finale je bila “Lijepa li si”.

Bilo je prošlo tri ujutro kad je koncert završio. Posjetitelji su se uredno, kako su i ušli, razišli. Od policije ostao je jedan automobil s dva policajca. Na naš upit rekli su da nisu imali nikakvoga razloga za intervenciju. „Sturm im Wasserglas“ kažu Nijemci: tresla se brda, rodio se miš.

Gdje su bili predstavnici hrvatskoga konzulata da vide i posvjedoče ono što su svi nazočni vidjeli i čuli, te da prvom prigodom utječu na medije koji iznose neistinite optužbe i klevete?

Ostaje se nadati da će na koncertu potpore haškim uznicima u Mostaru u četvrtak predstavnici hrvatskog naroda iskoristiti prigodu biti u jedinstvu sa svojim narodom. Ideja koja izgleda još nije doprla do Pantovčaka i Banskih dvora.

dr.sc.Josip Stjepandić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na svečanom prijamu u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poštovani Predsjedniče Hrvatskoga sabora, potpredsjednici i zastupnici,

Poštovani Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednici i ministri,

Poštovani Predsjedniče Ustavnoga suda, ustavni suci te dužnosnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti Republike Hrvatske,

Poštovani načelniče Glavnoga stožera i časnici Oružanih snaga, Ravnatelju policije i policijski časnici,

Poštovani predstavnici braniteljskih udruga,

Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni nadbiskupi, i biskupi, poštovani predstavnici kršćanskih crkvi te islamske i židovske vjerske zajednice, Vaše ekscelencije,

Poštovani predstavnici političkih stranaka, županija, gradova i općina, gospodarstvenici, predstavnici akademske, kulturne i sportske zajednice, javnih ustanova, medija i udruga,

Cijenjeni uzvanici, gospođe i gospodo,

Ponosno i radosno čestitam vam Dan državnosti Republike Hrvatske! U povijesti hrvatskoga naroda 25. lipnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Donošenje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske značio je ne samo konačan državnopravni raskid veza s republikama bivše države nego i izlaz iz višestoljetne vezanosti Hrvatske za složene državne zajednice.

Ime Hrvatske konačno je i zauvijek upisano na politički zemljovid svijeta! Hrvatska je tu: ne samo lijepa nego doista i naša.

S posebnim poštovanjem spominjemo se danas našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je u krajnje složenim unutarnjim i međunarodnim okolnostima odlučno poveo hrvatski narod i sve domoljube na put hrvatske neovisnosti. Unatoč tome što je demokratski izabrana hrvatska vlast ustavno zajamčila sva ljudska i manjinska prava, bili smo izloženi otvorenoj velikosrpskoj agresiji, koju smo zaustavili i svladali hrabrošću hrvatskih branitelja te odlučnom i mudrom državničkom politikom pod vodstvom predsjednika Tuđmana. Ujedno smo pomogli obraniti Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su Hrvati državotvorni i konstitutivni narod.

Povijest je to kojom se ponosimo. Pobjeda u Domovinskom ratu označila je konačno dovršenje povijesne borbe za suverenu i samostalnu hrvatsku državu. A temelj toj pobjedi bila je politika pomirbe predsjednika Tuđmana, koji je znao da samo jedinstven narod može ostvarivati svoje povijesne ciljeve.

Nedvojbeno, prisutnost hrvatskoga imena, himne, grba i zastave u sjedištima međunarodnih foruma i na sportskim natjecanjima danas je najvidljiviji znak našeg povijesnog uspjeha. Ali to nije samo po sebi razumljivo.

Država nije samo ponos, ona je i obveza. Drugim riječima, da bismo imali državu kao trajno i sigurno okrilje ostvarivanja svojih osobnih i nacionalnih potencijala i ispunjenja životnih potreba, moramo što djelotvornije povezivati i iskoristiti naše prednosti: geopolitički i geoprometni položaj naše domovine, njezina prirodna bogatstva, našu iznimno važnu nacionalnu povijesnu ulogu u Europi i sjajne duhovne odlike našega naroda.

To su temeljni čimbenici naše unutarnje kohezije, našeg zajedništva. Na tim temeljima moramo materijalno, organizacijski i duhovno snažiti našu suverenost i samostalno odlučivanje o nacionalnim i državnim interesima.

A tu nam se, nakon što smo postali članicom Ujedinjenih naroda, NATO-saveza i Europske unije, otvaraju nove mogućnosti, kako kroz bilateralne odnose s pojedinim državama, tako i kroz vanjskopolitičke iskorake kao što je inicijativa Triju mora. Na njoj ću čvrsto ustrajati jer hrvatskim narodu u zajedništvu s drugim narodima država srednje Europe omogućuje najsolidnije vrednovanje vlastitih političkih, gospodarskih i kulturnih stremljenja.

Proteklih godina u ovoj sam prigodi često govorila o raznim konkretnim zadaćama našeg unutarnjeg razvoja. Danas ću samo podsjetiti na demografski problem kao na pitanje svih pitanja. A to nije pitanje bilo čijeg mandata niti problem jedne generacije, već problem koji traži trajno sustavno, sveobuhvatno i postojano djelovanje svih društvenih snaga, od politike i gospodarstva, do kulture i vjerskih zajednica.

No ne dvojim da ćemo ga riješiti. Mnoge smo velike, pa i epohalne uspjehe već postigli na brojnim područjima. Imamo sjajne ljude, narod smo mnogih odlika i vrlina, koje znamo pokazati kada je najvažnije i najpotrebnije.

Narod – to je za mene drugo ime za optimizam. Zato čvrsto vjerujem u budućnost naše Hrvatske. Zaslužili smo je!

Bio nam svima sretan Dan državnosti sa željom: za još bolju Hrvatsku!

Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Otkriveno spomen obilježje u Uzdolu – Nisu ovi ljudi izginuli bez razloga.

Objavljeno

na

Objavio

foto: Zorica gregurić

U nedjelju, 23. lipnja 2019. na Dvanaestu nedjelju kroz godinu u župi sv. Ivana Krstitelja Uzdol upriličeno je otkrivanje i blagoslov spomen obilježja braniteljima koji su svoje živote na oltar domovine položili u nekadašnjoj zoni odgovornosti Treće boje brigade Rama HVO-a.  Program je započeo svečanim euharistijskim slavljem u župnom dvorištu.

Svetu misu uz koncelebraciju desetorice svećenika predvodio je i tijekom njega propovijedao nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Tijekom prigodne propovijedi kardinal Puljić između ostaloga izrekao je promišljanja o značenju žrtve, važnosti pamćenja prošlosti, znaku Kristova križa, javnom mnijenju, kompleksu krivnje, podijeljenosti i neslozi, svetosti rodne grude … U završnom dijelu propovijedi kardinal Puljić je pozvao nazočne da budućim generacijama predaju svjetlo vjere, križ Kristov i korijene iz kojih su niknuli kako bi oni mogli nastaviti tamo gdje sadašnji naraštaji stanu.

Riječi dobrodošlice, obavijesti i zahvale izrekao je mjesni župnik Ivo Tomić.

Tijekom slavlja Svete mise nazočnima su se obratile i dvije časne sestre: s. Vedrana Ljubić i s. Paskaziu Bushemere, koje su predstavile svoje djelovanje u afričkoj državi Uganda.

Euharistijsko slavlje animirale su članice etno skupine Čuvarice pod ravnanjem Biljane Glibo.

Nakon Misnog slavlja u Memorijalnom centru kardinal Puljić predmolio je molitvu Opijela za pokojne.

Prema predviđenom protokolu, nazočni su nakon postroja u svečanoj koloni predvođeni članovima orkestra OS BiH i nositeljima zastava postrojbi i udruga proisteklih iz Domovinskog rata uputili do lokaliteta Cer odnosno do novoizgrađenog spomenika.

Na početku ceremonije blagoslova i otkrivanja pozdrave je u ime domaćina uputio Josip Prskalo, a nazočnima su se još obratiili predstavnici društevno-političkog života: Zvonko Milas i Dragan Čović.

Spomen obilježje blagoslovio je kardinal Puljić, a vrpcu su zajednički presjekli: Kazmir Zelenika i gore spomenuti Zvonko Milas i Dragan Čović.

U ovome dijelu programa, tekst pjesme Poruka hrvatskih palih branitelja pročitala je Jana Vlajčić.

Nakon što su brojne delegacije i pojedinci položili vijence i zapalili svijeće, unatoč kišnom vremenu uslijedio je kulturno-zabavni program, pa je tako u ranim večernjim satima upriličeno paljenje svitnjaka.

Cjelodnevni program upriličen je povodom obilježavanja Dana udruge Treće bojne brigade Rama i branitelja Uzdol te Drugog susreta iseljenih i sadašnjih župljana župe Uzdol koji se organizirao pod nazivom Ivadanski svitnjaci. Spomen obilježje na Ceru biti će trajni spomen na 134 poginula hrvatska branitelja koji su za obranu doma i obitelji dali ono najvrjednije – život. Ovom prilikom treba podsjetiti i to da je 2016. godine kardinal Puljić, Uzdol proglasio mjestom posebnog pijeteta žrtvama Domovinskog rata. (kta/m.r.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari