Pratite nas

Politika

MARKOV TRG – general Glasnović krenuo u politički boj

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg na Z1 televiziji gostovao je general Željko Glasnović koji je dan prije predaje kandidacijskih lista odlučio ne ići na listu HDZ-a u 11. izbornoj jedinici – dijaspori.

Budući je ta izborna jedinica tradicionalna biračka ‘utvrda’ HDZ-a, a Glasnović je na prethodnim izborima preferencijalno dobio daleko više glasova od svih ostalih kandidata zajedno, ovaj njegov potez stvorio je jednu politički vrlo zanimljivu situaciju.

Koji su bili razlozi zašto ste odustali od HDZ-a i odlučili ići samostalno sa svojom listom na izbore?

Nisam znao da sam bio četvrti na HDZ-ovoj listi. Prošle sam izbore bio osmi i morao sam personalizirati kampanju da dođem na prvo mjesto. Kada negdje, kao ja u HDZ-u, niste dobrodošli, ako ćete im otežavati onda je najbolje otići.

Shvatio sam kad ste slobodni možete puno više učiniti, a nisam htio statirati u Saboru.

Znam svoje mogućnosti i sposobnosti, znam što je hijerarhija i nisam bio zadovoljan kako ta struktura funkcionira. Na zadnjim sam izborima dobio više nego svi ostali kadidati zajedno. Ja nemam konop oko vrata pa da mi netko poteže zvono. Imam svoje mišljenje.

Kako biste opisali tih osam mjeseci u Saboru u klubu HDZ-a?
Nisam imao ni ured ni ljude oko sebe, ali sam primao puno ljudi koje je potpuno uništio taj socijalistički sustav koji i danas imamo, ta kaljuža, javašluk u pravosuđu.

Bilo je tu raznih slučajeva. Primjerice, branitelja kojima su zbog nekih sudskih postupaka dolazile ovrhe po osamsto tisuća kuna. Ovakav sustav kakav je u Hrvatskoj, ja bih nazvao ‘Croslavija’, jer je ovo potpuno preslikana neefikasnost bivše države. Uostalom, kako možete očekivati da ljudi koji su vodili državu zadnjih 12 kvartala u kojima je padao BDP, da oni i dalje rade isti posao. Da je to privatna firma dobili bi nogu.

Što su vam rekli bivši kolege iz HDZ-a kada ste im rekli da odlazite?

Ja tamo nisam došao statirati, došao sam raditi. Trebamo uvezati jedinstveno hrvatsko nacionalno biće izvan, u domovini i u BiH. Tko će doći u državu gdje treba čekati tri godine za državljanstvo, čak i za pripadnike vlastitoga, hrvatskoga naroda?

Tko će investirati u Hrvatsku ako treba čekati 64 tjedna za građevinsku dozvolu? Sirijske izbjeglice u Kanadi imaju veća prava nego Hrvati koji se žele vratiti u Hrvatsku. Da nema Hrvata iz BiH-a i dijaspore mi danas ne bi imali hrvatsku državu.

Danas se protiv Hrvata iz BiH pripremaju optužnice, priprema ih tužilaštvo BiH čiji su istražitelji bili lijepo primljeni i dopušteno im je slobodno kretanje po raznim arhivima po Hrvatskoj. Oni su tamo kopirali dokumente koji su im bili potrebni i sada pripremaju optužnice protiv pripadnika HVO-a i HV-a. Kako to razumjeti?

To je zastrašujuće. Imate jednog bivšeg predsjednika koji je privilegirani lažljivac. Zastrašujuće je da su se hrvatski dokumenti najviše tajnosti našli u engleskim novinama. Svaka država koja do sebe drži objavljuje takve dokumente tek kad svi sudionici umru.

Što je u Hrvatskom zakonu kazna za veleizdaju? Ništa. Da nije bilo HVO-a ne bi danas bilo federacije BiH-a. Hrvati su u postotku najviše stradali u BiH-a. Zastrašujuće je da danas imate jednu državu velikosrpsku tvorevinu koja je u BiH-a počinila 90 posto zločina.

Među Hrvatima u BiH se stvara nova generacija iseljenika. Treba izjednačiti prava pripadnika HVO-a i HV-a.

Što vi, ako zajedno s još nekim s vaše liste uđete u Sabor, možete učiniti za Hrvate iz BiH i za one u drugim zemljama širom svijeta?

Moramo vratiti povjerenje ljudi izvan domovine da se uključe u razvoj Hrvatske.

Ali tko će se vratiti u Hrvatsku kad ona ima disfunkcionalni pravni sustav. Ako želite uništiti neku državu pošaljite im naše ekonomiste. To je naše tajno oružje. Dok se mi ne riješimo mentalnog komunističkog sklopa neće se ništa promijeniti. Kao papiga spominjem da nećemo dobiti profesionalnog policajca za 4,5 tisuća kuna. Ili te priče da se saborskim zastupnicima smanje plaće.

Tko su ljudi na vašoj listi?

Ima tu raznih ljudi. Njihove su biografije na facebooku. Primjerice, jedan Pero Barbarić koji je poduzetnik, vojnik i angažirao se u politici. On je ostao dole i razvija posao sa svojom obitelji. Takve ljude treba povezati s našom dijasporom. Ili recimo Spomenka Šimović koja je predsjednik udruge branitelja BiH. Ili Mirjana Ljubić, medicinska sestra koja je bila kod mene i izvukla više ranjenika nego itko koga znam. To su ljudi s moralnim integritetom s kojima se ne može manipulirati jer nemaju za sobom nikakvih ‘repova’. To su ljudi koji mogu stvoriti jednu modernu hrvatsku desnicu, demokršćansku, temeljenu na Deset Božjih zapovjedi.

Ono što je najveći problem u Hrvatskoj je ta mentalna baština komunizma koja nas sprječava da idemo naprijed. Puno je ljudi u politici u Hrvatskoj koji se najviše boje dviju riječi – porijekla imovine.

Što vam je rekao Andrej Plenković kada ste rekli da idete samostalno na izbore?

Ne poznajem mladog gospodina, želim mu sve najbolje. Želim mu sve najbolje po pitanju te hajdučije jer nisu isti kuloari u EU i rovovska bitka u Hrvatskoj.

Drugačiji je pogled s osmatračnice, a drugačiji iz rova. Gledao sam sučeljavanje, ali te televizijske govorne vježbe nemaju veze sa stvarnošću. Stvarnosti su ove da živimo u disfunkcionalnoj državi koju vode bivši kadrovi, i mi se još nismo riješili baštine bivše države. Kad to napravimo, kad dođe ta katarza sva će se vrata otvoriti.

Kad ovo postane država gdje se poštuje integritet i profesionalnost, a ne fruškogorski doktorati i diplome Đure Pucara Starog. Nama je razoreno moralno tkivo i ljudi su izgubili sposobnost kritičnog prosuđivanja. Problem Hrvatske nisu ustaše i partizani, nego analitika. Doktrinarna nota pape Ivana Pavla je važna, ona govori da treba sudjelovati, angažirati se, a ne doma kod kuće sjediti i onda se žaliti da su za sve krivi masoni i Draža Mihailović.

Predsjednik Tuđman je u zadnjim godinama vladavine govorio o moralnoj, odnosno duhovnoj.

Treba obnoviti moralno tkivo naroda. To je temelj države. Kad moral zakaže tu uskače zakon, a kod nas je sve to uništeno, ta individualna odgovornost. Uništena je nacionalna svijest. Kritične se informacije kriju od naših ljudi. U Bibliji kažu tko traži taj i nađe, ali mi se gubimo u toj šumi informacije jer su ljudi izgubili duh rasuđivanja.

Kako komentirate aferu oko člana Državno izbornog povjerenstva da je navodno uzimao mito od Hypo banke? Kako takvi ljudi mogu nadzirati i jamčiti korektnost izbora?

Postoji ona prva zapovijed titoizma ‘druže snađi se’. Što se čudimo? Imamo takve ljude u Ustavnom sudu, politici, nevladinim udrugama. Poglčedajte GONG. Oni surađuju s jednim svjetskim mešetarom. Takvi ljudi rade sve da se ta hobotnica iz bivšeg sustava nikada ne demontira. Budući oni imaju i partijske ćelije u medijima, umrežili su cijelo društva, s takvim ljudima Hrvatska ne može dalje. Oni se protive lustraciji. Lustracija znači i objavljivanje podataka o menađerskim kreditima. Monstruozno je da je SDP-e zatvorio državne arhive s podacima o Jugoslaviji na još dvadeset godina. Zašto? Boje se onoga što bi tamo mogli naći o sebi. To je nakaradni sustav koji smo naslijedili. Jedan mi je čovjek rekao da bi bilo bolje ne gledati te dosjee Udbe jer bi ljudi umrli od tuge. Budući je tamo muž cinkario ženu, žena muža. Cinkarenje je bilo pokazivanje lojalnosti režimu. To nas je razorilo duhovno i moralno. Potpuno. Zato se ti ljudi boje lustracije jer oni su na položajima, a dosjei u Beogradu.

To crveno plemstvo je uzelo banke, sva poduzeća i još je stvorilo jedan paralelni sustav. Jedan za njih, a drugi za nas obične Hrvate. Nekim se umjetnicima daju desetine milijuna kuna za brisanje stražnjice hrvatskom zastavom ili da onaniraju na pozornici, a neki branitelji nemaju za lijekove. Kako razumjeti da je hrvatska država temeljem nepostojećih ugovora dala pola milijarde kuna Srpskoj pravoslavnoj crkvi ili kako objasniti 30 tisuća partizanskih mirovina i 16 tisuća naslijeđenih. To vam je, recimo, slučaj Manolića. Radili su znanstvene radove o ulozi bosanskog tovarnog konja u NOB-eu, dobivali privilegije, stanove itd.

To je mentalni sklop homojugoslavenstis. Oni su nastavili harač krasti iz državnih poduzeća. Najlakše je krasti iz državnih poduzeća. Zašto se neće vratiti Hrvat iz Kanade?

Jer su mu oduzeta sva prava. On mora putovati šest sati avionom da bi glasao ili mu tri godine treba da dobije državljanstvo. Mi tražimo retroaktivne zakone koji će kažnjavati ratno profiterstvo. Isto tako da se odgovornost za rad na položaju protegne na 20 godina pa da se tako odgovara za taj tzv. gospodarski kriminal. Deset godina sam radio u pravosudnoj policiji i vidio sam kako rade noćni sudovi, odnosno sudovi koji rade 24 sata.

Treba ustrojiti pravosuđe i administraciju, napraviti pokretne sudove tako da idu od općine do općine i rješavali probleme. Ljudima je dosta te hajdučije. Istovremeno ako ovi sudovi nisu dio rješenja, onda su dio problema.

Kako očekivati povratak hrvatskih iseljenika koji su pobjegli pred komunističkim režimom, napravili dobar posao u inozemstvu, ako se u Hrvatskoj pojavljuju grafiti ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu’, crvene petokrake, a potpisuju ih nekakve “Antifa Sisak” i “Radnička fronta”? I to na zidu muzeja u sisačke nadbiskupije.

Stalno se govori da je dosta prošlosti. To su sinovi boljševičkog sotonizma, sav taj sustav ‘Tito-jugenda’, te crvene omladinske organizacije imaju korijen u Sovjetskom savezu. Lenjin je rekao da su najbolji revolucionari mladići bez morala. I dok se toga ne riješimo biti ćemo kao čamac s jednim veslom, stalno ćemo ići u krug.

Nedavno su na proslavi tzv. ustanka u Srbu, korištena djeca koja su recitirala ovaj tekst: „Ako te netko pita za partiju i Tita ti mu reci da smo mi budući Titovi borci. Moj će tata da pronađe još bolji top sa kojim će da udara po neprijatelju. Moj će tata sekiricom da udara po krvnikovoj glavi“. Ovo podsjeća na vrijeme Titovih pionira i davanje zakletve. Zamislite da se i danas pjevaju ovakve jezive pjesmice. Što to znači?

To je ta ideologije plemenite mržnje. Takve su pjesmice tjerali pjevati dječake u Ukrajini za vrijeme onog strašnog Holodomora. Gdje su danas svi oni koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni? Prema popisu iz 1981. godine bilo ih je samo u Hrvatskoj 350 tisuća. Gdje su oni danas? Tu su. Promijenili su pet stranaka, dva prezimena i imaju po nekoliko računa u bankama u Lichtensteinu ili Raiffeisen banci u Ausatriji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Lidija Bradara: Dom naroda je ipak mjesto gdje se mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

FENA

“Cijelo sam vrijeme tvrdila da ovaj zakon neće proći u Domu naroda. Dom naroda ipak bez obzira na svoje manjkavosti i nametnuta ustavna rješenja, mjesto gdje se ipak, mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda, a tako i svih naroda”, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.

Bradara je za Dnevnik.ba rekla kako je Klub hrvatskih izlasnika u Domu naroda federalnog Parlamenta položio test političke zrelosti.

“Bili smo spremni izjašnjavati se o zakonu kao zakonu s liste vitalnih interesa. Držala sam se Ustava, zakona i poslovnika i svih mogućnosti koje su mi bile na raspologanju”, istaknula je Bradara, prenosi Večernji.ba.

Predsjedateljica Doma naroda rekla je i kako se ovo pitanje pokušalo populistički navodno riješiti.

“Oni koji su ovih dana bombastično najavljivali da će Zakon biti usvojen su na krilima populizam pokušavali ovo riješiti”, kazala je Bradara.

Govoreći o smjeni dopredsjedatelja Drage Puzigaće (SNSD), Bradara je kazala da je on svojim postupkom potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika.

“Žao mi je što dio Kluba Srba smatra da je gospodin Puzigaća nešto krivo učinio i da ga treba smijeniti. On je samo potvrdio ono što već piše u Poslovniku”, istaknula je Bradara.

Osvrnula se i na nedolazak, odnosno, dolaske pa odlaske Kluba Bošnjaka u dvorani Doma naroda.

“Nije mi jasno zašto nisu došli predlagači, pa sjednica je sazvana na njihovu inicijativu”, rekla je Bradara.

Podsjetimo, današnju izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zaključila je predsjedateljica Bradara (HDZ BiH) u 17 sati. Bošnjački izlasnici se ni nakon četiri sata nisu pojavili u dvoranu.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama danas nije bio na glasovanju jer su Drago Puzigaća ( SNSD) i Lidija Bradara (HDZ BiH) odbili zakon kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se, prema Bradarinom stavu, ovakav zakon nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Posljedično tomu, Zakon o izbornim jedinicama je odbijen, a o njemu neće biti rasprave ni na Vijeću za zaštitu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH.

Bošnjački entitetski udar doživio debakl

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori