Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG – Goran Marić: Problem INA rafinerije hrvatski, a ne mađarski dio uprave

Objavljeno

na

U emisiji ‘Markov trg’ gostovao je saborski zastupnik Goran Marić.

Predvodite listu HDZ-a u 6. izbornoj jedinici. Znači li to prvo mjesto da su zapuhali neki novi vjetrovi i da će se vaš glas ekonomista, a koji se do sada nije mogao čuti na važnijim službenim državnim pozicijama, sada konačno čuti?

Promjenom u stranci došlo je i do promjene kriterija. Izborom Plenkovića vidljiva je demokratizacija stranke. Na prvom sam mjestu zbog broja preferencijalnih glasova na prethodnim izborima. U planu je povećanje transparentnosti i nadzora poslovanja Hrvatske narodne banke, a osobito nadzor Državne revizije.

Hoće li se promijeniti definicija HNB-a, pogotovo u dijelu Ustava gdje se navodi da HNB ne podnosi izvješće Saboru, nego ga daje na uvid?

HNB je obavezna podnositi izvješće Saboru i to je utvrdio Saborski odbor za ustav i poslovnik. Dakle, o izvještajima HNB-a će se raspravljati i glasovati. Nema smisla raspravljati o nečemu o čemu se ne glasuje. U svim zemljama EU se glasa o izvještajima centralnih banaka. To je bio pokušaj da se u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana, uvede nešto što je protuprirodno.

Vaš stranački kolega ekonomist Ivan Šuker je na 14. mjestu, posljednji na vašoj listi. Kako to komentirate?

Ne mogu to komentirati, to je odluka Predsjedništva stranke.

Što je s vanjsko trgovinskom razmjenom. Uvoz je pokriven tek s 60 posto izvoza. Kako država na to može utjecati?

Hrvatska je politikom poticala uvoz. Vjerojatno zbog izvan tržišnih utjecaja.  Zakoni su prilagođavani uvoznicima. Primjerice, mi smo ukinuli Državni inspektorat. Zbog toga danas nitko ne može zabraniti uvoz nekog nekvalitetnog proizvoda. Posljedica je da na našem tržištu nekvalitetna i jeftina roba konkurira domaćoj proizvodnji koja onda propada. Neprirodno je da u Hrvatskoj litra vode košta više od litre mlijeka. To je zato jer mi ne znamo od čega se sastoji to jeftino mlijeko koje se onda nudi hrvatskom tržištu. To je zato jer nema Državnog inspektorata koji bi spriječio uvoz jeftine nekvalitetne robe. Sve se države štite od uvoza jeftine robe jer im ona uništava domaću proizvodnju. Teško mi je vjerovati kako i zašto je netko bio spreman vlastitoj državi ukinuti Državni inspektorat.

Mislite li da su na tu odluku utjecali interesi pojedinih trgovaca koji su ukidanjem Državnog inspektorata dobili veći manevarski prostor za zaradu?

Ne zanima me zašto se to dogodilo, ali siguran sam da ćemo se založiti za povratak Državnog inspektorata. Cijeli politički program bi se mogao svesti na jednu točku: kako zaposliti ljude. Toga nema bez stimuliranja domaće proizvodnje, umjesto uvoza, pravne sigurnosti, stabilnog poreznog sustava. Primjerice, prošle ga je godine Milanovićeva vlada mijenjala čak 47 puta.

Službeni slogan HDZ-a je vjerodostojno, obično ste suprotnog mišljenja što kažete na taj slogan?

Sviđa mi se taj slogan. Prvi puta osjećam zadovoljstvo kad stojim uz slogan svoje stranke. Mnoga vjerodostojna lica su došla u prvi plan, uključivši i predsjednika stranke.

Nisam vas nikad čuo da ste ovako nešto rekli o svojoj stranci . Što to znači? Može li ovaj HDZ biti vjerodostojan?

Nadam se da može i ako može biti ću sretan, ako ne može biti ću nesretan. Taj slogan treba opravdati djelima.

Kako komentirate rad bivše vlade u ekonomskom smislu?

Gledajući ekonomski to je daleko najneuspješnije vlada do sada. Egzaktni pokazatelji pokazuju porazne rezultate. Nakon četiri godine Hrvatska je dužna 91 milijardu kuna više. Drugo, 82 tisuće je manje zaposlenih. BDP je daleko manji nego što je bio kad su došli, čak 8 milijardi manji.

Što je nalaz Državne revizije pokazao u zadnjoj godini Milanovićeve Vlade?

Državna je revizija utvrdila da je za vrijeme Milanovićeve vlade, primjerice, u Ministarstvu vanjskih poslova nekim pojedincima protuzakonito isplaćivan honorara po ugovoru o dijelu u iznosu od 300 tisuća kuna. Mogu u HNS-u govoriti što hoće, ali to je činjenica. Ili kupnja zgrade veleposlanstva u Bruxellesu. Dakle, kupili smo skupu zgradu, a i dalje se nalazimo u staroj. Nemoguće je objasniti koliko je to traljav i štetan posao. Izračun je da smo mogli 73 godine plaćati zakupninu za iznos koji je utrošen na tu zgradu. Također, do sada smo imali 8 parkirnih mjesta za potrebe veleposlanstva u Bruxellesu, a sada je kupljeno čak 58 parkirnih mjesta. Standard u državnoj upravi je 8 do 20 četvornih metara prostora po zaposleniku, a u toj novoj zgradi je nevjerojatnih 125 metara po zaposleniku. i što je najbolje ta zgrada još uvijek nije u funkciji. Istodobno prodajemo našu zgradu veleposlanstva u Washingtonu. Samo se time naš veleposlanik cijelo vrijeme bavi i ničim drugim. Nakon toga kupac proda tu zgradu za nekoliku puta višu cijenu.

Hoće li se na temelju tih nalaza dogoditi nešto? Hoće li netko odgovarati ili će biti ‘vuk pojeo magare’?

Državna revizija sve svoje nalaze upućuje DORH-u. DORH bi samo na temelju tih nalaza trebao zaposliti još stotinjak ljudi. To je sve što ću o ovome reći. Pogledajte što se događalo u Narodnim novinama. To je degutantno. Kupili su zgradu u Rijeci, a onda u Krapini jer su zaključili da im strojevi ne mogu ući u tu zgradu  u Rijeci. Pa preseljenje Ministasrstva za zaštitu okoliša. Pa HZZO….

Što je s aferama Madison, vila Costabela, AKD (Agencija za komercijalne djelatnosti)? Treba li gledati za svaku kunu koju pojedu naši političari i njihove obitelji?

Primjerice, AKD nema pravne osnove za plaćanje prehrane bilo kome. Pogotovo za potrebe reprezentacije. Time se prekriva stvarni rashod Državnog proračuna jer ovo nije evidentirano kao trošak reprezentacije. Čim netko postane ministar ili predsjednik vlade odmah smješta svoju obitelj po takvim objektima. To je neodgovorno, nedopustivo. Neprihvatljivo je da obitelj ide bez predsjednika vlade na ljetovanje i da to onda plaća netko drugi.

Što mislite o mogućim predsjednicima vlade Plenković, Milanović, Petrov, Bandić?

Mislim da predsjednik HDZ-a ima najbolje kvalifikacije.

Zar nije on tek jedan briselski administrator?

Kod nas se olako zaključuje da je netko sjajan ili prosječan. Za biti predsjednika vlade treba širok pogled na sve. Plenković to ima, to se vidi po njegovim nastupima. Moram priznati da se Milanović u posljednje vrijeme ponaša drugačije.

Je li to neki obrat kod Milanovića u svrhu stvaranja pretpostavki za stvaranje velike koalicije?

Ne, to je jednostavno savjet Milanovićevih  stručnjaka jer se s onakvom ratobornom retorikom ne može boriti protiv staloženog Plenkovića.

Vodili smo razgovore za vrijeme Sanadera i Karamarka i tada ste bili vrlo suzdržani u komentiranju predsjednika HDZ-a. Nikad niste bili ovako optimistični. Čak se ne suzdržavate u komplimentima na račun sadašnjeg predsjednika stranke?

Razveselila me ta pojava, demokratičnost u ponašanju. To je vidljiva razlika. Mislim da Plenković ima dobre predispozicije da razlikuje znanje od neznanja, iskustvo od neiskustva, bitno od nebitnog. Važno je da te osobine ima osoba koja vodi stranku, a sutra možda državu. Ipak, po djelima ćemo cijeniti sve što će raditi.

U Petrokemiji su opet potrošili puno plina i opet nisu platili pa su ostali dužni, najviše Prvom plinarskom društvu (PPD) i tu je nastala Svađa Mosta i HDZ-a?

Nikad se  nije strateški odlučilo treba li nam Petrokemija, jer ako nećemo razvijati poljoprivredu što će nam Petrokemija. To znači da tamo mora biti instaliran najbolji meneđment koji država ima. Dosadašnje uprave nisu bile takve. Više su se bavile kupnjom nekretnina po inozemstvu. Petrokemija mora opstati jer je to strateški interes Hrvatske. Nepotreban je napetost Mosta i HDZ-a. Radi se o kreditu HBOR-a Petrokemiji. Mislim da su kamate u tom kreditu Petrokemiji neprihvatljive. Kao zamjena su se nudile neke dionice jednog trgovačkog društva na Jadranu. To je neprirodno i zato se sve to dogodilo.

Kad već spominjemo PPD i vaša je stranka bila dužna toj firmi?
I vratila dug.

Zar nećemo ništa više govoriti o PPD-u?

Nemam potrebe. Kredit je uzet, kredit je vraćen.

Ali taj PPD-e je vrlo zanimljiva firma. Imaju dobiti od 4 milijarde kuna. Zar ne bi trebale i druge hrvatske firme otići tamo kako bi se upoznale s recepturom koja jamči 4 milijarde kuna u godini dana?

To samo znači da cijena plina može biti niža i mora biti.

Znači iz PPD-a neće glasati za vas? Zašto?

Ako će se promijeniti cijena plina. Može se zarađivati i sa nižim cijenom plina.

Nedavno je HEP zarađivao taj novac, ali onda je iznenada jedna mala firma iz Vukovara, koja je gotovo propala, odjednom došla u situaciju da zaradi svotu od čak 4 milijarde kuna. To je neobična priča o uspjehu?

Nisam protiv bilo koje firme. Neka posluju po tržišnim načelima i zakonskim propisima. Analizirajte koliko tvrtki ima prihod iznad milijun kuna, a nemaju ni jednog zaposlenog?

I koliko je  političara povezano s takvim tvrtkama?

Sad ste dotaknuli temu koja je rak rana u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je oko 40 tisuća firmi bez i jednog zaposlenog, koje iznenada, pod neobičnim okolnostima dobiju kredit od pedeset ili dvije stotine milijuna kuna pa onda za taj novac kupe neko gradilište pa ga prodaju i onda ta njihova firma ode u stečaj i nikom ništa. Nije mi jasno kako može firma bez i jednog zaposlenog dobiti kredit od 200 milijuna kuna?

Po normalnim kriterijima nikako. Ne znam kakvo je to poslovanje i čime se bave takve firme koje ostvare prihoda od 300 milijuna kuna godišnje, a nema ni jednog zaposlenog.

Čuo sam da se suvlasnik takve firme nalazi u nekom državnom resoru koji se u toj istoj banci zadužio na daleko veći iznos i po znatno većim kamatama, a onda ta mala firma dobije sumnjiv kredit u iznosu od 50 ili 100 milijuna kuna. Sve to miriše na isplatu mita?

Zanimljivo je da ni porezna uprava ne ulazi u takve tvrtke. Imam analizu dvadesetak takvih tvrtki koje imaju po nekoliko stotina milijuna kuna prihoda, a nemaju ni jednog zaposlenog. Istodobno se javno zalažu za sasvim druge stvari. Ipak htio bih spomenuti Rafineriju Sisak. U ugovoru prilikom kupnje INE stoji obveza investiranja u Rafineriju Sisak, a ne zatvaranje. Nedopustivo je kako se Nadzorni odbor tamo ponašao, što je sve dopuštao i koliko je pogodovao MOL-u, a na štetu INE.

Ti koji su to činili su iz hrvatskog ili mađarskog dijela uprave?

Iz hrvatskog. Protuzakonito su dozvolili da se članovi Uprave iz Hrvatske potpuno zaobiđu u odlučivanju i da se odlučivanje svede na izvršne direktore. Prema Zakonu o trgovačkim društvima tvrtku predstavlja uprava društva. U ovom slučaju u INI Uprava društva, članovi koji čine hrvatski predstavnici ne odlučuje ni o čemu niti predstavljaju INU. Tko dopusti zatvaranje Rafinerije Sisak, mora ga se proglasiti nacionalnim izdajnikom.

Zna li Državno odvjetništvo za taj slučaj?
Ma DORH zna za sve. I tu bih stao.

Pa što je to? Zar je DORH nekakva akademska ustanova koja se bavi se znanstvenim istraživanjem, proučava nepravilnosti u društvu?
Neću komentirati. Nećemo dozvoliti zatvaranje Rafineriju u Sisku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Jedan od temeljnih postulata razaranja kulturnog identiteta Zapada je napad na obitelj

Objavljeno

na

Objavio

♦ Što je Frankfurtska škola i kako je ona uvela primjenjeni marskizam u današnju zapadnu civilizaciju?
♦ Pretvara li Frankfurtska škola homoseksualizam i pedofiliju u novu vrstu religije?

♦ Koliko će još dugo u Saboru biti samo muški i ženski zahodi, a kada će biti izgrađeni i ostali transgender zahodi?
♦ Kako kontrola misli na Zapadu djeluje protiv ‘govora mržnje’?

♦ Kako iznošenje istine u Kanadi može postati protuzakonito?
♦ Služi li konceptualna umjetnost zaglupljivanju ljudi?

♦ Je li apatija novi ateizam?
♦ Kakvi su psihoprofili vodećih svjetskih boljševika?

♦ Što su tabu teme zemalja tzv. slobodne zapadne civilizacije?
♦ Što komunistima predstavlja ‘plemenita mržnja’?

♦ Što znači nedavni jugoslavenski ‘bal vampira’ u Mimari?
♦ Kako su vlasničkim strukturama međusobno povezani glavni svjetski mediji?

♦ Kako se društvenim mrežama širi komunistički anarhizam?
♦ Kako je kadrovska politika u HDZ-u i njegovim frakcijama stvorila u Hrvatskoj protuhrvatsku političku elitu?

♦ Generalski zbor, bivši JNA oficiri i kameleoni.

Razgovor o ovim i drugim pitanjima pogledajte na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari