Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG – HINA i HRT propagandni mediji crvene ideologije

Objavljeno

na

Dva su četnika koji su bili svećenici Srpske pravoslavne crkve proglašeni svetima 2005. godine. Prema iskazima svjedoka zakrvavili su ruke.

[ad id=”93788″]

Mi ne znamo hoće li Srpska pravoslavna crkva nastaviti s takvim djelovanjem. Stoga bi Zagrepčani koji se šeću Cvjetnim trgom trebali pripaziti, osobito majke s malom djecom. Pripazite kad prolazite tamo pored crkve Preobraženja svetoga da ne bi netko s nožem istrčao i obavio svoj krvavi četnički pir. Glasi odjava emisije Markov trg u kojoj su ponovo pokazani svećenici Srpske pravoslavne crkve, među njima i mitropolit zagrebački Porfirije, kako pjesmom veličaju četništvo. Naime, Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj se još uvijek nije ogradila od veličanja četništva.

Gosti emisije Markov trg na Z1 televiziji bili su odvjetnik Željko Olujić i bivša ravnateljica HINE Smiljana Škugor-Hrnčević. Tema emisije: Dva velika medijska sustava koja plaćaju medijski korisnici, a koji oblikuju javnost daleko od zanatskih standarda.

1945 godine kad su Partizani zauzeli područje RH, bilo je oko 350 aktivnih novinara. Kompletna autentična hrvatska novinarska scena je bila maknuta i došli su neki novi ljudi koji su radili po modelu partije, po principu PR-a i političkog aktivizma.

Što kažete na kritičku sposobnost mišljenja u hrvatskoj javnosti?

“HRT i HINA katastrofalno rade i upropaštavaju novac poreznih obveznika. Programe uređuju polupismeni ljudi i pomalo degenerici. Kad pritom imate u vidu činjenicu čime se bave na HRT-u i Hini, bave se proukom pravnih propisa kako da se održe na pozicijama. Kad vam se kao komentator i voditelj emisije javlja osoba koja nema glas da se obraća gledateljima, ne možete ih drugačije nazvati nego degenericima. Obavijesni program – sinoć je to i biskup Košić rekao, u 15 godina čovjeka koji vodi jednu značajnu biskupiju, čovjek ne može ni primirisati na HRT. A danas je doveden čovjek kojem su unaprijed servirani odgovori ‘da’ i ‘ne’, na temu ćirilice, i tako se podvaljuje gledateljima”, kazao je Olujić.

Kakva je danas situacija u HINI?

“Referirala bih se na vaš uvod kolega kako je to bilo 45-e. i povezala s onim što sam doživjela 2011. godine. Da je bila 45-a ja bih završila u zatvoru ili morala odselit u Argentinu kad je SDP došao na vlast. Bila je čistka, nije se poštovala pravna procedura. Po zakonu o HINI Sabor imenuje članove Upravnog vijeća. Kukuriku koalicija napravila je takav presedan da je Odbor za medije, na čelu s Vukšićem, dali su prijedlog da se mene smijeni u Saboru, što je nemoguće”, rekla je Škugor.

Koliko kvalifikacija o ‘deci’ vojnih lica i ‘Zokinih fanova’ u HINI odgovara istini?

“Ne volim takve kvalifikacije, ali su fanovi sadašnje vlasti. I napravili su sve da sruše jedno vijeće u kojem je bio sadašnji rektor Boras, dugogodišnji novinar, svi ti ljudi nisu im odgovarali i nisam im odgovarala ja. Sad je to čisti kadar Kukuriku koalicije”, kazala je Škugor-Hrnčević.

Voditelj Marko Jurič je napomenuo kako su osnovali Hrvatske novinare i publiciste na što je Smiljana Škugor Hrnčević zapitala postoji li mogućnost nekih imovinskih zahtjeva prema HND-u. Jurič je odgovorio da postoje temelji za upravni spor oko vlasništva zgrade ‘Novinarski dom’. Naravno, jer tko je pravni slijednik i tko ima pravo na zgradu ‘Novinarski dom’, po čemu bi ovo društvo imalo to pravo, a vaše ne, zaključio je Olujić

U eter se javio Dražen Rajković koji je prošle godine bio smijenjen i podnio je nekoliko tužbi protiv ljudi u HRT-u i zadnja protiv HINE. Upitan što je s tim prijavama odgovorio je da su dva člana SDP-a dala ostavku samo da bi njega smijenili. Jedna prijava odnosi se na ZAMP, a druga je ugovor o zakupu ugostiteljskog prostora. Voditelj ga je upitao i o uređivačkoj politici na što je odgovorio da misli ‘svašta’ o tom programu. Nadao se da prijave neće završiti u košu.

“Činjenica je da HRT ime relativno dobru pravnu službu, ali bila bi katastrofa da ostane ovo trenutno vodstvo HRT-a. Uz sve to što je pravna služba relativno uspješna, treba angažirati vanjske suradnike. Ovdje će se sad pokušati govoriti o nekakvom revanšizmu, da opozicija iskoristi trenutak da napadne vlast, samo da se izbjegne promjena vodstva HRT-a. Kad vidite obavijesni program, od onda kad je doveden Radman, a on je napravio da taj program liči na albansku televiziju ‘Dobro jutro, gospodine predsjedniče’. To treba mijenjati. Ne u smislu nikakvog tjeranja vještica, ali da HRT kao javni servis više ne služi samo ljevici. Pozicije su se na HRT-u dobivale, uz putovanja, dnevnice i sve ono što je iskoristivo, uvijek i jedino konceptualno sa ne voljenjem Hrvatske, takvi su jedino uspijevali na HRT-u. Imamo novinarku koja i danas radi u obavijesnom programu HRT-a, a koja je na jednom skupu Domoljubne koalicije u prvim redovima vikala ‘Sve vas treba hapsit’, oštro je komentirao Olujić.

Na 27. sjednici Upravnog vijeća HINE podneseni su prijedlozi aneksa ugovora s aktualnom ravnateljicom. Je li to slično sistematizaciji koju Radman provodi na HRT-u?

“Da, slično je. U ovoj sistematizaciji na HRT-u su ljudi bliski toj vlasti dobro prošli, a neki drugi su loše prošli. Pa zbog tih kolega se trebamo potruditi. Po zakonu o HINI, Upravno vijeće bira ravnatelja na mandat od 4 godine. Ravnateljica Valentić je izabrana 2012. godine i mandat joj ističe u prosincu. Ako je to imenovanje na mandat, a gospođa je došla iz Hrvatske stranke umirovljenika, a ne iz HINE, ona bi sad trebala otići. Predsjednik Upravnog vijeća Josip Veber je potpisao gospođi aneks ugovora da nakon mandata ostane u stalnom radnom odnosu. Ovo je zakon i ako imate zakon da se nekog bira na četiri godine, onda ne znam kako se može nakon četiri godine ovako. Ako neka firma posluje pozitivno, onda Uprava može toj osobi i sebi isplatiti bonus. Što se tiče poslovnih rezultata, 2012. HINA ima 157 zaposlenika i prihoduje preko deset milijuna kuna. To je rezultat mene nesposobne. Sada je 40 ljudi manje u HINI, neznatno manje novaca iz državnog proračuna, a vlastiti prihodi su manji, oko devet milijuna kuna. Ako je 40 ljudi manje, proračunski novac isti, gdje je tu dobar rezultat? Nije svih 40 otkaza, bilo ih je tridesetak, a ostali su otišli pod pritiskom i u prijevremene mirovine”, kazala je bivša ravnateljica HINE.

Kad bi ocjenjivali uređivačku politiku HRT-a, sjetimo se Elizabete Gojan i njenih izvještaja, kakav trag u javnosti ostavlja takav način rada?

“Nije to svakodnevni novinarski zadatak da se daje izvještaj sa inauguracije Predsjednice. No, u proteklih 20 i nešto godina, HRT je iznjedrio vrsne profesionalce, ali oni se stavljaju u stranu. Čim je netko malo inteligentniji i inovativniji stavlja ga se u stranu. Gledanost je pala na minimum. Bila je velika gledanost bivšeg premijera koji je gostovao u emisiji u udarnom terminu, no ostala gledanost je katastrofa. Treba sposobnim ljudima dati mogućnost da napreduju i da čine od te televizije ono što treba biti, a to je javni servis”, kazao je odvjetnik Olujić.

Glumac Jurkotić je napravio šalu predstavljajući se nekim političarima kao Orešković, a HINA je prenijela samo jedan od tih skečeva?

“Taj sadržaj nije za HINU. Naziv nam govori što bi sadržaj trebao biti. U ovom slučaju mi prenosimo takav sadržaj i to samo jedan – prenosimo Cerara, a ne Pupovca i ostale – pitam se što HINI treba takav sadržaj? A drugo, zašto Cerar, a ne svi ostali? Pregledala sam to i bilo mi je zanimljivo i smiješno, osobito gospodin Pupovac jer je to sad aktualno. Govorio je kako je vjeran koaliciji Hrvatska raste, a onda kaže Oreškoviću da ima njegovu podršku. Ipak, ne podržavam takav sadržaj na HINI”, jasno je kazala Škugor.

Pupovac je u tom skeču nakon 2 minute telefonskog razgovora promijenio mišljenje i pristao surađivati s Oreškovićem.

“Morate razumjeti, vlast nije samo čast, nego i slast. Kad čujete Pupovca koji ovako govori onda on dokazuje stvarno da je Srbin po zanimanju. Pokazuje da je spreman sa svim i svakim za ‘bokun’ vlasti i izdaje time časne ljude srpske nacionalnosti koji su mu dali vlast. I evo već 15-20 godina sjedi u saborskim klupama”, rekao je Olujić.

“Evo, kolega Olujić, to sve što ste vi rekli to bi trebao napisati jedan novinar. Nemam ništa protiv da se to objavljuje na portalima, ali ne na HINI. Ako HINA hoće, onda je trebala napraviti vijest da je taj naš preformer nazvao kao Orešković sve te ljude i vjerno prenijela kako ti ljudi reagiraju”, dodala je Škugor.

Ako je vjerovati onom e što je Pupovac rekao u ovom trelefonskom razgovoru onda mandatar ima potporu 88 ljudi. Jer Pupovac je pristao na suradnju?

“Ali ne, mi imamo Cerara jer je lakše pustiti da se smijemo nekom Slovencu, nego da vidimo što naši političari rade”, rekla je Škugor.

Pupovac je tu već 15-20 godina. Nijedna država nema toliko manjinskih zastupnika kao mi. Jedan glas manjinskog građanina vrijedi deset puta više nego pripadnika hrvatskog naroda. Je li taj zakon o manjinama rasistički?

“Nepravedan je i valja ga mijenjati. Bio nam je neophodan zbog završetka rata, ali došlo je vrijeme mijenjanja tog zakona. I onaj dio srpskog pučanstva bi to trebao prihvatiti jer je nepravedan i prema njima, tom pozitivnom diskriminacijom. Kako to promijeniti? Promijeniti taj zakon. Naš izborni sustav morat će doživjeti stanovite promjene i vjerujem da će ih sad doživjeti. Kad Predsjednik Sabora predloži mijenjanje naziva parlamenta, onda se digne hajka oko toga. Dakle, vidite da neki žele zatomiti sve ono što je potrebno u demokratskom razvitku”, rekao je Olujić.

“Sad imate frizerski sabor, fizioterapeutski sabor, sabor maslinara, ma svako malo imate. Kao i akademije. Treba napraviti distinkciju i nazvati Hrvatski državni sabor. Sjećate li se kad je Kukuriku koalicija promijenila ime Ministarstva hrvatskih branitelja u Ministarstvo branitelja, bilo je možda deset posto negodovanja tada u odnosu na ovo negodovanje na samo to što je on rekao da će to predložiti. Tri, četiri dana mi zbog te Reinerove izjave nismo mogli živjeti. Čak su nam se izrugivali da će netko i HINI promijeniti ime”, podsjetila je Škugor

Je li problem toga upravo zdravo prosuđivanje koje je oštećeno?

“Kako neće bit oštećeno, spomenuli ste strahote koje su doživjeli ljudi koji su djelovali kao novinari. Morali su uteći jer ih je vlast sustizala. Uzmite u obzir da je u ove četiri godine sto tisuća ljudi otišlo, pa u vrijeme Tatara nije toliko ljudi otišlo”, rekao je odvjetnik.

Imamo situaciju da nam u centru grada trg nosi ime po maršalu Titu?

“Bio bi manji problem, ali on nosi naziv maršala Tita. Da je Josip Broz, ajde, ali ovako on nosi svoju vojnu titulu”, rekla je Škugor.

“On je zločinac i pod jednim i pod drugim nazivom i degutantno je da taj trg nosi taj naziv”, kazao je Olujić.

“Drago mi je što je Bandić zbog ovog muzeja u tramvajima stavio da kaže Roosveltov trg, a ne Trg maršala Tita, stresla sam se uvijek na toj stanici”, dodala je bivša ravnateljica HINE.

Svećenici Srpske pravoslavne crkve pjevaju četničke pjesme, zar ne bi bilo logično da Hrvatska vlast traži od te Crkve da se ogradi od četnika?

“To nije pravno dopušteno i stvar je državnog odvjetništva da reagira. Ako ne reagira, onda ne radi svoj posao. To je dodatni dokaz naše vlastite slabosti da se to rješava na području Hrvatske. Postoje sankcije za to, i novčane i kazne zatvora. Vlast mora reagirati. Naravno da Ostojićeva policija na to nije reagirala jer im paše to poticanje netrpeljivosti”, rekao je odvjetnik Olujić.

Radi se o ljudima i instituciji Srpskoj pravoslavnoj crkvi koji djeluju u Hrvatskoj?

“Državno odvjetništvo bi trebalo reagirati”, smatra Škugor.

Kako to da HINA ne prenese tu vijest kako srpski pravoslavni svećenici pjevaju četničke pjesme?

“Da se ovo dogodilo u Bosni, već bi netko reagirao. Što je najbitnije reagirao bi HND. A eto vidimo da predsjednik Hrvatskog novinarskog društva u tom ne vidi ništa sporno”, zaključila je Škugor-Hrnčević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tko je zaustavio proglašenje Stepinca svetim!?

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak navečer, u prepunoj dvorani zagrebačkog KIC-a održana je tribina Nine Raspudića na temu “Blaženi Alojzije Stepinac: Svetost u čekaonici politike”. Raspudićevi sugovornici bili su povjesničar dr. sc. Robin Harris, dr. sc. Mario Jareb, dr. sc. Jure Krišto i dr.sc. Anto Mikić.

Na samom početku tribine dr. sc. Mikić objasnio je koji su preduvjeti za kanonizaciju te je li ih Stepinac ispunio, piše Narod.hr.

“Najprije ga se proglasi blaženim, što Stepinac već jest na temelju svog mučeništva. Preduvjeti za ovo su da je postojao motiv mržnje na vjeru od progonitelja, drugo da je mučeništvo strpljivo podnio, a treće da u tom činu nije gajio mržnju prema progoniteljima. Stepinac je sve ovo ispunio, a sada čekamo završni čin,- kanonizaciju. Podjsetimo, 2014. je objavljeno da je liječnička komisija utvrdila čudo po nagovoru bl. Alojzija Stepinca. Mi sad čekamo taj svečani čin, čini se da je sve ovo drugo odrađeno”, objasnio je.

U nastavku tribine dr.sc. Krišto pojasnio je sam nastanak Mješovite komisije, kao i razloge njezinog osnivanja.

“Očito je Srpska pravoslavna crkva iskoristila trenutak izbora novog pape i činjenicu da je sadašnji Papa zainteresiran izuzetno za ekumenizam. Uspjeli su ga uvjeriti da zapravo još uvijek ima stvari koje su nejasne vezano za bl. Alojzija Stepinca. Postoji i element podrške iz Hrvatske Srpske pravoslavne crkve i utjecaj na Papu Argentinca. S time su povezani i negativni elementi, po mom sudu, Sveta Stolica nije dovoljno ozbiljno ispitala duboke političke i vjerske motive SPC, nije proučila ni svoja prošla iskustva sa njom. Tijekom II. svjestkog rata, 1943., Svetoj Stolici su došle optužbe na Katoličku crkvu u NDH zbog navodnog nedolična ponašanja prema pravoslavlju. To je bilo toliko ozbiljno da je Sveta Stolica organizirala istragu. Stepinac je skupio dokumente, napisao opširno pismo i sve odnio Svetoj Stolici. Apostolski vizitator u Zagrebu također je pisao pismo i svoj izvještaj. Sveta Stolica se na temelju tih dokumenata i izvješća uvjerila da su optužbe neutemeljene.”, kazao je Krišto.

Dr.sc. Harris smatra da osnivanje komisije nije bilo potrebno.

“Mislim da Mještovita komisija nije bila potrebna, međutim, sretni smo što su hrvatski članovi komisije bili vrlo stručni i domoljubni. Znam da su dokumenti koji o Stepincu govore sjajni, odgovor su svim optužbama Srpske pravoslavne crkve. Nažalost, Kaptol ne želi izdati te dokumente kako bi ih svi mogli pročitati, to je njihova odluka, no tako nešto nikad nisam vidio. Pobjednička strana koja ima sve dokaze i argumente ne želi dozvoliti da se dokaže što je istina, to nisam nikad doživio. Vjerujem da je veliki problem u Vatikanu gdje imamo neku novu vrstu politike pomirenja s komunističkim politikama što je katastrofalno. Imati dobre odnose s neprijateljima crkve vrlo je opasno”, upozorio je dr.sc. Harris.

Dr.sc. Mario Jareb govorio je o dokumentarnoj osnovi optužbi na račun bl. Alojzija Stepinca.

“Pismo partrijaha Irineja je utjecalo na početak rada Mješovite komisije. To pismo je poslano 2014., no nedvojbeno ono je nastalo 1946. godine. Naime, 90 posto detalja se zasniva na tzv. dokumentima i argumentima koje su komunisti kreirali 1946. kao osnovu za progon tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. Treba se vratiti upravo na tu godinu kada agitrop Centralnog komiteta radi na nečemu što je bilo korišteno od strane optužbe, a što je kasnije izdano u knjizi Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednog dijela katoličkog klera. Sastavljači te sjajne krivotvorine bili su Joža Horvat i Zdenko Štambul. Kasnije su čak i komunistički dužnosnici priznavali da u tim dokumentima ustvari nije bilo ničega stvarnog, da optužnica nije zasnovana na istinitim temeljima i da se ustvari radi o propagandi”, pojasnio je dr.sc. Jareb.

Također je dodao da su komunisti optužnicu popunjavali navodnim dokumentima četničkog autora, Đure Vilovića.

“Nedavno sam čak saznao da su agitropi, u očaju da bilo što stave u tu optužnicu, posegnuli za radom jednog od otpadnika od Katoličke crkve i hrvatskog naroda, Đure Vilovića koji je bio član četničkog pokreta, blizak Draži Mihajloviću. Riječ je o knjizi ‘Krvava Crkva’ koja je komunistima bila zgodan materijal za popunjavanje optužnice”, otkrio je Jareb.

Dr.sc. Jure Krišto upozorio je da najveći hrvatski problem nisu Srbi, odnosno Srpska pravoslavna crkva, nego komunistički režim.

“Nama je i dalje najveći problem komunistički režim i sustav. Stepinac je imao problema s komunizmom zbog same činjenice da je komunizam protiv Boga i vjere, zato su ga i progonili. Komunisti su ujedno mrzili Stepinca zbog toga što je on bio za hrvatsku državu, a oni su bili protiv nje. Stepinac je išao jednostavnom logikom – državna vlast je za mene vlast s kojom moram komunicirati da bih mogao služiti svom poslanju”, pojašnjava Krišto.

Na tribini je razbijen još jedan od mitova o blaženom Alojziju Stepincu, teza da je on bio “ustaški vikar”, a na ovo se osvrnuo dr.sc. Jareb.

“Najbolje je na to odgovorio jedan kolega iz Beograda koji je nedavno objavio knjigu Ustaška vojska NDH. Naime, nakon što je prošao svo gradivo, kazao je da o tome nema baš ništa. Činjenica je da je Stepinac još prije rata imenovan vikarom katolika unutar oružanih snaga, a ovo o ustaškom vikaru jedna je od tipičnih krivotvorima”, zaključio je Jareb.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari