Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG – HINA i HRT propagandni mediji crvene ideologije

Objavljeno

na

Dva su četnika koji su bili svećenici Srpske pravoslavne crkve proglašeni svetima 2005. godine. Prema iskazima svjedoka zakrvavili su ruke.

[ad id=”93788″]

Mi ne znamo hoće li Srpska pravoslavna crkva nastaviti s takvim djelovanjem. Stoga bi Zagrepčani koji se šeću Cvjetnim trgom trebali pripaziti, osobito majke s malom djecom. Pripazite kad prolazite tamo pored crkve Preobraženja svetoga da ne bi netko s nožem istrčao i obavio svoj krvavi četnički pir. Glasi odjava emisije Markov trg u kojoj su ponovo pokazani svećenici Srpske pravoslavne crkve, među njima i mitropolit zagrebački Porfirije, kako pjesmom veličaju četništvo. Naime, Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj se još uvijek nije ogradila od veličanja četništva.

Gosti emisije Markov trg na Z1 televiziji bili su odvjetnik Željko Olujić i bivša ravnateljica HINE Smiljana Škugor-Hrnčević. Tema emisije: Dva velika medijska sustava koja plaćaju medijski korisnici, a koji oblikuju javnost daleko od zanatskih standarda.

1945 godine kad su Partizani zauzeli područje RH, bilo je oko 350 aktivnih novinara. Kompletna autentična hrvatska novinarska scena je bila maknuta i došli su neki novi ljudi koji su radili po modelu partije, po principu PR-a i političkog aktivizma.

Što kažete na kritičku sposobnost mišljenja u hrvatskoj javnosti?

“HRT i HINA katastrofalno rade i upropaštavaju novac poreznih obveznika. Programe uređuju polupismeni ljudi i pomalo degenerici. Kad pritom imate u vidu činjenicu čime se bave na HRT-u i Hini, bave se proukom pravnih propisa kako da se održe na pozicijama. Kad vam se kao komentator i voditelj emisije javlja osoba koja nema glas da se obraća gledateljima, ne možete ih drugačije nazvati nego degenericima. Obavijesni program – sinoć je to i biskup Košić rekao, u 15 godina čovjeka koji vodi jednu značajnu biskupiju, čovjek ne može ni primirisati na HRT. A danas je doveden čovjek kojem su unaprijed servirani odgovori ‘da’ i ‘ne’, na temu ćirilice, i tako se podvaljuje gledateljima”, kazao je Olujić.

Kakva je danas situacija u HINI?

“Referirala bih se na vaš uvod kolega kako je to bilo 45-e. i povezala s onim što sam doživjela 2011. godine. Da je bila 45-a ja bih završila u zatvoru ili morala odselit u Argentinu kad je SDP došao na vlast. Bila je čistka, nije se poštovala pravna procedura. Po zakonu o HINI Sabor imenuje članove Upravnog vijeća. Kukuriku koalicija napravila je takav presedan da je Odbor za medije, na čelu s Vukšićem, dali su prijedlog da se mene smijeni u Saboru, što je nemoguće”, rekla je Škugor.

Koliko kvalifikacija o ‘deci’ vojnih lica i ‘Zokinih fanova’ u HINI odgovara istini?

“Ne volim takve kvalifikacije, ali su fanovi sadašnje vlasti. I napravili su sve da sruše jedno vijeće u kojem je bio sadašnji rektor Boras, dugogodišnji novinar, svi ti ljudi nisu im odgovarali i nisam im odgovarala ja. Sad je to čisti kadar Kukuriku koalicije”, kazala je Škugor-Hrnčević.

Voditelj Marko Jurič je napomenuo kako su osnovali Hrvatske novinare i publiciste na što je Smiljana Škugor Hrnčević zapitala postoji li mogućnost nekih imovinskih zahtjeva prema HND-u. Jurič je odgovorio da postoje temelji za upravni spor oko vlasništva zgrade ‘Novinarski dom’. Naravno, jer tko je pravni slijednik i tko ima pravo na zgradu ‘Novinarski dom’, po čemu bi ovo društvo imalo to pravo, a vaše ne, zaključio je Olujić

U eter se javio Dražen Rajković koji je prošle godine bio smijenjen i podnio je nekoliko tužbi protiv ljudi u HRT-u i zadnja protiv HINE. Upitan što je s tim prijavama odgovorio je da su dva člana SDP-a dala ostavku samo da bi njega smijenili. Jedna prijava odnosi se na ZAMP, a druga je ugovor o zakupu ugostiteljskog prostora. Voditelj ga je upitao i o uređivačkoj politici na što je odgovorio da misli ‘svašta’ o tom programu. Nadao se da prijave neće završiti u košu.

“Činjenica je da HRT ime relativno dobru pravnu službu, ali bila bi katastrofa da ostane ovo trenutno vodstvo HRT-a. Uz sve to što je pravna služba relativno uspješna, treba angažirati vanjske suradnike. Ovdje će se sad pokušati govoriti o nekakvom revanšizmu, da opozicija iskoristi trenutak da napadne vlast, samo da se izbjegne promjena vodstva HRT-a. Kad vidite obavijesni program, od onda kad je doveden Radman, a on je napravio da taj program liči na albansku televiziju ‘Dobro jutro, gospodine predsjedniče’. To treba mijenjati. Ne u smislu nikakvog tjeranja vještica, ali da HRT kao javni servis više ne služi samo ljevici. Pozicije su se na HRT-u dobivale, uz putovanja, dnevnice i sve ono što je iskoristivo, uvijek i jedino konceptualno sa ne voljenjem Hrvatske, takvi su jedino uspijevali na HRT-u. Imamo novinarku koja i danas radi u obavijesnom programu HRT-a, a koja je na jednom skupu Domoljubne koalicije u prvim redovima vikala ‘Sve vas treba hapsit’, oštro je komentirao Olujić.

Na 27. sjednici Upravnog vijeća HINE podneseni su prijedlozi aneksa ugovora s aktualnom ravnateljicom. Je li to slično sistematizaciji koju Radman provodi na HRT-u?

“Da, slično je. U ovoj sistematizaciji na HRT-u su ljudi bliski toj vlasti dobro prošli, a neki drugi su loše prošli. Pa zbog tih kolega se trebamo potruditi. Po zakonu o HINI, Upravno vijeće bira ravnatelja na mandat od 4 godine. Ravnateljica Valentić je izabrana 2012. godine i mandat joj ističe u prosincu. Ako je to imenovanje na mandat, a gospođa je došla iz Hrvatske stranke umirovljenika, a ne iz HINE, ona bi sad trebala otići. Predsjednik Upravnog vijeća Josip Veber je potpisao gospođi aneks ugovora da nakon mandata ostane u stalnom radnom odnosu. Ovo je zakon i ako imate zakon da se nekog bira na četiri godine, onda ne znam kako se može nakon četiri godine ovako. Ako neka firma posluje pozitivno, onda Uprava može toj osobi i sebi isplatiti bonus. Što se tiče poslovnih rezultata, 2012. HINA ima 157 zaposlenika i prihoduje preko deset milijuna kuna. To je rezultat mene nesposobne. Sada je 40 ljudi manje u HINI, neznatno manje novaca iz državnog proračuna, a vlastiti prihodi su manji, oko devet milijuna kuna. Ako je 40 ljudi manje, proračunski novac isti, gdje je tu dobar rezultat? Nije svih 40 otkaza, bilo ih je tridesetak, a ostali su otišli pod pritiskom i u prijevremene mirovine”, kazala je bivša ravnateljica HINE.

Kad bi ocjenjivali uređivačku politiku HRT-a, sjetimo se Elizabete Gojan i njenih izvještaja, kakav trag u javnosti ostavlja takav način rada?

“Nije to svakodnevni novinarski zadatak da se daje izvještaj sa inauguracije Predsjednice. No, u proteklih 20 i nešto godina, HRT je iznjedrio vrsne profesionalce, ali oni se stavljaju u stranu. Čim je netko malo inteligentniji i inovativniji stavlja ga se u stranu. Gledanost je pala na minimum. Bila je velika gledanost bivšeg premijera koji je gostovao u emisiji u udarnom terminu, no ostala gledanost je katastrofa. Treba sposobnim ljudima dati mogućnost da napreduju i da čine od te televizije ono što treba biti, a to je javni servis”, kazao je odvjetnik Olujić.

Glumac Jurkotić je napravio šalu predstavljajući se nekim političarima kao Orešković, a HINA je prenijela samo jedan od tih skečeva?

“Taj sadržaj nije za HINU. Naziv nam govori što bi sadržaj trebao biti. U ovom slučaju mi prenosimo takav sadržaj i to samo jedan – prenosimo Cerara, a ne Pupovca i ostale – pitam se što HINI treba takav sadržaj? A drugo, zašto Cerar, a ne svi ostali? Pregledala sam to i bilo mi je zanimljivo i smiješno, osobito gospodin Pupovac jer je to sad aktualno. Govorio je kako je vjeran koaliciji Hrvatska raste, a onda kaže Oreškoviću da ima njegovu podršku. Ipak, ne podržavam takav sadržaj na HINI”, jasno je kazala Škugor.

Pupovac je u tom skeču nakon 2 minute telefonskog razgovora promijenio mišljenje i pristao surađivati s Oreškovićem.

“Morate razumjeti, vlast nije samo čast, nego i slast. Kad čujete Pupovca koji ovako govori onda on dokazuje stvarno da je Srbin po zanimanju. Pokazuje da je spreman sa svim i svakim za ‘bokun’ vlasti i izdaje time časne ljude srpske nacionalnosti koji su mu dali vlast. I evo već 15-20 godina sjedi u saborskim klupama”, rekao je Olujić.

“Evo, kolega Olujić, to sve što ste vi rekli to bi trebao napisati jedan novinar. Nemam ništa protiv da se to objavljuje na portalima, ali ne na HINI. Ako HINA hoće, onda je trebala napraviti vijest da je taj naš preformer nazvao kao Orešković sve te ljude i vjerno prenijela kako ti ljudi reagiraju”, dodala je Škugor.

Ako je vjerovati onom e što je Pupovac rekao u ovom trelefonskom razgovoru onda mandatar ima potporu 88 ljudi. Jer Pupovac je pristao na suradnju?

“Ali ne, mi imamo Cerara jer je lakše pustiti da se smijemo nekom Slovencu, nego da vidimo što naši političari rade”, rekla je Škugor.

Pupovac je tu već 15-20 godina. Nijedna država nema toliko manjinskih zastupnika kao mi. Jedan glas manjinskog građanina vrijedi deset puta više nego pripadnika hrvatskog naroda. Je li taj zakon o manjinama rasistički?

“Nepravedan je i valja ga mijenjati. Bio nam je neophodan zbog završetka rata, ali došlo je vrijeme mijenjanja tog zakona. I onaj dio srpskog pučanstva bi to trebao prihvatiti jer je nepravedan i prema njima, tom pozitivnom diskriminacijom. Kako to promijeniti? Promijeniti taj zakon. Naš izborni sustav morat će doživjeti stanovite promjene i vjerujem da će ih sad doživjeti. Kad Predsjednik Sabora predloži mijenjanje naziva parlamenta, onda se digne hajka oko toga. Dakle, vidite da neki žele zatomiti sve ono što je potrebno u demokratskom razvitku”, rekao je Olujić.

“Sad imate frizerski sabor, fizioterapeutski sabor, sabor maslinara, ma svako malo imate. Kao i akademije. Treba napraviti distinkciju i nazvati Hrvatski državni sabor. Sjećate li se kad je Kukuriku koalicija promijenila ime Ministarstva hrvatskih branitelja u Ministarstvo branitelja, bilo je možda deset posto negodovanja tada u odnosu na ovo negodovanje na samo to što je on rekao da će to predložiti. Tri, četiri dana mi zbog te Reinerove izjave nismo mogli živjeti. Čak su nam se izrugivali da će netko i HINI promijeniti ime”, podsjetila je Škugor

Je li problem toga upravo zdravo prosuđivanje koje je oštećeno?

“Kako neće bit oštećeno, spomenuli ste strahote koje su doživjeli ljudi koji su djelovali kao novinari. Morali su uteći jer ih je vlast sustizala. Uzmite u obzir da je u ove četiri godine sto tisuća ljudi otišlo, pa u vrijeme Tatara nije toliko ljudi otišlo”, rekao je odvjetnik.

Imamo situaciju da nam u centru grada trg nosi ime po maršalu Titu?

“Bio bi manji problem, ali on nosi naziv maršala Tita. Da je Josip Broz, ajde, ali ovako on nosi svoju vojnu titulu”, rekla je Škugor.

“On je zločinac i pod jednim i pod drugim nazivom i degutantno je da taj trg nosi taj naziv”, kazao je Olujić.

“Drago mi je što je Bandić zbog ovog muzeja u tramvajima stavio da kaže Roosveltov trg, a ne Trg maršala Tita, stresla sam se uvijek na toj stanici”, dodala je bivša ravnateljica HINE.

Svećenici Srpske pravoslavne crkve pjevaju četničke pjesme, zar ne bi bilo logično da Hrvatska vlast traži od te Crkve da se ogradi od četnika?

“To nije pravno dopušteno i stvar je državnog odvjetništva da reagira. Ako ne reagira, onda ne radi svoj posao. To je dodatni dokaz naše vlastite slabosti da se to rješava na području Hrvatske. Postoje sankcije za to, i novčane i kazne zatvora. Vlast mora reagirati. Naravno da Ostojićeva policija na to nije reagirala jer im paše to poticanje netrpeljivosti”, rekao je odvjetnik Olujić.

Radi se o ljudima i instituciji Srpskoj pravoslavnoj crkvi koji djeluju u Hrvatskoj?

“Državno odvjetništvo bi trebalo reagirati”, smatra Škugor.

Kako to da HINA ne prenese tu vijest kako srpski pravoslavni svećenici pjevaju četničke pjesme?

“Da se ovo dogodilo u Bosni, već bi netko reagirao. Što je najbitnije reagirao bi HND. A eto vidimo da predsjednik Hrvatskog novinarskog društva u tom ne vidi ništa sporno”, zaključila je Škugor-Hrnčević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hoće li predsjednička kampanja biti prljava?

Objavljeno

na

Objavio

Još je pet i pol mjeseci ostalo do predsjedničkih izbora. Tko će se sve kandidirati? Kako će izgledati kampanja? Kome će glas dati desni, kome lijevi, a kome razočarani birači – u Otvorenom su govorili komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, politički analitičar Slaven Letica, novinar Denis Kuljiš, novinarka Petra Maretić Žonja i politički analitičar Ivica Relković.

– Dobro je da se Zoran Milanović kandidirao. Napravio je to vrlo lukavo, na 30. obljetnicu HDZ-a pa im ukrao ‘show’. Predsjednica je trebala objaviti svoju kandidaturu. Gospodin Vladimir Šeks je stari lisac i s pričom o kompromitirajućim dokumentima nije izašao slučajno. Hoće li kampanja biti prljava, to ćemo vidjeti, kazala je Ankica Mamić. Za Miroslava Škoru je rekla da je sigurno već odlučio o svojoj kandidaturi samo je treba objaviti.

Petra Maretić Žonja je napomenula da kandidaturu Zorana Milanovića mora proći Glavni odbor stranke. Vidjet ćemo hoće li svi doći na tu sjednicu. “Postoji dio ljudi u SDP-u koji nisu za Milanovića, ali mislim da će sve proći glatko. Milanović je Predsjedništvo na neki način prisilio da postane kandidat, kazala je. Dodala je kako se na Predsjedništvu nije pojavio Erik Fabijanić koji drži stranu Zlatku Komadini.

Slaven Letica smatra kako Milanović ne razumije razliku između temperamenta (ćudi) i karaktera. U emisiju je došao s rezultatima istraživanja prema kojima je po karakternim osobinama Milanović najlošije prošao. Citirao je kinesku uzrečicu prema kojoj su “svi europski bivši državnici relativno jeftini”. Kinezi rade na “networkingu”, bivšim europskim čelnicima plate avionsku kartu, iznajme “buick”, rezerviraju dobar hotel i financiranju njihova predavanja u Kini. Letica smatra da će Kolinda Grabar-Kitarović objaviti svoju kandidaturu nekoliko dana nakon Dana državnosti.

– Prvi put će pitanje ovlasti predsjednika biti jedno od glavnih pitanja u kampanji. Ključno je pitanje da li najlegitimnija pozicija u državi – ima težinu. Kolinda Grabar Kitarović ne smije više svoja obećanja ponoviti, jer ih nije mogla ni ostvariti. Što će Milanović govoriti u kampanji, kreirati stav, protiv koga, premijera?, upitao je Ivica Relković. Slaven Letica kazao mu je da nije dovoljno informiran.

– Ovi se izbori neće voditi kroz stranke. Mi se nalazimo u vremenu populizma. Predsjednički kandidati će se obraćati izravno javnosti. Poznavajući Milanovića, on će nastupati kao “lijevi suverenist na dobroj vezi s Moskvom”. On je autentični suverenist. Njegov zadnji bilateralni susret kao premijera bio je s Cameronom čiji su potezi rezultirali napuštanjem EU-a. Milanović je jučer ispalio da ne želi biti u državi ograđenoj žicom – on relativizira Schengen. A to je najvažniji hrvatski ulov u EU-u, kazao je Denis Kuljiš.

Ankica Mamić je kazala kako u drugom krugu desni kandidat ima više šansi od lijevog. Za nju je Miroslav Škoro ozbiljni kandidat. Podsjetila je da je Škoro ostavio svoj saborski mandat kad je u vrijeme Sanadera kazao da nije zadovoljan načinom na koji se vodi HDZ. Kazala je da su njegove izjave “pristojno konzervativne”, bez ekstremizma. Teret bi mu moglo biti upravo to što ga mediji “kao ekstremnog desničara” povezuju s Bujancem i Radeljićem.

– Milanoviću kao ‘lijevom suverenistu’ suprotnost je Plenković kao ‘desni globalist’, kazao je Slaven Letica. Milanović bi, dodao je, pogriješio kad bi se u prvom krugu obraćao desnom biračkom tijelu. Smatra da će biti lakše dobiti predsjedničke izbore nego ući u drugi krug. I za njega je Miroslav Škoro dobar kandidat, kao uspješan poslovni čovjek i doktor ekonomskih znanosti te uspješan pjevač. Pitanje je kakav će mu biti tim i vizija predsjedništva. O Mislavu Kolakušiću je rekao da je ‘izvansistemski kandidat’.

– Mi već imamo veliku koaliciju u prvom krugu. Cijela ljevica se okuplja oko Milanovića. HDZ više nema Domoljubne koalicije. Vrlo je malo ostalo prostora malim strankama da imaju svoje kandidate. Stranački predznak u ovoj kampanji neće značiti ništa. Možda se pojavi i još neki kandidat, kazao je Ivica Relković. Ankica Mamić je povukla paralelu s europskim izborima: “Stranačka infrastruktura više neće biti važna. Ruža Tomašić je sa četiri stranke dobila neznatno više glasova od Mislava Kolakušić, a na izborima je dobro prošla i Marijana Petir”.

Za Slavena Leticu u drugi krug predsjedničkih izbora ući će Zoran Milanović i Miroslav Škoro, za Petru Maretić Žonju to su Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović, a za Denisa Kuljiša je siguran jedino Milanović. Ankica Mamić smatra kako će predsjednik Hrvatske postati kandidat desnice koji uzme prevagu u prvom krugu, a za Ivicu Relkovića sve su opcije još otvorene. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Izaslanstvo HDZ-a položilo vijenac na grobu utemeljitelja dr. Franje Tuđmana

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejom Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

Plenković je izjavio je kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ će 30. obljetnicu osnivanja obilježiti svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a nakon toga uslijedit će druženje u prostorijama NK Jaruna i tradicionalna nogometna utakmica između momčadi HDZ-a i zvijezda.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari