Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Kad mali ljudi upravljaju velikom imovinom..!?

Objavljeno

na

U emisije Markov trg na Z1 televiziji gostovao je odvjetnik Veljko Miljević kao ekspert pravnih apsurda koji se događaju na hrvatskim sudovima.

Na početku emisije su pročitani odgovori USKOK-a i DORH-a na poziv da gostuju u emisiji Markov trg. Iz obje institucije su odbili poziv uz obrazloženje kako ne mogu gostovati u emisiji gdje će se raspravljati o predmetu o kojem traje rasprava na Županijskom sudu.
‘Temeljno ljudsko pravo je mišljenje i izražavanje tog mišljenja. Suđenja su javna i građani trebaju biti upoznati s tim.

Ne smijete utjecati na suca u smislu pritiska, ali komentirati sudske postupke je poželjno. Jer komentirati sudske presude nakon što one postanu pravomoćne je besmisleno, osim toga takve su presude obvezujuće i one se moraju smatrati istinitima. Oni koji kažu da ne žele komentirati proces koji je u toku, ti uglavnom nemaju što reći’, objasnio je Miljević.
U prvom prilogu je prikazan dio svjedočenja Vedrana Duvnjaka koji je 2010. godine bio predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju. Te je godine dio zemljišta kompleksa bazena Šmidhen bio u vlasništvu HFP-a, a dio u vlasništvu tvrtke Fantazia Projekt zajedno sa svim objektima. Fantazia Projekt i HFP su sklopili ugovor o pravu gradnje velikog vodenog parka uz suglasnost Vlade RH. To je pravo korištenja dijela zemljišta u vlasništvu HFP-a prema ugovoru dano na korištenje na rok od 50 godina.

Temeljem tog ugovora Fantazia Projekt je za kupnju svog dijela zemljišta bazena Šmidhen, izradu projektne dokumentacije, geotermalno bušenje i pripremu dokumentacije za dobivanje kredita od jednog stranog investicijskog fonda u visini od 174 milijuna eura ukupno uložila 25 milijuna eura.

Međutim, nakon toga na scenu stupa predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak i sve iznenada staje.

U prilogu je Duvnjaku postavljeno pitanje oko razloga opstrukcije, budući je Duvnjak angažirao revizorsku tvrtku Refinal, koja sve skupa pregledava i utvrđuje da je sve jasno, istinito, i sukladno zakonu i propisima. Ipak mjesec dana kasnije Duvnjak angažira istu revizorsku tvrtku i traži dodatnu reviziju koja donosi isti zaključak kao i prethodna.

‘Ovdje nemamo procesnih problema. Ovo je spor dviju strana. Ovdje imamo činjenicu da je netko iz HFP-a sumnjao jesu li provedene sve obveze. Provjera je povjerena revizorskoj kući i tu nema ništa neobično. Revizija utvrđuje da je sve u redu, ali je netko posumnjao i u to revizorsko izvješće pa traži novu reviziju. I nakon te druge revizije dobiva se isti zaključak’, izjavio je Miljević.

U drugom prilogu Vedran Duvnjak nakon dva izvještaja revizije traži inspekcijski nadzor Državne geodetske uprave. U svjedočenju je sporno tko je zatražio taj nadzor koji je zatražen mjesec dana nakon druge revizije koja je dala pozitivnu ocjenu.
‘Očito nakon financijske revizije ovdje je zatražen inspekcijski nadzor parcelacije GDU-a, a i ta je inspekcija pokazala da je sve s parcelacijom izvedeno sukladno ugovoru’, pojasnio je Miljević.

U trećem prilogu otvoreno je pitanje tko je i zašto pokrenuo četiri sudska postupka, mjesec dana nakon inspekcije Geodetske uprave, protiv tvrtki Fantazia Projekta, Fantazia vodeni park, Fantazia zabavni park i Fantazia hoteli. Posljedica tih tužbi je bila zabilježba na cijeli kompleks nekretnina bazeni Šmidhen, a što je trajalo još godinu dana do prvomoćne odluke Suda u Samoboru kojom su odbačene te tužbe HFP-a.
‘Očito je netko u HFP-u našao za shodno da koristi sva sredstva da se provjeri ponašanje investitora. Vic je u tome da ni jedan od tih postupaka sam po sebi nije zabranjen, ali kada imamo svu ovu kronologiju u siječnju prvu reviziju pa u veljači drugu pa onda u ožujku inspekciju Geodetske uprave, a nakon svega toga u lipnju iste godine četiri sudske tužbe gdje se traži privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom, postavlja se pitanje jesu li sve to pokrenule stručne službe ili on odnosno predsjednik Fonda Vedran Duvnjak.

U četvrtom prilogu postavljeno je logično pitanje Zašto Duvnjak nije potpisao parcelacijski elaborat, zašto su rađene sve te provjere?
‘Očito je i iz ovog priloga da se na svaki način pokušava od strane HFP-a onemogućiti realizaciju ugovora s Fantazi Projektom.

U petom prilogu je svjedočio Ozren Matijašević koji je bio član Uprave HFP-a 2010/11. Naime u lipnju mjesecu 2010. godine Vedran Duvnjak je pokrenuo postupak raskida ugovora s Fantazia Projektom, a od članova Uprave je sakrio nalaz revizije.

Matijašević kaže da ga nije obavijestio kao člana uprave o nalazu revizije, a morao je obavijestiti Upravu o svim detaljima. Također Matijašević kaže da nije znao ništa o pokrenutim sudskim postupcima.
‘Svjedočenje člana Upravnog odbora koji kaže da nije bio obaviješten o svim revizijama, inspekcijama i tužbama koje je poduzeo predsjednika HFP-a.

To znači da osim što su poduzete brojne radnje za onemogućavanje investitora, tu i član Upravnog odbora kaže da se rad u toj instituciji ne odvija na zakoniti način kada Uprava o svemu nije obaviještena’, izjavio je Miljević.

U šestom prilogu su prikazani komentari Gorana Marića, koji je danas kao ministar nasljednik na poziciji Vedrana Duvnjaka i Ozrena Matijaševića iz ranijih emisija Markov trg.
‘Očiti su nedostaci kadrovske politike kada na odgovorna visoka mjesta u državnoj upravi imenuju neiskusne osobe.

Ovdje se problematizira pravna sigurnost koja dolazi u pitanje upravo ovakvim ponašanjem odgovornih. Dužnost je državnih tijela da pomognu investitoru, a ne da onemoguće realizaciju projekta’, izjavio je Miljević.

U sedmom prilogu svjedoči Tomislav Boban, koji je naslijedio Duvnjaka na mjestu ravnatelja HFP, polovinom 2011. godine kada je fond preimenovan u Agenciju za upravljanje državnom imovinom, a potom u Državni ured za upravljanje državnom imovinom DUDI. Danas je Tomislav Boban imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu državne imovine. Boban govori o tome kako su bili zatajeni dokumenti u projektu Fantazialanda.

Boban kaže da je sazvao sastanak Državne geodetske uprave, Grada Samobora, Fantazia Projekta, i pravne službe HFP-a, govori o opstrukcijama, a osoba koju spominje je Dubravka Jakić Maurman koja je u vrijeme Duvnjaka bila zamjenica šefa pravne službe HFP-a.

‘Postoje različite vrste odgovornosti, ali građana ne zanima osoba i njegova odgovornost. Svjedok Boban je opisao određene akte koje je opisao kao opstrukciju poslovnog poduhvata. Najgora stvar je ovdje što Boban kaže da se ide u zamjenu zemljišta i da se realizira to zbog čega je to dvije godine stajalo.

Postoje zakoni koji reguliraju odgovornost države za štetu koja je nanesena, a ovdje se spominju cifre od 200 milijuna eura. Država odgovara, od veljače 2007. godine, po načelu uzročnosti u pogledu nepravilnog i nezakonitog rada državnih tijela. To znači da ovo može državu jako puno koštati’, objasnio je Miljević.

U slijedećem je prilogu prikazan i dio medijske kampanje koju je HFP vodio protiv ljudi i tvrtke Fantazia Projekt.

Potom je prikazan kolaž najčešće spominjane riječi iz svjedočenja Vedrana Duvnjaka koja glasi ‘ne sjećam se’.
‘Vrlo su česte situacije na sudu da se svjedoci ne sjećaju, ali u ovoj mjeri je to malo previše. To je jedan fenomen koji se često javlja i ukazuje na nešto što bi psihijatri trebali komentirati’, kaže Miljević.

U posljednjem prilogu je pušten jedan od bisera iskaza sudskih vještaka. Vještak Vladimir Krklec ne uspijeva odgovoriti na kako je u vlastitom vještačenju utvrdio obavezu rezervacije kreditnih aranžmana.

Vještak Krklec ne uspijeva pronaći na temelju čega je to ustvrdio pa se na kraju pravda da mu je zatajio printer te da zbog toga nema tog dijela u njegovom izvještaju.
‘Ovo je tragična situacija.

Nitko od nas odvjetnika ne može ni malo uzdrmati vještaka, međutim ovdje vještak ne uspijeva odgovoriti na jednostavno pitanje pa se na kraju poziva na pokvareni printer. Ovako nešto se ne smije događati. Vještak mora dominirati u raspravi. Sve što je na temelju ovakve tvrdnje iz vještačenja postavljeno u optužnici dovodi u pitanje i takvu optužnicu.

Ne mogu vjerovati da se u ovako ozbiljnom procesu događaju ovako neozbiljne stvari’, zaključio je Miljević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VIDEO: 13 minuta istine o velikosrpskoj agresiji, Domovinskom ratu i obrani Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

U povodu obilježavanja 20-e obljetnice zločinačke velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i izložbe “Domovinski rat”, 2011. godine, naši su vrijedni stručnjaci iz Hrvatskog povijesnog muzeja prezentirali hrvatskoj javnosti Animirani zemljovid Domovinskog rata koji u samo 13 minuta prikazuje istinu o ratu u Hrvatskoj i susjednoj nam Bosni i Hercegovini – uključujući i zajedničke operacije HV i HVO u kojima su oslobođeni veliki dijelovi susjedne države i stvoreni uvjeti za oslobađanje okupiranih područja same Republike Hrvatske.

Kronološki tijek događaja i dokumentaristička autentičnost zorno pokazuju istinu o krvavoj agresiji kojoj su Hrvati – kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini – bili izloženi u vrijeme kad se strategijom spaljene zemlje krenulo u zatiranje svega onoga što nije srpsko. Srbija, “JNA”, Crna Gora, te ekstremni dio srpske manjine u Hrvatskoj i BiH, te su 1991. godine zajedno krenuli u ostvarenje bolesnog sna o “Velikoj Srbiji”.

Na tom putu, glavna im je zaprjeka bio nenaoružani hrvatski narod koji je pružio odlučujući otpor. Da nije bilo Hrvatske vojske, Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, golemih žrtava i besprimjerne hrabrosti naših vitezova, velikosrpski ratni stroj bi već 1992. godine završio posao i ostvario svoje ciljeve.

Hrvati to nisu dopustili. Veliko i junačko hrvatsko srce, kao i toliko puta ranije u povijesti, krvlju je obranilo svoju zemlju i izborilo se za opstojnost svoga naroda, kako u Hrvatskoj, tako i na prostorima Herceg Bosne.

Ovu smo istinu obvezni prenositi svojoj djeci, uz podsjećanje kako je povijest doista “učiteljica života”, a sjećanje dug prema onima koji su se žrtvovali da bismo mi danas živjeli u miru, svoji na svome.

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Jugoistočna Europa postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u srijedu na važnost proširenja Europske unije na jugoistok Europe jer bi u protivnom, kako je rekla, treće strane koje nisu nužno dobronamjerne mogle ispuniti prazninu i dovesti do toga da europski projekt ne bude dovršen.

Na kongresu Europske pučke stranke (EPP), na kojem je jedna od tema bila i proširenje na zapadni Balkan, hrvatska je šefica države rekla da EU treba reagirati brzo i pokazati “posvećenost budućnosti naših susjeda jer će u suprotnom netko drugi to učiniti i europski projekt neće biti dovršen”.

Dodala je da se jugoistočna Europa nalazi u središtu današnjih velikih globalnih sigurnosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa.

“Stratešku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne euroatlantske budućnosti i sporog provođenja potrebnih reformi, postupno popunjavaju treće strane koje možda imaju drugačije planove za ovaj dio našeg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi koriste se kako bi treće strane ispunile tu prazninu a nisu nužno dobronamjerne”, rekla je.

Istaknula je da se ne smije zaboraviti na hrvatske susjede koji su ključni za sigurnost i stabilnost EU-a. “Ne smijemo pristati na status quo. Moramo biti svjesni da se mora jačati i konsolidirati cijela Europa”, rekla je.

Grabar-Kitarović smatra kako je EPP, savez europskih stranaka desnoga centra koji danas okuplja 84 članice iz 43 države, predvodnik u Europi jer svojim primjerom pruža snažno vodstvo prema Europi u kakvoj želimo živjeti.

Istaknula je i da države članice mogu imati i promicati vlastite nacionalne interese, a ujedno ostati čvrste zagovornice europskog zajedništva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari