Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Kad mali ljudi upravljaju velikom imovinom..!?

Objavljeno

na

U emisije Markov trg na Z1 televiziji gostovao je odvjetnik Veljko Miljević kao ekspert pravnih apsurda koji se događaju na hrvatskim sudovima.

Na početku emisije su pročitani odgovori USKOK-a i DORH-a na poziv da gostuju u emisiji Markov trg. Iz obje institucije su odbili poziv uz obrazloženje kako ne mogu gostovati u emisiji gdje će se raspravljati o predmetu o kojem traje rasprava na Županijskom sudu.
‘Temeljno ljudsko pravo je mišljenje i izražavanje tog mišljenja. Suđenja su javna i građani trebaju biti upoznati s tim.

Ne smijete utjecati na suca u smislu pritiska, ali komentirati sudske postupke je poželjno. Jer komentirati sudske presude nakon što one postanu pravomoćne je besmisleno, osim toga takve su presude obvezujuće i one se moraju smatrati istinitima. Oni koji kažu da ne žele komentirati proces koji je u toku, ti uglavnom nemaju što reći’, objasnio je Miljević.
U prvom prilogu je prikazan dio svjedočenja Vedrana Duvnjaka koji je 2010. godine bio predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju. Te je godine dio zemljišta kompleksa bazena Šmidhen bio u vlasništvu HFP-a, a dio u vlasništvu tvrtke Fantazia Projekt zajedno sa svim objektima. Fantazia Projekt i HFP su sklopili ugovor o pravu gradnje velikog vodenog parka uz suglasnost Vlade RH. To je pravo korištenja dijela zemljišta u vlasništvu HFP-a prema ugovoru dano na korištenje na rok od 50 godina.

Temeljem tog ugovora Fantazia Projekt je za kupnju svog dijela zemljišta bazena Šmidhen, izradu projektne dokumentacije, geotermalno bušenje i pripremu dokumentacije za dobivanje kredita od jednog stranog investicijskog fonda u visini od 174 milijuna eura ukupno uložila 25 milijuna eura.

Međutim, nakon toga na scenu stupa predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak i sve iznenada staje.

U prilogu je Duvnjaku postavljeno pitanje oko razloga opstrukcije, budući je Duvnjak angažirao revizorsku tvrtku Refinal, koja sve skupa pregledava i utvrđuje da je sve jasno, istinito, i sukladno zakonu i propisima. Ipak mjesec dana kasnije Duvnjak angažira istu revizorsku tvrtku i traži dodatnu reviziju koja donosi isti zaključak kao i prethodna.

‘Ovdje nemamo procesnih problema. Ovo je spor dviju strana. Ovdje imamo činjenicu da je netko iz HFP-a sumnjao jesu li provedene sve obveze. Provjera je povjerena revizorskoj kući i tu nema ništa neobično. Revizija utvrđuje da je sve u redu, ali je netko posumnjao i u to revizorsko izvješće pa traži novu reviziju. I nakon te druge revizije dobiva se isti zaključak’, izjavio je Miljević.

U drugom prilogu Vedran Duvnjak nakon dva izvještaja revizije traži inspekcijski nadzor Državne geodetske uprave. U svjedočenju je sporno tko je zatražio taj nadzor koji je zatražen mjesec dana nakon druge revizije koja je dala pozitivnu ocjenu.
‘Očito nakon financijske revizije ovdje je zatražen inspekcijski nadzor parcelacije GDU-a, a i ta je inspekcija pokazala da je sve s parcelacijom izvedeno sukladno ugovoru’, pojasnio je Miljević.

U trećem prilogu otvoreno je pitanje tko je i zašto pokrenuo četiri sudska postupka, mjesec dana nakon inspekcije Geodetske uprave, protiv tvrtki Fantazia Projekta, Fantazia vodeni park, Fantazia zabavni park i Fantazia hoteli. Posljedica tih tužbi je bila zabilježba na cijeli kompleks nekretnina bazeni Šmidhen, a što je trajalo još godinu dana do prvomoćne odluke Suda u Samoboru kojom su odbačene te tužbe HFP-a.
‘Očito je netko u HFP-u našao za shodno da koristi sva sredstva da se provjeri ponašanje investitora. Vic je u tome da ni jedan od tih postupaka sam po sebi nije zabranjen, ali kada imamo svu ovu kronologiju u siječnju prvu reviziju pa u veljači drugu pa onda u ožujku inspekciju Geodetske uprave, a nakon svega toga u lipnju iste godine četiri sudske tužbe gdje se traži privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom, postavlja se pitanje jesu li sve to pokrenule stručne službe ili on odnosno predsjednik Fonda Vedran Duvnjak.

U četvrtom prilogu postavljeno je logično pitanje Zašto Duvnjak nije potpisao parcelacijski elaborat, zašto su rađene sve te provjere?
‘Očito je i iz ovog priloga da se na svaki način pokušava od strane HFP-a onemogućiti realizaciju ugovora s Fantazi Projektom.

U petom prilogu je svjedočio Ozren Matijašević koji je bio član Uprave HFP-a 2010/11. Naime u lipnju mjesecu 2010. godine Vedran Duvnjak je pokrenuo postupak raskida ugovora s Fantazia Projektom, a od članova Uprave je sakrio nalaz revizije.

Matijašević kaže da ga nije obavijestio kao člana uprave o nalazu revizije, a morao je obavijestiti Upravu o svim detaljima. Također Matijašević kaže da nije znao ništa o pokrenutim sudskim postupcima.
‘Svjedočenje člana Upravnog odbora koji kaže da nije bio obaviješten o svim revizijama, inspekcijama i tužbama koje je poduzeo predsjednika HFP-a.

To znači da osim što su poduzete brojne radnje za onemogućavanje investitora, tu i član Upravnog odbora kaže da se rad u toj instituciji ne odvija na zakoniti način kada Uprava o svemu nije obaviještena’, izjavio je Miljević.

U šestom prilogu su prikazani komentari Gorana Marića, koji je danas kao ministar nasljednik na poziciji Vedrana Duvnjaka i Ozrena Matijaševića iz ranijih emisija Markov trg.
‘Očiti su nedostaci kadrovske politike kada na odgovorna visoka mjesta u državnoj upravi imenuju neiskusne osobe.

Ovdje se problematizira pravna sigurnost koja dolazi u pitanje upravo ovakvim ponašanjem odgovornih. Dužnost je državnih tijela da pomognu investitoru, a ne da onemoguće realizaciju projekta’, izjavio je Miljević.

U sedmom prilogu svjedoči Tomislav Boban, koji je naslijedio Duvnjaka na mjestu ravnatelja HFP, polovinom 2011. godine kada je fond preimenovan u Agenciju za upravljanje državnom imovinom, a potom u Državni ured za upravljanje državnom imovinom DUDI. Danas je Tomislav Boban imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu državne imovine. Boban govori o tome kako su bili zatajeni dokumenti u projektu Fantazialanda.

Boban kaže da je sazvao sastanak Državne geodetske uprave, Grada Samobora, Fantazia Projekta, i pravne službe HFP-a, govori o opstrukcijama, a osoba koju spominje je Dubravka Jakić Maurman koja je u vrijeme Duvnjaka bila zamjenica šefa pravne službe HFP-a.

‘Postoje različite vrste odgovornosti, ali građana ne zanima osoba i njegova odgovornost. Svjedok Boban je opisao određene akte koje je opisao kao opstrukciju poslovnog poduhvata. Najgora stvar je ovdje što Boban kaže da se ide u zamjenu zemljišta i da se realizira to zbog čega je to dvije godine stajalo.

Postoje zakoni koji reguliraju odgovornost države za štetu koja je nanesena, a ovdje se spominju cifre od 200 milijuna eura. Država odgovara, od veljače 2007. godine, po načelu uzročnosti u pogledu nepravilnog i nezakonitog rada državnih tijela. To znači da ovo može državu jako puno koštati’, objasnio je Miljević.

U slijedećem je prilogu prikazan i dio medijske kampanje koju je HFP vodio protiv ljudi i tvrtke Fantazia Projekt.

Potom je prikazan kolaž najčešće spominjane riječi iz svjedočenja Vedrana Duvnjaka koja glasi ‘ne sjećam se’.
‘Vrlo su česte situacije na sudu da se svjedoci ne sjećaju, ali u ovoj mjeri je to malo previše. To je jedan fenomen koji se često javlja i ukazuje na nešto što bi psihijatri trebali komentirati’, kaže Miljević.

U posljednjem prilogu je pušten jedan od bisera iskaza sudskih vještaka. Vještak Vladimir Krklec ne uspijeva odgovoriti na kako je u vlastitom vještačenju utvrdio obavezu rezervacije kreditnih aranžmana.

Vještak Krklec ne uspijeva pronaći na temelju čega je to ustvrdio pa se na kraju pravda da mu je zatajio printer te da zbog toga nema tog dijela u njegovom izvještaju.
‘Ovo je tragična situacija.

Nitko od nas odvjetnika ne može ni malo uzdrmati vještaka, međutim ovdje vještak ne uspijeva odgovoriti na jednostavno pitanje pa se na kraju poziva na pokvareni printer. Ovako nešto se ne smije događati. Vještak mora dominirati u raspravi. Sve što je na temelju ovakve tvrdnje iz vještačenja postavljeno u optužnici dovodi u pitanje i takvu optužnicu.

Ne mogu vjerovati da se u ovako ozbiljnom procesu događaju ovako neozbiljne stvari’, zaključio je Miljević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sindikati traže raspisivanje referenduma o mirovinskoj reformi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Čelnici triju sindikalnih središnjica zatražili su u ponedjeljak od Hrvatskog sabora raspisivanje referenduma na temelju inicijative “67 je previše” o mirovinskoj reformi, inače su spremni pozvati građane na ulice kako bi osigurali poštovanje volje 750.000 potpisnika zahtjeva.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjetio je na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora da su prije više od tri mjeseca predali gotovo 750.000 potpisa za raspisivanje referenduma, ali osim potvrde Ministarstva uprave da ima dovoljan broj potpisa od Vlade i Sabora dosad nema nikakvih informacija o daljnjim postupcima vezanim uz sindikalnu inicijativu.

Novosel ističe kako sindikati očekuju da se do kraja mjeseca u Saboru utvrdi termin održavanja referenduma. Bude li se referendumsko pitanje slalo na Ustavni sud, postoji rok od 30 dana i eventualno još 30 za odgovor Hrvatskom saboru. U tom terminu sigurno ćemo tražiti da Ustavni sud što prije donese odluku, najavio je Novosel.

Poručio je da sigurno neće biti novih pregovora ili sporazuma u vezi referenduma, Sabor treba donijeti tehničku odluku, a u Vladi se kroji vrijeme. Sindikalna inicijativa “67 je previše” nije nastala iz političkih interesa nego zbog želje da budućim umirovljenicima bude bolje.

Referenduma mora biti jer se volja građana mora poštivati, zastupnici su u Sabor ušli voljom građana, a ako ju ne žele poštivati naša je dužnost da pozovemo građane na ulice kako bi rekli što misle o takvoj Vladi i Saboru, kaže Novosel.

Za raspisivanje referenduma prije izbora za predsjednika i Sabor

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da referendum treba raspisati što prije te poručio vladajućima – neka nas ne tjeraju u političke vode, ne se želimo baviti politikom niti politizirati.

Ustvrdio je kako su ih upravo iz vlasti “gurnuli” u prikupljanje potpisa za referendum u vrijeme predizborne kampanje za Europski parlament. “Nadam se i želim vjerovati da neće napraviti istu pogrešku i ‘dva puta stati na iste na grablje i da ih udare po čelu'”, rekao je Sever.

Još uvijek ima dovoljno vremena za raspisivanje referenduma negdje u listopadu, kaže Sever, kako bi se moglo relaksirano pristupiti izborima za predsjednika države i Hrvatski sabor.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ponovio je da se sindikati neće odazvati pozivu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića na sastanak dok se referendum ne raspiše.

Prikupljenih 750.000 potpisa jednako je broju glasova s kojim HDZ obnaša vlast u Hrvatskoj, rekao je Ribić dodavši kako ne vjeruje da se netko s time može poigravati.

Poručio je kako je izuzetno važno održati referendum kao znak demokratske kulture, te pozvao premijera Andreja Plenkoviću, koji odlučuje hoće li Sabor referendumsko pitanje poslati na Ustavni sud, da donese odluku “na tragu demokratskih, civiliziranih i kulturnih standarda” i raspiše referendum. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

Objavio

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari