Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Je li ovo neovisnost sudbene vlasti ili neovisnost šarlatanstva?

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg otvorena je tema pravosudne zone sumraka koja se događa u radu Državnog odvjetništva i njegove produljene ruke USKOK-a.

Kamere redakcije emisije Markov trg tri godine su pratile ročišta u slučaju HPB Bankomat koji se polako pretvara u noćnu moru Državnog odvjetništva.

Slučaj koji je bio na sva zvona najavljivan kao obračun s korupcijom i kriminalom, čini se, da polako razotkriva neke druge probleme u radu državnih organa gonjenja.

Odvjetnik Veljko Miljević kao vrsni pravni stručnjak teško je nalazio objašnjenja koja bi tim postupcima USKOK-a dala potrebnu vjerodostojnost čuvara pravnog poretka.

U prvom je prilogu otvorena tema prava uvid u spis i manipulacija koje se ograničavanjem tog prava događaju.
‘Ovo je neuobičajena situacija. Dokazi na kojima se temelji optužnica DORH radi gradaciju s čime će izaći na glavnu raspravu. Sadržaj uskočkog spisa i spisa koje formira sudsko vijeće se ne moraju poklapati. Načelo ravnopravnosti stranaka je teško provesti.

Ovdje sud očito smatra da je pravo obrane zakinuto ako obrana ne zna koji su dokumenti u spisu. Ali nema koristi od presude koja je na silu iznuđena, koja nije posljedica poštivane procedure, jer svako kršenje procedure otvara prostor za žalbu pa time i rušenje prvostupanjske presude’, smatra Miljević.

U emisiji je pročitan dio odgovora Ministarstva pravosuđa na poziv za sudjelovanje u emisiji:
‘Slijedom navedenog, proizlazi da je Ministarstvo pravosuđa uredno postupalo po predstavkama podnositelja grupacije Fantasyland sukladno zakonskim ovlastima u okvirima kojih smo ispitali postoje li elementi neosnovanog odugovlačenja postupanja.

Postupci koji se vode pred sudom i državnim odvjetništvom provode se u skladu sa posebnim propisima te u odnosu na iste Ministarstvo pravosuđa kao tijelo izvršne vlasti nema ovlasti ispitivati njihovu pravilnost i zakonitost, a sve iz razloga kako ne bi bila ugrožena samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koju jamči odredba članka 117. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/07, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14), dok se nezadovoljstvo odlukama koje donose tijela u postupku može izraziti podnošenjem pravnog lijeka ili mogućnošću preuzimanja kaznenog progona.’

S obzirom da se radi o slučaju koji traje već sedam godina, postavlja se pitanje kako je moguće braniti takav slučaj i u njemu ne vidjeti problem odugovlačenja. Zašto Ministarstvo pere ruke od slučaja i poziva se na neovisnost pravosudne vlasti, zar je neovisnost važnija od pravde?

‘Pravo na pravično suđenje, a to uključuje suđenje u razumnom roku. Sporo pravosuđe nije pravično. Ovdje se Ministarstvo poziva na Montesquiea i na trodiobu vlasti, ali nismo više u dobu Montesquiea, nešto je napredovalo u toj trodiobi.

Ministarstvo treba kontrolirati rad pravosuđa. Ovakav stav da postoje redovni pravni lijekovi je smiješan. Ne razumijem zašto je sud uplašen i dozvoljava da procesi traju ovako dugo jer kakva je to pravda koja se postigne nakon deset godina.

Taj stav Ministarstva da se ne može miješati u rad pravosuđa je neprihvatljiv jer pravosuđenje mora biti brzo u protivnom to onda nije ni pravo ni pravda. Dugotrajno suđenje ne može biti znak neovisnosti pravosuđa’, smatra Miljević.

U drugom prilog govori se o nedostajanju popisa pismena, dokumentacije, gdje nema rednih brojeva u spisu USKOK-a.
‘Popis prava obrane je omogućavanje uvida u predmet. Pravo obrane je da poznaje sve što se nalazi u spisu tužitelja’, pojasnio je Miljević.

U trećem prilogu sud nalaže USKOK-u da dostavi sudu cijeli spis i dijelove spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis. USKOK izjavljuje da je sve dostavljeno.

U četvrtom prilog prikazan je zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović kako predaje sudskom vijeću Službenu bilješku USKOK-a, iako je ista trebala biti sastavni dio spisa kada se odlučivalo o optužnici USKOK-a pred Županijskim sudom.

Proizlazi da se Saša Manojlović ispred USKOK-a na ročištu 2015. lažno očitova kada je rekao, kako je pokazano u prethodnom trećem prilogu, da je USKOK dostavio cjelokupnu dokumentaciju.
Znači USKOK na prikazanom ročištu demantira sam sebe, odnosno ono što je izjavio na ročištu prikazanom u prethodnom prilogu.
‘Ako su rekli dostavili smo sve pa onda nekoliko mjeseci kasnije nismo dostavili sve govori da sami sebe demantiraju. Ovdje se ne slažu objektivne činjenice s vještačenjima.

Sadržaj službene zabilješke ne odgovara istini. Vještak govori da je to dogovor njega i USKOK-a, a po ovome što ste pokazali ispada da je to vještačenje bilo gotovo iako Službenoj bilješci stoji drugačije.

Za vještačenje bankarskih stvari uzima se netko tko je u to upućen, međutim uzeti za vještaka Predsjednika uprave jedne banke da vještači drugu banku, teško je reći, ali može otvoriti prostor za prigovor o sukobu interesa, kako je to tu netko i prigovorio.’, izjavio je Miljević.

U petom prilogu prikazana je vrlo žestoka prepirka. Službena bilješka o izradi vještačenja iz 2010. godine nije bila dostavljena Sudu kao dio spisa USKOK-a. Postavljeno je pitanje kako su mogli dizati optužnicu bez tog vještačenja?

Vještak Ante Blažević govori da su to Margin krediti, a zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović ga prekida i stišava odmahivanjem ruke ‘ma dajte’. Odvjetnik Mate Matić pita gdje su ti dokumenti bili do sada, a sutkinja Jasna Gališić upozorava Sašu Manojlovića da ne filozofira kada postavlja pitanje je li on svjedok ili tužitelj.

‘Prvo je bila kategorička izjava da je sve dostavljeno u spis pa je onda jedna službena izjava naknadno dostavljena pa ovdje vidimo još neke materijale koji se naknadno ubacuju.

Potom se zamjenik ravnatelja USKOK-a i njegov vještak ne slažu oko margin kredita.

Očito postoje dijelovi koji nisu nigdje zavedeni, kao što primjećuje jedan optuženi.

To da je nešto u arhivi ne može biti odgovor. Ovdje ima puno propusta, možda tehničke naravi, a možda i nešto gore. Očito ova vještačenja nisu provedena po zakonu.

Povjerenje građana u pravosuđe je važno. Forma, procedura je uvjet za pravdu i u konačnici slobodu građana. Izbor vještaka je strahovito osjetljivo pitanje jer vještaci sude, a sud presuđuje, vještak mora biti besprijekorna osoba, a to izgleda ovdje nije bio slučaj’, zaključio je Miljević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Svađa Beljaka i Glasnovića: Ti si jedan lopov, baš si frajer. Aute je obijao…

Objavljeno

na

Objavio

Tenzije između saborskih zastupnika eskalirale su pred učenicima srednje strukovne škole iz Samobora. Glasnović je Beljaku govorio kako je lopov, komunist, a Beljak kaže kako Glasnovića ne želi uopće komentirati

– Ti si jedan lopov, baš si frajer. Aute je obijao, a vama ovdje govori o moralu, govorio je saborski zastupnik Željko Glasnović HSS-ovom zastupniku Kreši Beljaku ispred učenika. Njihovu svađu možete vidjeti na snimci koju je za 24sata poslao čitatelj.

Glasnović i Beljak su u srijedu zajedno su u prostorijama Sabora odgovarali na pitanja učenika Srednje strukovne škole u Samoboru koji su posjetili Sabor.

– Kolega iz razreda pitao je Glasnovića kako može živjeti u prošlosti, na što ga je on pitao jesu li mu tata ili djed bili ustaše. Počeo se svađati s Beljakom i na kraju je Glasnović samo otišao jer je žurio na neki sastanak, ispričao nam je čitatelj koji nam je poslao snimku.

Beljak je govorio o školstvu, te da se ništa nije napravilo od 1990. do sada.

– Od 1990. nije napravljena niti jedna škola ni bolnica, u dom zdravlja idete koji je napravio prošli sustav. Nemojte slušati ove provokatore, truju vas, rekao je Beljak.

Na to mu je Glasnović rekao kako je komunist, na što je Beljak odgovorio kako nije.

Zastupnik Beljak potvrdio je za 24sata kako su danas imali predavanje pred učenicima te je poručio kako Glasnovića ne želi komentirati.

 

Beljak: Pozivam Bernardića da zajedno degustiramo marihuanu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović: Žao mi je da se dijelimo po ideološkim pitanjima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu, komentirajući najave manjinskih predstavnika da i ove godine neće obilježiti stradanje u Jasenovcu zajedno s Vladom, kako joj je “žao da se dijelimo po ideološkim pitanjima i da neprestano idemo u prošlost, a trebali bismo se usredotočiti na životna pitanja te da će zato i ove godine u Jasenovac “ići u tišini pokloniti se žrtvama”.

Govoreći o životnim pitanjima na koja se treba usredotočiti rekla je: “To su pitanja radnika ‘3. maja’ i njihovih obitelji, kooperanata, Uljanik grupe, pa i svih tvrtki u Hrvatskoj, kako mikro, malih i srednjih poduzetnika, tako i velikih državnih poduzeća, a o umirovljenicima da ne govorim.”

“Doista me uznemirava da u središte političke rasprave, u središte života Hrvatske stavljamo te podjele“, rekla je hrvatska predsjednica za današnjeg boravka u Rijeci. Istaknula je kako smo svi priznali da su režimi kao što su fašizam, komunizam i nacizam bili zločinački. “Treba se pokloniti svim žrtvama”, istaknula je.

“Rekla sam da ću ići u Jasenovac na obilježavanje ako svi zajedno idemo. Ovo nema smisla – svi obilježavamo žrtve, a svatko na svoj način. Ja ću ići u tišini pokloniti se žrtvama jer one to zaslužuju”, istaknula je.

Na upit da komentira stanje vezano uz “3. maj” i Uljanik grupu, Kolinda Grabar-Kitarović je izrazila nadu da će “3. maj” do 28. ožujka, kad je najavljeno sljedeće ročište o stečaju, riješiti pitanje blokade računa i ukloniti sve razloge za stečaj. Govoreći o Uljanik grupi, rekla je kako se rade analize odlaska u stečaj ili preustroja.

“Znam koliko je bitna brodogradnja i nadam se da će se ići u nekakav preustroj jer ne gledam samo kratkoročne gubitke ili dobitke koji bi se dobili stečajem, nego dugoročno jer je brodogradnja jedna od strateških hrvatskih industrija, no ne ovakva brodogradnja kakvu smo imali dosad”, istaknula je predsjednica i dodala kako očito “ne možemo konkurirati azijskom tržištu, moramo se specijalizirati, naći nišu, oslanjati se na domaću pamet i znanje te graditi manje brodove kakvi su danas potrebni u svijetu”.

Na upit da komentira najavu ministra Pavića da će mirovine porasti za 70 kuna, te njegovu tvrdnju da njegova baka živi s 1800 kuna mirovine, predsjednica je rekla joj je teško i zamisliti da netko živi s tim iznosom.

“No, dok ne preokrenemo odnos između radnoaktivnoga i radnoneaktivnog stanovništva na tržištu rada, nerealno je očekivati da će mirovine rasti. One mogu rasti državnim direktivama, ali takav sustav je dugoročno neodrživ”, istaknula je.

Predsjednica je ustvrdila da se moramo potruditi da školujemo kadrove koji će ostati u Hrvatskoj za zanimanja dodane vrijednosti i tako slijevati više novca u mirovinske fondove, a time omogućiti i rast mirovina.

Za najavu dodjele počasnog dokotrata Sveučilišta u Zagrebu Milanu Bandiću, predsjednica je rekla kako je to odnos “između Bandića i Sveučilišta u Zagrebu, a sveučilišta imaju autonomiju”.

Upitana o opravdanosti unajmljivanja prostora u Bruxellesu, u vrijeme dok je prazna zgrada koju je Hrvatska kupila za diplomatsko predstavništvo, Grabar Kitarović je ocijenila da je to apsolutno neracionalno trošenje.

“Nisam dobila dosad racionalno i razumsko obrazloženje zašto je to tako i nadam se da će se resorno ministarstvo potruditi da se zgrada stavi u funkciju jer će na način kako se sad radi koštati puno više nego da smo počeli na vrijeme obnovu zgrade”, rekla je.

Na pitanje o mogućem postupku oprosta kazne Zdravku i Višnji Pevec, Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da je to sad hipotetsko pitanje.

Predsjednica je u Rijeci bila na svečanoj promociji diplomanada Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci te je posjetila Prvu riječku hrvatsku gimnaziju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari