Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Je li ovo neovisnost sudbene vlasti ili neovisnost šarlatanstva?

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg otvorena je tema pravosudne zone sumraka koja se događa u radu Državnog odvjetništva i njegove produljene ruke USKOK-a.

Kamere redakcije emisije Markov trg tri godine su pratile ročišta u slučaju HPB Bankomat koji se polako pretvara u noćnu moru Državnog odvjetništva.

Slučaj koji je bio na sva zvona najavljivan kao obračun s korupcijom i kriminalom, čini se, da polako razotkriva neke druge probleme u radu državnih organa gonjenja.

Odvjetnik Veljko Miljević kao vrsni pravni stručnjak teško je nalazio objašnjenja koja bi tim postupcima USKOK-a dala potrebnu vjerodostojnost čuvara pravnog poretka.

U prvom je prilogu otvorena tema prava uvid u spis i manipulacija koje se ograničavanjem tog prava događaju.
‘Ovo je neuobičajena situacija. Dokazi na kojima se temelji optužnica DORH radi gradaciju s čime će izaći na glavnu raspravu. Sadržaj uskočkog spisa i spisa koje formira sudsko vijeće se ne moraju poklapati. Načelo ravnopravnosti stranaka je teško provesti.

Ovdje sud očito smatra da je pravo obrane zakinuto ako obrana ne zna koji su dokumenti u spisu. Ali nema koristi od presude koja je na silu iznuđena, koja nije posljedica poštivane procedure, jer svako kršenje procedure otvara prostor za žalbu pa time i rušenje prvostupanjske presude’, smatra Miljević.

U emisiji je pročitan dio odgovora Ministarstva pravosuđa na poziv za sudjelovanje u emisiji:
‘Slijedom navedenog, proizlazi da je Ministarstvo pravosuđa uredno postupalo po predstavkama podnositelja grupacije Fantasyland sukladno zakonskim ovlastima u okvirima kojih smo ispitali postoje li elementi neosnovanog odugovlačenja postupanja.

Postupci koji se vode pred sudom i državnim odvjetništvom provode se u skladu sa posebnim propisima te u odnosu na iste Ministarstvo pravosuđa kao tijelo izvršne vlasti nema ovlasti ispitivati njihovu pravilnost i zakonitost, a sve iz razloga kako ne bi bila ugrožena samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koju jamči odredba članka 117. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/07, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14), dok se nezadovoljstvo odlukama koje donose tijela u postupku može izraziti podnošenjem pravnog lijeka ili mogućnošću preuzimanja kaznenog progona.’

S obzirom da se radi o slučaju koji traje već sedam godina, postavlja se pitanje kako je moguće braniti takav slučaj i u njemu ne vidjeti problem odugovlačenja. Zašto Ministarstvo pere ruke od slučaja i poziva se na neovisnost pravosudne vlasti, zar je neovisnost važnija od pravde?

‘Pravo na pravično suđenje, a to uključuje suđenje u razumnom roku. Sporo pravosuđe nije pravično. Ovdje se Ministarstvo poziva na Montesquiea i na trodiobu vlasti, ali nismo više u dobu Montesquiea, nešto je napredovalo u toj trodiobi.

Ministarstvo treba kontrolirati rad pravosuđa. Ovakav stav da postoje redovni pravni lijekovi je smiješan. Ne razumijem zašto je sud uplašen i dozvoljava da procesi traju ovako dugo jer kakva je to pravda koja se postigne nakon deset godina.

Taj stav Ministarstva da se ne može miješati u rad pravosuđa je neprihvatljiv jer pravosuđenje mora biti brzo u protivnom to onda nije ni pravo ni pravda. Dugotrajno suđenje ne može biti znak neovisnosti pravosuđa’, smatra Miljević.

U drugom prilog govori se o nedostajanju popisa pismena, dokumentacije, gdje nema rednih brojeva u spisu USKOK-a.
‘Popis prava obrane je omogućavanje uvida u predmet. Pravo obrane je da poznaje sve što se nalazi u spisu tužitelja’, pojasnio je Miljević.

U trećem prilogu sud nalaže USKOK-u da dostavi sudu cijeli spis i dijelove spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis. USKOK izjavljuje da je sve dostavljeno.

U četvrtom prilog prikazan je zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović kako predaje sudskom vijeću Službenu bilješku USKOK-a, iako je ista trebala biti sastavni dio spisa kada se odlučivalo o optužnici USKOK-a pred Županijskim sudom.

Proizlazi da se Saša Manojlović ispred USKOK-a na ročištu 2015. lažno očitova kada je rekao, kako je pokazano u prethodnom trećem prilogu, da je USKOK dostavio cjelokupnu dokumentaciju.
Znači USKOK na prikazanom ročištu demantira sam sebe, odnosno ono što je izjavio na ročištu prikazanom u prethodnom prilogu.
‘Ako su rekli dostavili smo sve pa onda nekoliko mjeseci kasnije nismo dostavili sve govori da sami sebe demantiraju. Ovdje se ne slažu objektivne činjenice s vještačenjima.

Sadržaj službene zabilješke ne odgovara istini. Vještak govori da je to dogovor njega i USKOK-a, a po ovome što ste pokazali ispada da je to vještačenje bilo gotovo iako Službenoj bilješci stoji drugačije.

Za vještačenje bankarskih stvari uzima se netko tko je u to upućen, međutim uzeti za vještaka Predsjednika uprave jedne banke da vještači drugu banku, teško je reći, ali može otvoriti prostor za prigovor o sukobu interesa, kako je to tu netko i prigovorio.’, izjavio je Miljević.

U petom prilogu prikazana je vrlo žestoka prepirka. Službena bilješka o izradi vještačenja iz 2010. godine nije bila dostavljena Sudu kao dio spisa USKOK-a. Postavljeno je pitanje kako su mogli dizati optužnicu bez tog vještačenja?

Vještak Ante Blažević govori da su to Margin krediti, a zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović ga prekida i stišava odmahivanjem ruke ‘ma dajte’. Odvjetnik Mate Matić pita gdje su ti dokumenti bili do sada, a sutkinja Jasna Gališić upozorava Sašu Manojlovića da ne filozofira kada postavlja pitanje je li on svjedok ili tužitelj.

‘Prvo je bila kategorička izjava da je sve dostavljeno u spis pa je onda jedna službena izjava naknadno dostavljena pa ovdje vidimo još neke materijale koji se naknadno ubacuju.

Potom se zamjenik ravnatelja USKOK-a i njegov vještak ne slažu oko margin kredita.

Očito postoje dijelovi koji nisu nigdje zavedeni, kao što primjećuje jedan optuženi.

To da je nešto u arhivi ne može biti odgovor. Ovdje ima puno propusta, možda tehničke naravi, a možda i nešto gore. Očito ova vještačenja nisu provedena po zakonu.

Povjerenje građana u pravosuđe je važno. Forma, procedura je uvjet za pravdu i u konačnici slobodu građana. Izbor vještaka je strahovito osjetljivo pitanje jer vještaci sude, a sud presuđuje, vještak mora biti besprijekorna osoba, a to izgleda ovdje nije bio slučaj’, zaključio je Miljević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Miroslav Škoro otkazao koncert za obljetnicu VRO ‘Oluja’ u Kninu

Objavljeno

na

Objavio

Menadžer Miroslava Škore Miljenko Ćurić jučer je već rano ujutro bio u pogonu. Morao je gradskim vlastima u Kninu javiti da Škoro, s obzirom na novonastale okolnosti, na proslavi Oluje ipak neće pjevati u njihovom gradu.

Još prošle godine dogovoreno je da Škoro 5. kolovoza bude glavni izvođač na koncertu koji će se održati na središnjem kninskom trgu, ali popularni je pjevač odustao zbog ulaska u izbornu utrku.

Morao sam obavijestiti zamjenicu gradonačelnika Kristinu Perić da Škoro neće moći 5. kolovoza nastupiti u Kninu. Nakon objave kandidature za predsjednika Republike, Škoro je donio odluku da taj dan neće imati koncert nigdje u Hrvatskoj, zato što ne želi da se ovaj veličanstveni hrvatski praznik na bilo koji način povezuje s predstojećim izborima – rekao je Ćurić za Novi list.

Gradonačelnik Knina Marko Jelić nije očekivao ovakav razvoj događaja.

Ne znam je li se prošle godine, kad smo sa Škorom dogovorili koncert, on planirao kandidirati za predsjednika Republike. Izrazito se protivim miješanju proslave Oluje s bilo kakvom politikom i izborima. Zato vjerujem da nije bilo razloga da Škoro ne dođe 5. kolovoza u Knin i normalno odradi koncert koji naš grad financira. S njegovom se kandidaturom za nas apsolutno ništa nije promijenilo. Možda je Škoro bio pod stanovitim medijskim pritiskom. Ali, postupio je kako je smatrao potrebnim i odabrao svoj put. Nema problema – kazao je Jelić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zvonko Zubak nudi Hrvatskoj 12 starih Miragea 2000 za 75,9 mil. $

Objavljeno

na

Objavio

Poznati trgovac oružjem Zvonko Zubak Hrvatskoj nudi nabavu eskadrile borbenih aviona kojom bi se mogli nadomijestiti MiG-ovi 21 kojima za nekolko godina ističu svi resursi, a riječ je o brazilskim avionima tipa Mirage 2000 C/B

Zubak Hrvatskoj nudi deset Miragea 2000 C (jednosjedi) i dva Miragea 2000 B (dvosjedi), koje je Brazil otpisao 2013., za 79,5 milijuna dolara, ekskluzivno je objavio Večernji list.

Riječ je o zrakoplovima 4. generacije koji su proizvedeni 1984., NATO kompatibilni te imaju preostale resurse od 150 do 200 sati leta, od ukupno 6000 koliko su ih tvornički imali.

Večernji piše da su zadnji let imali 2014., nakon čega su konzervirani i spremljeni u hangare. Zubak je za taj dnevni list izjavio kako se sam uvjerio u izvrsno stanje aviona, a što su mu uvidom potvrdili i zaposlenici francuskog Dassaulta, tvrtke koja je proizvela navedene avione.

Početkom lipnja Zubak je svoju ponudu poslao na četiri adrese – premijeru Andreju Plenkoviću, predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, ministru obrane Damiru Krstičeviću i načelniku GS OSRH generalu Mirku Šundovu. U svojoj ponudi Zubak nudi konkretnu pomoć u kupnji 12 aviona Mirage C od države Brazil.

Osim 12 aviona, ponuda sadrži produljenje resursa za 2000 sati leta po avionu ili 15 godina, set pričuvnih dijelova, opremu za održavanje i alate, obuku petorice pilota (35 sati naleta) te obuku inženjera i tehničara. Također se navodi i kako bi avioni Hrvatskoj bili raspoloživi za najdulje osam mjeseci od trenutka potpisivanja ugovora.

Večernji list navodi i kako su se djelatnici Ministarstva obrane obratili Francuzima i Brazilcima radi provjere tvrdnji poznatog trgovca oružjem te da su zaključili da ‘nije sve baš tako kako Zubak kaže’.

Tako se opet ponavlja slična priča kao i ona s Izraelskim F-16 Barak, čija je nabava završila fijaskom. Hrvatskoj Zubak nudi 35 godina stare avione s potrošenim resursima za koje je upitno koliko još dugo mogu letjeti i nakon što im se produže resursi. Ti su avioni, nakon što su 20 godina letjeli u sklopu francuskog ratnog zrakoplovstva, 2005. prodani Brazilu za 80 milijuna eura, što je uključivalo i rezervne dijelove te obuku pilota i tehničara.

Brazilci su te avione namjeravali letjeti pet godina dok ne nabave nove, no uspjeli su ih koristiti do kraja 2013. Neimenovani izvor iz brazilskog zrakoplovstva tada je za agenciju AFP izjavio: ‘kroz logističke napore uspjeli smo produžiti resurse za još dvije godine. Trebali su prestati letjeti 2011.’.

Osim dotrajalosti navedenih aviona i relativno skromnih 35 sati obuke za petoricu pilota, postoji još jedan veliki problem sa Zubakovom ponudom.

Naime, prije manje od mjesec dana, krajem svibnja, portugalski su mediji objavili da su ti avioni prodani francuskoj tvrtki Procor za 452.000 dolara, pa nije sigurno bi li Zubak, koji je svoju ponudu hrvatskim dužnosnicima poslao u to isto vrijeme, mogao danas i osigurati isporuku tih aviona čak i kad bi Hrvatska pristala na taj posao.

Štoviše, Brazilska aeronautička komisija (CAB) na svojim je službenim stranicama još 29. travnja objavila (screenshot u nastavku) kako je prodano svih devet aviona Mirage 2000 koji su bili ponuđeni na prodaju, a objavili su i cijelu kronologiju postupka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari