Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Je li ovo neovisnost sudbene vlasti ili neovisnost šarlatanstva?

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg otvorena je tema pravosudne zone sumraka koja se događa u radu Državnog odvjetništva i njegove produljene ruke USKOK-a.

Kamere redakcije emisije Markov trg tri godine su pratile ročišta u slučaju HPB Bankomat koji se polako pretvara u noćnu moru Državnog odvjetništva.

Slučaj koji je bio na sva zvona najavljivan kao obračun s korupcijom i kriminalom, čini se, da polako razotkriva neke druge probleme u radu državnih organa gonjenja.

Odvjetnik Veljko Miljević kao vrsni pravni stručnjak teško je nalazio objašnjenja koja bi tim postupcima USKOK-a dala potrebnu vjerodostojnost čuvara pravnog poretka.

U prvom je prilogu otvorena tema prava uvid u spis i manipulacija koje se ograničavanjem tog prava događaju.
‘Ovo je neuobičajena situacija. Dokazi na kojima se temelji optužnica DORH radi gradaciju s čime će izaći na glavnu raspravu. Sadržaj uskočkog spisa i spisa koje formira sudsko vijeće se ne moraju poklapati. Načelo ravnopravnosti stranaka je teško provesti.

Ovdje sud očito smatra da je pravo obrane zakinuto ako obrana ne zna koji su dokumenti u spisu. Ali nema koristi od presude koja je na silu iznuđena, koja nije posljedica poštivane procedure, jer svako kršenje procedure otvara prostor za žalbu pa time i rušenje prvostupanjske presude’, smatra Miljević.

U emisiji je pročitan dio odgovora Ministarstva pravosuđa na poziv za sudjelovanje u emisiji:
‘Slijedom navedenog, proizlazi da je Ministarstvo pravosuđa uredno postupalo po predstavkama podnositelja grupacije Fantasyland sukladno zakonskim ovlastima u okvirima kojih smo ispitali postoje li elementi neosnovanog odugovlačenja postupanja.

Postupci koji se vode pred sudom i državnim odvjetništvom provode se u skladu sa posebnim propisima te u odnosu na iste Ministarstvo pravosuđa kao tijelo izvršne vlasti nema ovlasti ispitivati njihovu pravilnost i zakonitost, a sve iz razloga kako ne bi bila ugrožena samostalnost i neovisnost sudbene vlasti koju jamči odredba članka 117. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/07, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14), dok se nezadovoljstvo odlukama koje donose tijela u postupku može izraziti podnošenjem pravnog lijeka ili mogućnošću preuzimanja kaznenog progona.’

S obzirom da se radi o slučaju koji traje već sedam godina, postavlja se pitanje kako je moguće braniti takav slučaj i u njemu ne vidjeti problem odugovlačenja. Zašto Ministarstvo pere ruke od slučaja i poziva se na neovisnost pravosudne vlasti, zar je neovisnost važnija od pravde?

‘Pravo na pravično suđenje, a to uključuje suđenje u razumnom roku. Sporo pravosuđe nije pravično. Ovdje se Ministarstvo poziva na Montesquiea i na trodiobu vlasti, ali nismo više u dobu Montesquiea, nešto je napredovalo u toj trodiobi.

Ministarstvo treba kontrolirati rad pravosuđa. Ovakav stav da postoje redovni pravni lijekovi je smiješan. Ne razumijem zašto je sud uplašen i dozvoljava da procesi traju ovako dugo jer kakva je to pravda koja se postigne nakon deset godina.

Taj stav Ministarstva da se ne može miješati u rad pravosuđa je neprihvatljiv jer pravosuđenje mora biti brzo u protivnom to onda nije ni pravo ni pravda. Dugotrajno suđenje ne može biti znak neovisnosti pravosuđa’, smatra Miljević.

U drugom prilog govori se o nedostajanju popisa pismena, dokumentacije, gdje nema rednih brojeva u spisu USKOK-a.
‘Popis prava obrane je omogućavanje uvida u predmet. Pravo obrane je da poznaje sve što se nalazi u spisu tužitelja’, pojasnio je Miljević.

U trećem prilogu sud nalaže USKOK-u da dostavi sudu cijeli spis i dijelove spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis. USKOK izjavljuje da je sve dostavljeno.

U četvrtom prilog prikazan je zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović kako predaje sudskom vijeću Službenu bilješku USKOK-a, iako je ista trebala biti sastavni dio spisa kada se odlučivalo o optužnici USKOK-a pred Županijskim sudom.

Proizlazi da se Saša Manojlović ispred USKOK-a na ročištu 2015. lažno očitova kada je rekao, kako je pokazano u prethodnom trećem prilogu, da je USKOK dostavio cjelokupnu dokumentaciju.
Znači USKOK na prikazanom ročištu demantira sam sebe, odnosno ono što je izjavio na ročištu prikazanom u prethodnom prilogu.
‘Ako su rekli dostavili smo sve pa onda nekoliko mjeseci kasnije nismo dostavili sve govori da sami sebe demantiraju. Ovdje se ne slažu objektivne činjenice s vještačenjima.

Sadržaj službene zabilješke ne odgovara istini. Vještak govori da je to dogovor njega i USKOK-a, a po ovome što ste pokazali ispada da je to vještačenje bilo gotovo iako Službenoj bilješci stoji drugačije.

Za vještačenje bankarskih stvari uzima se netko tko je u to upućen, međutim uzeti za vještaka Predsjednika uprave jedne banke da vještači drugu banku, teško je reći, ali može otvoriti prostor za prigovor o sukobu interesa, kako je to tu netko i prigovorio.’, izjavio je Miljević.

U petom prilogu prikazana je vrlo žestoka prepirka. Službena bilješka o izradi vještačenja iz 2010. godine nije bila dostavljena Sudu kao dio spisa USKOK-a. Postavljeno je pitanje kako su mogli dizati optužnicu bez tog vještačenja?

Vještak Ante Blažević govori da su to Margin krediti, a zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović ga prekida i stišava odmahivanjem ruke ‘ma dajte’. Odvjetnik Mate Matić pita gdje su ti dokumenti bili do sada, a sutkinja Jasna Gališić upozorava Sašu Manojlovića da ne filozofira kada postavlja pitanje je li on svjedok ili tužitelj.

‘Prvo je bila kategorička izjava da je sve dostavljeno u spis pa je onda jedna službena izjava naknadno dostavljena pa ovdje vidimo još neke materijale koji se naknadno ubacuju.

Potom se zamjenik ravnatelja USKOK-a i njegov vještak ne slažu oko margin kredita.

Očito postoje dijelovi koji nisu nigdje zavedeni, kao što primjećuje jedan optuženi.

To da je nešto u arhivi ne može biti odgovor. Ovdje ima puno propusta, možda tehničke naravi, a možda i nešto gore. Očito ova vještačenja nisu provedena po zakonu.

Povjerenje građana u pravosuđe je važno. Forma, procedura je uvjet za pravdu i u konačnici slobodu građana. Izbor vještaka je strahovito osjetljivo pitanje jer vještaci sude, a sud presuđuje, vještak mora biti besprijekorna osoba, a to izgleda ovdje nije bio slučaj’, zaključio je Miljević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

Objavio

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ante Gotovina: Neprijatelj čovjeku ne treba

Objavljeno

na

Objavio

U Udbini se svečano otvara Središte za razvoj vođa “Marko Babić”. Ustrojeno je na inicijativu ministra obrane, a prema modelu gardijskog središta za specijalističku obuku dočasnika “Damir Tomljanović Gavran”, koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000., čiji je idejni začetnik bio general Ante Gotovina.

– Svako ima pravo da se kandidira, a narod će reći na izborima kome daje prioritet, odgovorio je novinarima Ante Gotovina na pitanje novinara kojeg predsjedničkog kandidata podržava. “Ja sam bio vojnik, a sad sam bivši vojnik i bavim se poslom koji sam odabrao, a to je ribarstvo”, kazao je kad su ga novinari pitali zašto je neutralan. Poručio je i kako “neprijatelj čovjeku ne treba”, a film General nije gledao, javlja HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari