Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG: Pravosuđe nasuprot pravde

Objavljeno

na

[mom_video type=”youtube” id=”O5FPTgwGzf8″ width=”760″ height=”420″]

U emisiji Markov trg tema je bila teška situacija u pravosuđu za pojedine građane koji su ušli u žrvanj tog neosjetljivog i vrlo tromog sustava. Gosti su bili Nada Landeka novinarka i aktivistica i Ljubica Bilić Koenig oštećenica.

[ad id=”93788″]

‘Godine 2000-e smo suprug i ja kao povratnici iz Njemačke kupili tvornici u Dugom Selu za dva milijuna tadašnjih njemački maraka. Jedan sudac je donio niz krivotvorenih i nezakonitih rješenja i ovršio nas s milijun i pol DEM-a, to je danas već 1,5 milijuna eura’, započela je svoju priču Nada Landeka.
‘Kao povratnik sam kupila kuću u Makarskoj. Kad sam napokon našla nekretninu s urednim vlasništvom dogodilo se da je postojao neki zaleđeni problem jer je nekoliko susjeda kupilo parcelu od bivšeg načelnika općine Kardeljevo da bi na kraju ostao jedan prolaz, put. Taj put je zatvorio prolaz za te ljude i oni su morali pronaći novi put kroz moju spavaću sobu’, ispričala je svoju tešku priču Ljubica Bilić Koenig.

‘Zadnjih godina aktivno pišem upravo o ovakvim slučajevima, od ovrha na nekretninama, ovrha na računima i raznim drugim problemima ljudi koji mi se javljaju.

Međusobno se pomažemo, razmjenjujemo iskustva. Najčešći slučajevi su nemogućnost pristupa pravosuđu. Suci se na određeni način pobrinu da uopće ne možete saznati u kojoj je fazi vaš slučaj.

Od ne uručivanja poziva ili se pošalje poziv na krivu adresu ili se poziv negdje izgubi, a to se onda tumači kao ogluha i vaš predmet završi na dražbi. Smiješno je da se to zove omaškom i to često čujem na sudu. Međutim ta omaška nekoga košta zdravlja, nekoga imovine, a nekoga života’ ispričala je Landeka.

‘Pokušala sam svoj problem riješiti dogovorom. Lokalni načelnik je srušio dio moje ograde uz asistenciju policije i ušao u moj posjed. Sudac koji je dosudio meni za pravo dopisao je cinično na presudi ‘Lesi se vraća u Trogir’. I ja sam pravnik, ali nigdje nisam ovako nešto čula ili vidjela. Događalo mi se da više nisam smjela prići kući. Pokrenuti su razne kaznene prijave i upravni postupci da više nisam znala tko me tuži. Sve to zajedno me do danas koštalo više nego me koštala ta imovina oko koje se sudim. A cesta i dalje ide kroz moju spavaću sobu’, ironično je zaključila Bilić Koenig.
‘Mislim da je u svemu financijski interes. Suci koji odugovlače postupak, odvjetnici koji žive od takvih beskonačnih procesa. Oni se međusobno časte i žive jako dobro.

Ima tu postupaka koji traju po dvadeset godina i ništa se ne događa i ništa se ne mijenja. To su rasprave koje se nepotrebno razvlače i nigdje ne vode. Pogotovo jer neki ljudi za to vrijeme i umru. Nekima čak i srce otkaže zbog takvih okolnosti’, rekla je Landeka.

U emisiju je pokazan prilog u kojemu je Drago Raspudić ispričao kako je od tvrtke Parket, čiji je bio zaposlenik, 1992. godine otkupio stan od 59 kvadrata u Zagrebu.

O dodjeli stana i njegovom otkupu Raspudić ima svu dokumentaciju koju je moguće imati: odluku tvrtke o dodjeli stana, potpisani ugovor, vlasnički list, osobnu iskaznicu na tu adresu….
Međutim, ima Raspudić i zabilježbu u zemljišnim knjigama na predmetni stan, koja je upisana na temelju ugovora kojim njegov stan potražuje obitelj Mustafe Nušinovića, kao i potvrđenu presudu Općinskog suda prema kojoj se iz stana mora iseliti.
Obitelj Nušinović tvrdi da je otkupila stan od istog poduzeća od kojeg ga je otkupio i Drago Raspudić, točnije da je stan otkupila Margita Kekelj, punica Mustafe Nušinovića.
“Stan sam dobio od svoje tvrtke i uredno ga otkupio. U njemu je ranije živjela gospođa Margita Kekelj koja je u međuvremenu umrla. Tjedan, dva nakon što mi je poduzeće dodijelilo stan, a ja izvršio uplatu, obitelj gospođe Kekelj također je ustvrdila da polaže pravo na stan, odnosno da je njihova majka također uplatila novac za otkup stana.
Unatoč svim iskazima svjedoka i dokumentima koji to potvrđuju, prvostupanjska presuda donesena je na štetu tvrtke Parket, odnosno Drage Raspudića i njegove obitelji. Jedna od tih nelogičnosti odnosi se na iskaz svjedoka navodi da je kupoprodajni ugovor pripremljen u javno-bilježničkom uredu, a potom je donesen u firmu gdje su ga potpisali direktor Parketa i Margita Kekelj.

Međutim, u vrijeme dok se ovo odvijalo – dakle 1992. godine – javnobilježnički uredi nisu postojali.

U emisiju se telefonom javio oštećeni Drago Raspudić i izjavio: ‘Slučaj kao što je moj govori da Hrvatska nema pravosuđe kojem se može vjerovati. Iz ovakvih sudskih rješenja vidi se da se neodgovorni, neprofesionalni, ili korumpirani suci poigravaju sa ljudskim sudbinama, uništavaju im živote, egzistenciju. 23 godine vodim spor, imam vlasnički list, vlasnik sam stana koji sam isplatio u cijelosti, a a sud mi je odredio ovrhu u korist osobe koja nije platila ništa, koja nije ni vlasnik, ni posjednik, i to radi smetanja posjeda. Ja vlasnik, po zapovijedi suda moram izaći iz svog stana, zajedno sa svim članovima obitelji i stvarima, i predati stan osobi koja nije vlasnik. Rješenjem koje nosi datum od nedjelje, županijski je sud meni odmjerio da moja obitelj ide na ulicu, da budemo beskućnici. I to je valjda radio prekovremeno, honorarno?? Što li drugo?

Nama u Ministarstvu pravosuđa kažu da tužimo državu, ako suci pogriješe na našu štetu. Ja neću tužiti svoju državu, i državu svih koji u njoj žive, zato ćemo ja i ostale žrtve ovakvih sudskih odluka ubuduće prosvjedovati pred kućom sudaca koji donose nezakonite odluke, sve dok onaj sudac koji donese nezakonitu odluku iz tko zna kakvih razloga, ne bude osobno snosio odgovornost za to i dok ne bude propisano da suci moraju suditi po zakonu, a ako ne sude moraju sami snositi štetu koju nanesu građanima zbog nesavjesnog rada. Evo, ja pozivam sve pravne stručnjake da prokomentiraju moj slučaj, i situaciju gdje mene vlasnika stana, sud tjera da ja moram osloboditi svoj stan i prepustiti da u njemu živi osoba koja nije vlasnik i koja ga nije platila, a to sve na temelju presude donešene nedjeljom?’
‘Ovo je čista povreda ljudskih prava. Ovako nešto je nemoguće doživjeti u Njemačkoj gdje živim. Pravda koja u 23 godine ne donosi rješenje nije pravda. Tu odlazi život. Ne samo nas, nego i ljudi koji su dio njegove obitelji. Svaki taj sudac s pogrešnom odlukom ubija život cijele jedne obitelji’, ispričala je Bilić Koenig.
‘U Hrvatskoj je teško pronaći pravdu. Greške suda i sudaca su strašno skupe. Ako pokušate istražiti te greške nailazite na zid šutnje čak i kad j očigledno da se radi o pogrešci,’ objasnila je Landeka.

U emisiji su pokazani primjeri pojedinih apsurdnih sudskih rješenja. Od. primjerice odluke koje su donesene s datumom iz budućnosti, ili odluka koja je donesena u nedjelju ili odluka koje je bila ovjerena pečatom koji je otisnut zrcalno, ili rješenje iz 1986, godine s pečatom Republike Hrvatske. Očito se radi o dokumentima čija je vjerodostojnosti potpuno upitna.
U emisiju se javio novinar Ninoslava Mogorović koji je ispričao da su uzroci neučinkovitosti ovakvog pravosuđa naslijeđeni jugoslavenski kadrovi koji su danas prevladavajući na hrvatskim sudovima u omjeru 70:30 posto jugoslavenskih spram hrvatskih kadrova. Taj nedostatak lustracije u pravosuđu je glavni uzrok ovakvih sumnjivih postupaka u domaćem pravosuđu. Problem su još off shore firme koje dolaze u Hrvatsku s novcem koji je potpuno sumnjivog porijekla. Jedan od takvih je i ona Danka Končara koji ima na britanskim djevičanskim otočjima firmu s koje sam sebi prebacuje novac, prijavljivao sam to USKOK-u, ali ništa se nije dogodilo’.
‘Oštećenici kreditnih ureda koji su nudili kredite bez dozvola i kontrole hrvatskim građanima. Osamnaest ih je završilo u pritvoru, ali paradoks sudstva je što tvrde da te tvrtke ne postoje, a istovremeno te firme blokiraju naše ljude’, upozorila je Landeka na jednu od gorućih apsurda hrvatskog pravosuđa.
‘Kada su ljudi na Europskom sudu pravde vidjeli moj slučaj to im je izgledalo nestvarno. Svim tim ljudima, s kojima sam kontaktirala, izgledalo im je kao neki jeftini film.

Problem je što se sve to možeš pokazati, zajedno s fotografijama, video zapisima ili portalom koji sam pokrenula’, ispričala je Bilić Koenig.

‘Jedan branitelj je posudio 16 tisuća kuna u tim kreditnim zadrugama, ali su ga prevarili i uzeli mu kuću u vrijednosti od 360 tisuća kuna. Jedan dan su jednostavno ušli u njegovu kuću dok ga nije bilo kod kuće, potom je prodali, a sve ovrhe po teretu komunalnih režija i dalje idu na teret tog branitelja. Kada je otišao u Finu zatražiti pomoć , tamo mu je službenica odgovorila ‘gospodine svakakve sam laži čula odo ovršenika, ali ovakvu laž kakvu ste vi ispričali nisam nikada čula’, ispričala je Nada Landeka jedan od brojnih jezivih primjera teških nepravdi hrvatskoga pravosuđa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

BUJICA: Martin Pauk i Hrvoje Pende o ‘krađi potpisa’

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrast poziva predsjednicu RH da zatraži raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i potpredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je u četvrtak predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da od premijera Andreja Plenkovića zatraži raspisivanje referenduma o ukidanju Istanbulske konvencije i promjeni izbornog sustava, ističući kako se ne smije zanemariti jasna volja građana izražena u referendumskim inicijativama.

“S obzirom da je nepobitna činjenica da postoji volja građana da se referendumi raspišu, preko 350 tisuća građana prema ministru Kuščeviću reklo je da želi referendum, pozivam predsjednicu Republike Hrvatske koja ima ustavne i zakonske mogućnosti za raspisivanje referenduma neka zatraži od premijera Plenkovića da se referendumi raspišu”, kazao je Zekanović na konferenciji za novinare u Saboru.

Naglasio je kako je krajnje vrijeme da se predsjednica uključi u cijeli proces.

Zekanović: Plenković i Kuščević su pristrani i ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa

Zekanović je ocijenio da su Plenković i ministar uprave Lovro Kuščević pristrani te ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa, optuživši ih da su od početka imali strategiju diskreditacije referendumskih inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.

U prilog tim optužbama naveo je da su potpisi oko tri mjeseca ležali u Ministarstvu uprave, dok su s druge strane pregledani za samo 20 dana. Nadalje, dodao je, konstantno su curile informacije od navodnim mrtvima i tek rođenima koji su potpisivali za referendumske inicijative.

“Kako inače objasniti to što je partnerica od kolege Pupovca mogla znati neke informacije puno prije od svih drugih ako je sve bilo u strogo kontroliranim uvjetima”, zapitao se Zekanović.

Sumnjiv mu je i tajming objave Ivana Vrdoljaka o HNS-ovoj kaznenoj prijavi protiv organizatora inicijativa zbog krivotvorenja potpisa, i to samo par sekundi nakon sjednice Vlade.

“Nedopustivo je da vlast koristi svoju poziciju i napada legitimno izražavanje volje građana u referendumskim inicijativama”, naglasio je Zekanović.

Ilčić: Zašto APIS nije provjerio potpise odmah nakon što su predani?

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić upitao je zašto APIS nije provjerio potpise 21. lipnja, odmah nakon što su predani. Sporna mu je i brzina kojom je APIS provjerio potpise, u samo 20 dana. “Jedan zaposlenik je pregledavao i preko 2000 potpisa dnevno, što je oko 11 sekundi po potpisu”, kazao je.

Ilčić je najavio da će predstavnici obiju inicijativa pregledati eliminirane potpise te zaključio kako će i dalje ostati sumnja u to što se događalo s potpisima ranije.

(Hina)

BITKA ZA REFERENDUM JOŠ NIJE IZGUBLJENA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari