Pratite nas

Pregled

MARKOV TRG – “Promijeniti ćemo naziv trga Maršala Tita”

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg na Z1 televiziji gostovali su akademik i član Predsjedništva HDZ-a Željko Reiner i saborska zastupnica Margareta Mađerić

‘Građani ne mogu biti zadovoljni načinom kako je funkcionirao Sabor, ali to je bila preslika ukupnog stanja. Nisam imao vremena da provedem zamisao da se većina odluka donosi na odborima, a plenarna sjednica bude onaj šlag na kraju.

Tako je cijela pozornica svedena na sabornicu u kojoj je prevladavala atmosfera doskočica što su mediji uglavnom prenosili. Žalosno je da je saborska demokracija napravila nekoliko koraka unatrag. Hrvatskoj je u ovom trenutku najvažnija stabilnost i to je ono što naša politička opcija nudi biračima. U ove izbore idemo sami i to je bitna razlika.

Naša vjerodostojnost proizlazi iz našeg programa koji nije popis lijepih želja.

Pokušali smo biti realno ambiciozni’, izjavio je Željko Reiner.

‘Saziva Sabora je bio kratak, ali i vrlo intenzivan. Bila sam prisutna na svim sjednicama i bavila se temama obitelji, djece, međugeneracijska solidarnost i dr.

Nerijetko sam se osjećala usamljeno. Gdje god u kampanji dođemo građani nas pitaju zašto su saborske klupe uvijek prazne. Zastupnici imaju puno obaveza izvan plenarne sjednice, ali saborski je mandat stranački i osobni te je na svakome da odluči koliko će biti odgovoran prema toj dužnosti. Dojam da smo svi mi stranačka mašinerija nije točan jer se zalaganjem i prijedlozima može puno toga učiniti.

Primjerice, četiri godine bivše ministrice Milanke Opačić su bile katastrofalne.

Dovedeno je u pitanje posvajanje, brakorazvodne parnice, sve ono što je zahtijevalo pravnu sigurnost. Ne mislim da se tu radi o neznanju. Katedra Pravnog fakulteta uopće nije bila uključena u izradu novog Obiteljskog zakona. Neshvatljivo je, kad se pojavio problem gladne djece, ona je rekla da su možda jedino romska djeca gladna. To je nedopustiva izjava za Ministricu socijalne skrbi. Da ne spominjem pronatalitetnu politiku koja u ovakvom obliku vodi Hrvatsku u izumiranje. Sve to treba temeljito promijeniti’, kaže Mađerić.

‘Rezultati anketa su za nas odlični. Kao što je bilo svih ovih godina, rezultati anketa su redovito nama davali desetak posto manje. Ovakvi rezultati, kada primijenimo tu formulu, jamče nam solidnu pobjedu. To što nam razne agencije daju malu prednost to znači da slobodno možemo dodati desetak mandata prednosti.

Ponekad neke od tih agencija neobjektivno, namjerno svojim anketama usmjeravaju birače u smjeru koji žele njihovi sponzori. Međutim HDZ je narodnjačka stranka, mnogi su naši glasači konzervativni i nisu skloni odgovarati na takve ankete.

To je jedan od razloga zašto su ti rezultati takvi. Naši koalicijski kapaciteti su odlični za razliku od SDP-a koji je te kapacitete iscrpio svojom koalicijom.

Možda im se pridruži IDS, ali možda i ne, to je otvoreno i zanimljivo pitanje. Uvjeren sam da će nakon izbora više subjekata biti zainteresirano koalirati s HDZ-om, nego sa SDP-om.

To onda jamči stabilnu većinu u parlamentu, a time i stabilnu vladu’, objasnio je Reiner.

‘Pretpostavljam da je dio biračkog tijela koji je na prošlim izborima glasao za Most, nakon izbora Andreja Plenkovića na mjesto predsjednika HDZ-a, odlučio dati glas HDZ-u.

Mislim da je to jedan od razloga zašto ankete pokazuju slabiji rezultat Mosta.

Tu je i uličarski rječnik Zorana Milanovića. Zamislite na što je sve on spreman kada je prije godinu dana slao policiju na branitelje, a danas okreće priču’, ispričala je Mađerić.

‘Zoran Milanović je počeo ono što se zove prljava kampanja. Mislim da se u demokraciji ne smijemo tako nadmetati. Spuštanjem na određenu razinu Milanović najviše šteti svojoj političkoj opciji. Trenutačno vodstvo Srbije, nažalost, iz nekih razloga ima neistinitu, agresivnu retoriku koja najviše šteti srpskom narodu.

Takvom retorikom nikada neće ući u EU. Zemlje EU imaju neke vrijednosti koje Srbija mora prihvatiti ako želi postati dio te zajednice država. Problem Hrvatske je kada se iz politikantskih razloga Milanović spušta na tu istu razinu pa naziva Srbiju ‘šaka jada’. On misli da je državnik ako to stalno za sebe ponavlja, ali tako se ne postaje državnik. On se tim rječnikom pokušao dodvoriti hrvatskim braniteljima. I to nije pravi odgovor onima koji su se spustili na tu razinu. Milanović se mogao po svojoj životnoj dobi uključiti u obranu Hrvatske , ali to nije učinio.

Čovjek koji je branitelje nazivao šatorašima i govorio da smrde, sada dolazi odjednom s njima razgovarati dodvoravajući im se huliganskim rječnikom, upravo rječnikom ljudi kojima želi uzvratiti’, objasnio je Reiner.

‘Sjetimo se kada je SDP-ov Ministar Jovanović hrvatske udžbenike slao u Srbiju njihovim ministrima na kontrolu. To je nedopustivo. Zašto Milanović tada nije reagirao i smijenio Jovanovića? Umjesto toga on mu ponovo nudi priliku. Jučer smo obilježili 25 godina Bedema ljubavi. Zašto Milanović nije došao i pozdravio te majke i pokazao da istinski cijeni žrtvu tih žena’, zapitala je Mađerić.
‘Stvaranje pozitivne klime je izazov za nas. Desetljećima se hrvatskim građanima serviraju priče kako se ništa ne može učiniti. Prije godinu i pol su iz SDP-ove vlade tvrdili da nisu točne brojke o iseljavanju mladih iako su izvješća primjerice njemačke vlade ili iz hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova govorila drugačije. Primjerice, Katolička crkva mora u Irskoj otvoriti posebnu misiju zbog velikog borja Hrvata katolika.

Situacija je pogubna i moramo postaviti pitanje ako razvijamo gospodarstvo tko će u njemu raditi ako mladi odlaze. Vjeru u projekt hrvatske države možemo vratiti samo pozitivnim rezultatima. Vratiti osmjeh na lica hrvatskih građana’, izjavio je Reiner.

‘Mi moramo ispravljati nepravde. Primjerice, mene kao zastupnice u gradskoj skupštini smeta da prvi hrvatski predsjednik Tuđman nema adekvatni trg i spomenik u Zagrebu.

Također me boli što najljepši trg u Zagrebu još uvijek, nažalost, nosi ime Maršala Tita, koji spada među najveće svjetske zločince i diktatore. Prije nekoliko godina sam potpisala peticiju ‘Krug za trg’. To su stvari koje moramo mijenjati.

Nadam se da će se u Skupštini grada konačno naći većina koja će kazališni trg preimenovati u Kazališni trg. Od malih nogu su me roditelji naučili da je to Kazališni trg. Moramo to i službeno provesti u gradskoj skupštini i vjerujem da ćemo to uspjeti’, izjavila je Mađerić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari