Pratite nas

Politika

Martina Dalić: Podnosim neopozivu ostavku jer sam postala uteg premijeru, Vladi, HDZ-u i vladajućoj većini

Objavljeno

na

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić izjavila je u ponedjeljak da je u dogovoru s premijerom Andrejom Plenkovićem podnijela neopozivu ostavku na svoju dužnost jer je zbog Agrokora postala uteg i teret premijeru, Vladi, HDZ-u i vladajućoj većini.

“U ovom nevjerojatnom spletu okolnosti i interesa oko Agrokora odjednom ispada da sam ja postala uteg i teret predsjedniku Vlade, Vladi, HDZ-u i vladajućoj većini. Ja to nikako ne želim biti”, rekla je Dalić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Dobila sam politički zadatak naći rješenje kojim će se spriječiti da propast Agrokora za sobom povuče cijelu ekonomiju ponovno natrag u recesiju, istaknula je Dalić dodavši kako je taj zadatak i pristup njegovu rješavanju bio zadan političkim dogovorom između tadašnjih koaliciijskih partnera HDZ-a i Mosta.

“Zadatak je proveden u djelo, pronađeno je rješenje koje ostvarilo sve tada postavljene zadatke, uključujući i onaj da nema troška za porezne obveznike. Ja bih stoga rekla da je velika sreća svih današnjih strastvenih kritičara svake sitnice u ovom procesu da ih nije dopao ovaj zadatak. Stoga i dalje mislim da im za to vrijedi zapaliti svijeću na Kamenitim vratima”, kaže Dalić.

Očekuje da će nagodba u Agrokoru biti postignuta u rokovima propisanim zakonom i da će svi ciljevi i zadaci tog procesa biti izvršeni.

“Očekujem isto tako da će biti istraženo tko je točno objavio fragmente komunikacije potpredsjednice Vlade jer to nije nimalo nevažno, ne zbog mene osobno, nego zbog institucija države. Naime, neovlašteno otkrivanje i predaja trećim osobama tuđe elektroničke pošte jest kazneno djelo po našem zakonu”, poručila je.

Osobno nisam učinila ništa krivo, nemoralno ili nezakonito. No, percepcija, a u politici je navodno važna samo i jedino percepcije, je rezultirala time da koalicijski partneri HDZ-u, premijeru i Vladi, zbog mene iskazuju nezadovoljstvo. Zato dajem ostavku, jer ne želim biti uteg niti predsjedniku Vlade, Vladi niti HDZ-u, ustvrdila je Dalić.

Sigurno će biti vremena i prostora u kojem će svatko objasniti svoju ulogu u slomu Agrokora – “slomu specifičnog oblika dogovorne ekonomije koji je Hrvatsku dugo državo u čeličnom zagrljaju nelikvidnosti i neprihvatljive ovisnosti malih o velikom”.

“Ja taj slom nisam izazvala ali sam učinila sve da zaposleni, dobavljači i hrvatsko gospodarstvo prođu sa što manjim posljedicama. Nema stoga pitanja na koje nemam odgovor jer nisam učinila apsolutno ništa ni pogrešno niti neprimjereno”, rekla je Dalić.

(Hina)

Martina Dalić podnijela ostavku

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari