Pratite nas

Život

Martina Mlinarić Sopta: ‘Vađenje sise iz kutije, kao da su napolitanke’

Objavljeno

na

Martina Mlinarić Sopta/FB

Poznata književnica nakon teške operacije

Martina Mlinarić Sopta, bosanskohercegovačka pjesnikinja, književnica i kolumnistica, jedna od omiljenih spisateljica u Hercegovini, a i šire, nedavno je objavila kako boluje od raka dojke. Operirana je prije tjedan dana, a prilikom mastektomije je zahvaćen i dio pluća. Tada je otvoreno opisala kako je prošla najtežih 24 sata u životu, a u novom snažnom postu opisala je svoj povratak kući:

“Kad dođeš kući iz bolnice i u kartonskoj kutiji doneseš sisu. Bar ono što bi sisa trebala biti, proteza koju ćeš ugurati u grudnjak sa rupom i kupaći kostim sa rupom, napravljenom da bi mogla stati sisa iz kutije, proteza tvog novog života. I mada si kreten kakvog nema i svega se blesavog i nevjerovatnog dogodilo u tvom svijetu življenjem, valjda nikad nisi mogao ni zamisliti da ćeš nekad prisustvovati toj sceni, vađenja sise iz kutije, kao da je kiwi, kao da su napolitanke, kao da je Domaćica keks. De potežaj, de kakva ti je, de stavi je u vitrinu da je ne isprljamo. Kad postaneš doslovno ono s tribina – baci sisu da se igramoooo!

Kad dođeš kući iz bolnice, a bolnica je ličila na sirijsko ratište i osim što su ti zgulili dojku do kosti, zgulili su ti i dio pluća, ‘nako, u prolazu, zajebom, i malo je falilo da se ne zguliš posve sa ivice života ko s perona pod vlak, kad čuješ da te netko zove najhrabrijom na odjelu (dobra je droga u opticaju), i čuješ riječi poput jedna od najtežih operacija zadnjih godina, i čuješ da su te zašili metalnim kopčama umjesto konca (a to ti nisu saopćili prvu noć kad je grmjelo), jedino nećeš moći vjerovati da si to sve prošao baš ti, kao u videoigrici, ali ćeš shvatiti da je čovjek najveća životinja izdržljivosti koja je ikad hodala zemljom.

Dijete te vraća u svijet koji je stao

Kad dođeš kući iz bolnice i dijete ti projuri pored reza kao da je hanzaplast na malom nožnom prstu, ne dajući ni sekunde pažnje za tvoj pakao, stavljajući samim time sve u Svemiru u savršenu ravnotežu, vukući te u igračke, blebećući o plišancima, o jednom dečku s bermudama na dinosaure što ga je srela pokraj rijeke, nastavljajući svijet gdje je točno stao prije tvog odlaska, a u grlu ti srce u jednini viče horski – pa to i jest hanzaplast, samo mali hanzaplast.

Kad dođeš kući iz bolnice i čuješ da u kamenjarskoj žlibini turbovjernika takve poput tebe zovu nakazom, svaki ćeš ubod, rez, ranu i rupu posred sebe pomilovati ponosno kao značke koju su se birvaktile sakupljale pasionirano i kačile na stiropor. Jebo li vas licemjerje iza lažnih instagram fasada. Svaki ste ljudski kompleks iz jazbine svojih praznina i nesigurnosti stvorili. U bolnicama sad negdje pred ogledalima, lica satrvena od pomisli na izlazak pred bijedne oči površnosti. Ljudine, što su upravo prešle sve levele svojih vlastitih videoigrica, izdržljivošću životinje. Sisu bar možeš kupiti u kutijama, mozak jok.”

Martina Mlinarić Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Obilježavanje Svjetskog dana oceana 2019

Objavljeno

na

Objavio

 Na Svjetski dan oceana 8. lipnja Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade pridružio se globalnoj proslavi. Suradnjom s Udrugom ‘La Revolution Albatros’ (Francuska), Ronilačkim centrom ‘Vodice dive’, Gradom Skradinom, OŠ Skradin i Dječjim vrtićom Žižula, nizom događanja obilježen je Svjetski dan oceana. Kreatorica događanje je dr.sc. Ljiljana Zmijanović. Događanje je prijavljeno i vidljivo na službenoj globalnoj bazi World ocean day 2019. https://www.worldoceansday.org/events-list

Ovogodišnja tema ‘Rod i ocean’ naglašava uzajamnost djelovanja oba spola  i oceana u postizanju ciljeva održivog razvoja, očuvanja, održivog korištenja mora i zaštite morskih ekosustava. Stoga je kao centralno mjesto odabran estuarij rijeke Krke, susret, uzajamno djelovanje rijeke i mora.

Poznati hrvatski biolog i publicist Goran Šafarek u uvodnoj riječi naglasio je značaj biološke raznolikosti i prenio iskustva s brojnih  svjetskih ekspedicija u kojima je sudjelovao.

„Svjetski dan oceana je prilika za podizanje globalne svijesti o izazovima s kojima se međunarodna zajednica suočava u vezi s oceanima. Pluća našeg planeta, koji osiguravaju najveći dio kisika koji udišemo, oceani su također glavni izvor hrane i lijekova i kritični dio biosfere. Koncept ‘Svjetskog dana oceana’ prvi je put predložen 1992. godine na samitu u Rio de Janeiru kao način da se proslavi zajednički ocean našega svijeta i naša osobna povezanost s morem, kao i da se podigne svijest o ključnoj ulozi koju oceani igraju u našim životima i načinima očuvanja. Ove godine tema Svjetskog dana oceana je ‘Rod i ocean’, kao usklađeno djelovanje oba spola u aktivnostima povezanim s oceanima kao što su znanstveno istraživanje mora, ribarstvo, rad na moru, migracije morem i trgovina ljudima, politika – izrada i upravljanje“ … „Širiti znanje i ne pristajati na neznanje, težiti izvrsnosti, zadaća je svakog od nas…“ – poručila je dr.sc. Ljiljana Zmijanović koordinatorica i kreatorica događanja.

U kino dvorani u Skradinu održana je projekcija svjetskog  dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean,) sniman  u čak 60 zemalja i ovjenčan brojnim međunarodnim nagradama. Procjenjuje se da oceane danas zagađuje oko 150 milijuna tona plastičnog otpada, koji izravno ugrožava ekosustav cijelog planeta, kao i živote i zdravlje svih ljudi. Stoga je prošlogodišnji Svjetski dan oceana obilježen temom ‘Sprječavanje onečišćenja plastikom i poticanje rješenja za zdrav ocean’.

Osnovnoškolcima, ali i djeci dječjeg vrtića Žižula prezentirana je profesionalna oprema za podvodno snimanje.  Kućišta za podvodno snimanje najmlađima je bio najveći izazov, pa raspravi nije bilo brzog kraja. Događanje su pratile ekološke akcije na području Vodica u organizaciji Ronilačkog centra ‘Vodice dive’, Stipe Birina. Fotografije biološke raznolikosti potpisuje Goran Šafarek. Održavanje radnih sastanaka omogućio je Restoran Visovac, Marija Kovilić, a vizualni identitet događanja Knjigovežnica Vitić, Dalibora Vitića. Cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

Dr. sc. Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Običaji

55 mladih u narodnim nošnjama primilo sakrament Svete potvrde na Šćitu

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju je u župi Rama Šćit bilo svečano.

Razlog je podjela sakramenta Krizme za 55 mladh župljanki i župljana.

U nazočnosti kumova, kuma, roditelja, rodbine, prijatelja te okupljenih vjernika, pod sv. misom koja je započela u 11 sati, biskup Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BIH, podijelio je sakrament svete potvrde.

Svi krizmanici bili su obučeni u jednu od najljepših nošnji Hrvata u Bosni i Hercegovini, u ramsku narodnu nošnju.

Euharistijsko slavlje uveličali su krizmanici recitacijama, molitvama, prigodnim govorima, čitanjima svetopisanskih čitanja. Tijekom mise pjevao je župni zbor, a na kraju su krizmanici zahvalili biskupu na podijeljenom sakramentu i darovali mu prigodni dar.

Poslije mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje krizmanika s biskupom Tomom kod Ramskog križa, piše Rama-prozor.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari