Pratite nas

Iz Svijeta

Masline su voće, a evo i 10 dobrih razloga da ih jedete svaki dan

Objavljeno

na

Maslinovo ulje je na glasu, ali ni sam plod ove voćke ne treba ignorirati. Da, masline su voće, a evo i 10 dobrih razloga da ih jedete svaki dan.

masline-i-poslovi-oko-maslina

John Summer je američki nutricionist, herbolog i homeopatski liječnik koji savjetuje sportaše, menadžere i mnoge roditelje o prednostima komplementarne terapije za zdravlje i prevenciju. O maslinama ističe ovih 10 činjenica:

1. Kardiovaskularne koristi

Kad slobodni radikali oksidiraju kolesterol, krvne žile se oštećuju, a masnoća nakuplja u arterijama, što s vremenom može dovesti do srčanog udara. Antioksidativne hranjive tvari u crnim maslinama sprečavaju oksidaciju kolesterola i pomažu u prevenciji srčanih bolesti. Masline sadrže zdrave mononezasićene masti za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od ateroskleroze i povećavaju dobar kolesterol.

Nedavna istraživanja su pokazala i da mononezasićene masti koje se nalaze u maslinama (i maslinovom ulju) mogu pomoći u smanjenju povišenog krvnog tlaka. Oleinska kiselina u maslinama – kad se apsorbira u tijelu i transportira do naših stanica – može promijeniti signalizaciju na razini stanične membrane, a ove promjene na razini stanične membrane rezultiraju smanjenjem krvnog tlaka.

2. Mršavljenje

Čini se da zamjena zasićenih mononezasićenim mastima, kakve nalazimo u maslinama, potiče mršavljenje. Maslinovo ulje potiče razgradnju masti unutar masnih stanica, pa se možete lakše riješiti trbušnih masnoća i smanjiti neosjetljivost na inzulin.

Ljudi koji troše najviše maslina ukupno konzumiraju manje kalorija i rijetko su pretili. Krvni testovi pokazuju da oni imaju višu razinu serotonina, tzv. hormona sitosti.

I sama aroma maslina može izazvati osjećaj sitosti i smanjiti unos kalorija za gotovo 200 na dan.

3. Prevencija raka

Antioksidativna i protuupalna svojstva maslina čine ih prirodnom zaštitom od raka jer kronični oksidativni stres i kronična upala mogu biti ključni čimbenici u razvoju raka. Pružajući nam bogate zalihe antioksidansa i protuupalnih hranjivih tvari, masline mogu spriječiti opasnu kombinaciju kroničnog oksidativnog stresa i kronične upale.

Crne masline su odličan izvor vitamina E, koji neutralizira slobodne radikale u masnom tkivu. Pogotovo u kombinaciji sa stabilnim mononezasićenim mastima koje se nalaze u maslinama, vitamin E može poboljšati stanične procese. Slobodni radikali mogu ometati procese poput mitohondrijske proizvodnje energije i izazvati oksidaciju, oštećenje staničnih mitohondrija te proizvodnju nedovoljne količine energije za opskrbu tjelesnih potreba. Ako je DNK stanica oštećena, onda može doći do mutiranja i moguće pojave raka. Istraživanja su pokazala da prehrana s dodatkom maslinovog ulja dovodi do smanjenog rizika od raka debelog crijeva.

4. Manje boli

Masline, odnosno antioksidansi i protuupalne hranjive tvari u njima mogu djelovati kao prirodni ibuprofen. Njihova ulja sadrže oleocanthal, tvar s protuupalnima djelovanjem. Slično kao kod klasičnih nesteroidnih protuupalnih lijekova. Zanimljivo je da 50 g (više od tri i pol žlice) djevičanskog maslinovog ulja sadrži količinu oleocanthala čije je protuupalno djelovanje slično kao desetina doze ibuprofena za odrasle.

5. Zdravlje kože i kose

Crne masline su bogate masnim kiselinama i antioksidansima koji hrane, hidratiziraju i štite kožu. Vitamin E u maslinama štiti kožu od UV zračenja, čime je čuva od raka kože i preranog starenja. Odlično je mazati se maslinovim uljem nakon tuširanja, no ne koristite ga kao kremu za sunčanje jer mu to nije namjena, mogli biste završiti s opeklinama. Za zdravlje kose pomiješajte žumanjak i maslinovo ulje i nanesite na kosu, a nakon nekog vremena kosu operite.

6. Manje alergije

Protuupalna svojstva maslinovog ulja dobra su i za one koji imaju alergiju. Ekstrakti masline djeluju kao antihistaminici na staničnoj razini. Blokiranjem receptora histamina jedinstvene komponente u ekstraktima masline mogu pomoći u smanjenju alergijske reakcije. Uključite zato masline u antialergijsku prehranu. Mogu povećati protok krvi i svojim protuupalnim svojstvima pomoći ublažiti učinke bolesti kao što je astma.

7. Zdravlje probavnog trakta

Često konzumiranje vitamina E i mononezasićenih masti u crnim maslinama je povezano s nižim rizikom od raka debelog crijeva. Ove hranjive tvari sprečavaju rak debelog crijeva neutraliziranjem slobodnih radikala. Maslinovo ulje ima i blagotvoran učinak na čir i gastritis. Osim toga, aktivira izlučivanje žuči i hormona gušterače, te time smanjuje učestalost formiranja žučnih kamenaca. Šalica crnih maslina sadrži 17% dnevne količine vlakana, što promiče zdravlje probavnog trakta i podržava idealnu ravnotežu kemikalija i broja mikroorganizama potrebnih za zdrav probavni sustav.

8. Dobar izvor željeza

Masline, pogotovo crne, bogate su željezom. Sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kisik po cijelom tijelu ovisi o prisutnosti željeza u krvi. Ako patimo od nedostatka željeza, naše tkivo ne dobiva dovoljno kisika i možemo osjećati hladnoću ili slabost. Željezo također igra važnu ulogu u proizvodnji energije. I pravilna funkcija mnogih enzima i imunološkog sustava ovisi o dovoljnoj količini željeza.

9. Zdravlje očiju

Jedna šalica maslina sadrži 10 posto preporučene dnevne vrijednosti vitamina A, koji je ključan za zdrave oči i omogućuje poboljšan noćni vid. Djeluje i protiv katarakte, makularne degeneracije, glaukoma i drugih očnih bolesti povezanih sa starenjem.

10. Povećava razinu glutationa u krvi

Potrošnja maslina je povezana sa znatno povećanim razinama glutationa u krvi i poboljšanjem antioksidativnog kapaciteta. Glutation je jedan od najvažnijih antioksidansa u prirodi. Niže razine glutationa u krvi povezuju se s povišenim krvnim tlakom, povišenim postotkom tjelesnih masnoća i općenito lošijim zdravstvenim stanjem. Veće razine dovode se u vezu s boljim zdravljem i prevencijom raka.

Magazin.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari