Connect with us

Lifestyle

Maslinovo ulje više od začina

Objavljeno

on

Masline su plodovi zimzelenog drveta Olea europaea L., koje raste u mediteranskom području (kod nas u Dalmaciji i Primorju). Prva su stabla maslina kultivirana još u prethistorijsko doba, 4000 godina prije Krista na području srednje Azije. Maslinova stabla zasađena su i na istočnome Mediteranu, gdje je proizvodnja maslinova ulja počela 2000 godina prije Krista.

Plodovi maslina imaju mesnato usplođe puno ulja, a iznutra sjemenke, u kojima također ima ulja, ali slabije kvalitete. Maslinovo ulje dobiva se postupkom mljevenja (gnječenja) i prešanja zrelih plodova masline. Kvalitetno ulje je tamnozeleno, prozirno i bez trpka okusa. Ulje se može aromatizirati začinima, grančicama začinskog bilja i agrumima, kao što su npr. anis, češnjak, ružmarin, menta, borovica, kopar i limun.

Nutricionisti će se složiti: maslinovo ulje je kralj među uljima. Pri tome se, naravno, misli na ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva jednostavnim prešanjem i filtriranjem zdravih maslina pri čemu sadržaj blagotvornih sastojaka ostaje maksimalno očuvan.

Nutricionistički gledano, ekstra djevičansko maslinovo ulje je dragocjena namirnica bogata klorofilom i karotenoidima koji mu uz karakterističnu boju osiguravaju i antioksidativna svojstva te sprečavaju užegnuće ulja. Antioksidativnu aktivnost potencira i vitamin E koje se u maslinovom ulju nalazi u najiskoristivijem obliku te fenoli i polifenoli. Maslinovo ulje svoj blagotvoran učinak na zdravlje duguje i povoljnom profilu masnih kiselina koje sadrži. Najveći dio čini jednostruko nezasićena oleinska kiselina djelom zaslužna za njegovu laku probavljivost. Nadalje, maslinovo ulje sadrži i zasićene masne kiseline poput palmitinske i stearinske kiseline, ali i dragocjene višestruko nezasićene: linolnu i linolensku kiselinu.

Ističe se maslinovo ulje i drugim vrijednim tvarima od kojih posebno valja izvojiti biljni sterol beta-sitosterol koji se pokazao dobrim saveznikom u sniženju povišene razine kolesterola.

maslinovo-ulje[ad id=”40551″]

Blagotvorni učinak maslinovog ulja
Lijekovita svojstva maslinovog ulja su dobro dokumentirana u znanstvenoj literaturi. Unos ove drevne namirnice pruža zaštitu od kroničnih degenerativnih bolesti i povezuje se sa smanjenim rizikom od bolesti srca, prevencijom karcinoma te snaženjem imunološkog sustava. Također, pripisuju mu se i protuupalna svojstva te zaštitni učinak na želučanu sluznicu.

Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potječe od različitih sastojaka (vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari…) koji su prisutni u vrlo malim količinama. Najveći dio ulja (više od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena oleinska kiselina (65–85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno najstabilnije (idealno za kulinarstvo).

Najcjenjenije je ekstra djevičansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najveći dio ekstraktivnih (aromatičnih) tvari i tamnozelene je boje. Kiselost ulja je (izraženo u oleinskoj kiselini) do 1%, što označava najkvalitetniji tip maslinova ulja.

Djevičansko maslinovo ulje dobiveno je na jednak način kao i ekstra djevičansko, ali ima manje nedostatke u aromi. Zbog slabije kvalitete maslina i lošijih klimatskih uvjeta kiselost ulja je do 2%.

Najslabije kvalitete je rafinirano maslinovo ulje, a dodatkom malih količina (ekstra) djevičanskog ulja poboljšava se aroma i boja. Kiselost tog ulja je do 5%.

Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća mediteranske prehrane, koja obiluje biljnom hranom i umjerenim količinama namirnica životinjskog podrijetla. Mnogobrojne smjernice pravilne prehrane slične su mediteranskoj prehrani i predstavljaju preduvjet za zdravi način života.Legende o ljekovitim svojstvima maslinova ulja sežu daleko u povijest, a prije desetak godina i znanstveno su potvrđene. Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskleroze i nekih vrsta raka sprječavajući štetne procese poput oksidacije masti u organizmu. Nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja djeluju tako da snižavaju LDL kolesterol, tzv. loši kolesterol koji može začepiti krvne žile, a ne utječu na količinu HDL, tzv. dobrog kolesterola koji čisti arterije.

Prisutnost vitamina E i drugih sastojaka, uz odličnu kompoziciju nezasićenih masnih kiselina, razlog je preporučivanja tog ulja kao glavnog izvora masti u svakodnevnoj prehrani. Neosporna je i njegova pozitivna uloga u prehrani kod dijabetesa, hipertenzije, sprječavanja nastanka žučnih kamenaca, čira na želucu i dvanaesniku, pretilosti i opstipacije.

Dokazano je da se u žena koje svakodnevno konzumiraju maslinovo ulje smanjuje rizik od dobivanja raka dojke za 45%. Žličica tog ulja prije doručka terapeutski će djelovati na čir probavnih organa i pomoći u sprječavanju nastajanja žučnih kamenaca, a odavno je poznato i njegovo laksativno djelovanje.

Maslinovim uljem kao zaštitom od sunca već stoljećima se služe ribari, a posljednja istraživanja govore o njegovim ljekovitim svojstvima u slučaju opeklina od sunca.Znanstvena istraživanja novijeg datuma ukazala su da svježe ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži i kemijski spoj oleokantal koji djeluje poput lijekova za ublažavanja boli. Oleokantal je prirodno protuupalno sredstvo, a ima snagu i karakteristike koje u velikoj mjeri odgovaraju popularnim lijekovima protiv boli.

Dnevni unos 50 grama maslinovog ulja odgovara desetini doze lijeka protiv boli preporučene odraslim osobama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari