Pratite nas

Gospodarstvo

Mate Rimac: Aktivno radimo na izgradnji nove tvornice u blizini Zagreba

Objavljeno

na

Mate Rimac ostvario je ovih dana jedan od najvećih poslovnih uspjeha u svojoj karijeri: u srijedu je naime potvrđeno da je nakon trogodišnjih pregovora veliki Porsche preuzeo 10 posto udjela u hrvatskim tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes, sestrinskoj firmi koja se bavi proizvodnjom električnih bicikala.

Inovator iz Sv. Nedelje ostaje i dalje većinski vlasnik tvrtke koju je osnovao i koja nosi njegovo ime, premda priznaje da to vrlo vjerojatno neće još dugo biti tako.

Porsche je u Rimčeve tvrtke uložio 18,7 milijuna eura pa su tako postali jedni od većih udjeličara, nakon samog Rimca i kineske tvrtke Camel Group, a ispred tvrtki China Dynamics i New Automobile Development te još pet manjih dioničara.

S Matom Rimcem Jutarnji je razgovarao u srijedu u neprestano širećem pogonu njegove tvrtke u Sv. Nedelji, čija je procijenjena vrijednost već nakon posljednje investicije tvrtke Camel Group skočila preko milijardu kuna.

 Kako je došlo do ove investicije?

Tri smo godine s njima razgovarali o tome. Porsche je jedna velika, dosta konzervativna njemačka firma, mislim da njihovi prihodi iznose trećinu hrvatskog BDP-a.

Oni su oduvijek bili usmjereni na vlastite inovacije i vlastiti razvoj te su na početku bili dosta skeptični, s razmišljanjem da im nije potrebna nikakva vanjska mala tvrtka.

No kad su počeli surađivati s nama, oni koji su bili najskeptičniji postali su naši najveći zagovornici. Cijela je uprava na kraju bila za to, s cijelom smo upravom komunicirali i radili, a radili smo i mnoge projekte s njima.

Nikad ranije nisu radili investicije ovakvoga tipa. Mislim da su imali dva ulaganja u aplikacije, u softver pa je, između ostalog, i zbog toga proces trajalo toliko dugo.

Dodatni je razlog za tako dugotrajne pregovore i to što smo mi imali dosta posloženu vlasničku strukturu i svi su shareholderi morali odobriti svaku promjenu i svaku stavku. Ali, isplatilo se.

Dobiti Porsche za partnera stvarno je velika stvar i sada imamo puno stvari koje ćemo raditi s njima.

Koji vam je dugoročni plan razvoja?

-Svakako C2 staviti na tržište, proći svjetsku homologaciju i proizvoditi ga u količinama koje želimo. Imamo tu neke zanimljive stvari što se tiče automobila, koje će biti poznate u sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci. Ali glavni je cilj firme postati značajan proizvođač komponenti i sustava koje možemo dostavljati drugim velikim proizvođačima.

Izbacivati tisuće i jednog dana desetke tisuća komada motora, baterija, pogonskih sustava i tako dalje, ali to će još trajati godinama. Mi ciljamo 2022. ili 2023. godinu za taj uspon, za podizanje kapaciteta.

Veliki proizvođači imaju jako rigorozne uvjete i zahtjeve, kašnjenje s nečim nešto je što se ne događa, jer linija staje, minuta pauze na liniji predstavlja milijune. Auti idu u cijeli svijet, ako nešto nije dobro istestirano, nastaje katastrofa.

Mi moramo raditi na tome da dođemo iz maloserijske na velikoserijsku razinu i da to bude održivo pouzdano, da budemo spremni za to. Još nismo tamo, još imamo dug put pred sobom.

Dodatno, ako bih gledao neke velike stvari koje su vidljive izvana, to bi svakako bio naš novi kampus, velika tvornica koju planiramo graditi u blizini Zagreba.

Sve su to velike stvari i ozbiljne investicije, recimo, razvoj C2 je projekt u okvirima 100 milijuna eura. Tvornica će također biti projekt u okviru 100 milijuna eura.

 

Porsche kupio manjinski udio u Rimac Automobilima i Greyp Bikes

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Jamstvo za 3. maj do 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić uoči sjednice Vlade danas je kazao da će Vladina odluka o izdavanju jamstva za 3. maj biti uvjetna te da će to jamstvo u ovom trenutku biti do iznosa od 150 milijuna kuna.

“Odluka koju ćete danas čuti na Vladi je uvjetna, a prvi je uvjet na samoj Upravi društva da sa svim vjerovnicima postigne sporazum o odgodi potraživanja. U samoj odluci je to oko dvije godine, do 1. rujna 2021. To bi bila neka vrsta preduvjeta da se stvore daljnje pretpostavke za formalno izdavanje jamstva, koje bi bilo za kreditno zaduženje kod HBOR-a ili kod jedne ili više poslovnih banaka, to ćemo još vidjeti”, izjavio je Marić odgovarajući na upit novinara.

Dodao je i da bi resorno ministarstvo i Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ključni u smislu nadzora i analitike, trebali nastaviti pratiti tijek sredstava financijskih sredstava i pratiti odluka kojom se, kako je istaknuo, umanjuju postojeći gubici državnog proračuna.

Na pitanje koliko je to jamstvo, kazao je da je u ovom trenutku do iznosa od 150 milijuna kuna, čime bi se stvorile pretpostavke za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje.

Kazao je i da će se vidjeti hoće li taj iznos biti dovoljan za proizvodnju i rješavanje isplate zaostalih plaća, a ovisit će i o tome kako će uprava voditi razgovore s naručiteljima brodova.

Na pitanje je li to uvjetno jamstvo novi pristup u izdavanju državnih jamstava, Marić je kazao da je u ovom slučaju nije pretjerana novost, ali da je za izdavanje tog jamstva, s obzirom na to da je društvo blokirano od velikog broja vjerovnika, potrebno napraviti određene pretpostavke i ispuniti preduvjete.

Vlada bi danas trebala donijeti odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Brodogradilištu 3. maj kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i drugih banaka, radi stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Hrvatsku.

Plan za spas Brodogradilišta 3. maj predviđa da vjerovnici prihvate isplatu 15 posto njihovih potraživanja odmah, uz obvezu da za ostatak neće blokirati račun 3. maja tijekom sljedeće dvije godine. Isplata bi trebala biti osigurana novcem iz proračuna, kao i novac za pokretanje proizvodnje.

Direktor 3. maja Edi Kučan sredinom kolovoza rekao je da bi vjerovnici do kraja mjeseca potpisali izjave o stavljanju u mirovanje većeg dijela svojih potraživanja sljedeće dvije godine. Mirovanje 85 posto potraživanja omogućilo bi pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih brodova u riječkom brodogradilištu. To su brod za prijevoz rasutog tereta za kanadskog naručitelja Algomu i brod za prijevoz automobila i kamiona, koji se nalaze u opremnoj luci 3. maja, te brod za prijevoz kemikalija, koji je u brodogradilištu Uljanik u Puli.

Brod za prijevoz automobila i kamiona je u stečajnoj masi Uljanika, te za njega treba pronaći pravno rješenje, a brod u Uljaniku je u punom vlasništvu 3. maja, pa ga se može ponovno dotegliti do Rijeke na opremanje, kad se osiguraju uvjeti. Račun 3. maja blokiran je potraživanjima u ukupnom iznosu nešto manje od 80 milijuna kuna, a pojedinačni vjerovnici s najvećim potraživanjima su Ministarstvo financija i HEP.

Trgovački sud u Rijeci početkom kolovoza ponovno je odgodio ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečaja u tom brodogradilištu i to za 26. rujna, budući da je dogovoreno da se u Ministarstvu gospodarstva do 29. kolovoza utvrdi model financijske konstrukcije i drugih preduvjeta za nastavak proizvodnje. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari