Pratite nas

Pregled

Mate Rimac održao predavanje kadetima na Hrvatskom vojnom učilištu ‘Dr. Franjo Tuđman’

Objavljeno

na

Foto: MORH / M. Čobanović

“Ne može se uspjeti bez ustrajnosti, učenja i ulaganja”, poručio je Rimac

Hrvatski inovator i uspješan poduzetnik Mate Rimac održao je u ponedjeljak, 2. prosinca 2019. predavanje kadetima Hrvatske vojske na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu, priopćio je MORH

Pred više od 400 okupljenih kadeta Kadetske bojne “Predrag Matanović” te polaznicima studija Vojnog pomorstva iz Splita koji su predavanje iz Zagreba pratili video-vezom, Mate Rimac je iznio svoju životnu i poduzetničku priču protkanu ustrajnošću, ulaganjem i učenjem kao konstantom i jedinom formulom za uspjeh. Pritom je istaknuo kako je za uspješnost najvažnije učenje i dijeljenje znanja, te kako se takvo dijeljenje u svojoj konačnici pretvara u umnožavanje znanja.

Prisjećajući se početaka svog osobnog i poduzetničkog rasta te sazrijevanja, Rimac je pričao priču o neodustajanju, o strasti, o kreativnosti kojom je u počecima zajedno sa svojim timom nadoknađivao nedostatak sredstava, o upornosti i vjeri u sebe, o spremnosti na prihvaćanja rizika, o pronalaženju puta izvan utabanih staza, ondje gdje nitko prije nije prošao.

Mate Rimac je pred kadetima koji su ga pozorno slušali skicirao portret pobjednika i lidera. “Razmišljali smo o opstanku tvrtke i s jako malo resursa trebalo je napraviti jako puno – bila je to situacija slična onoj u kojoj se i Hrvatska vojska ponekad nalazila”.

Mate Rimac, čovjek koji je svoj put odabirao želeći se uvijek mjeriti i nadmetati s najboljima na svijetu poslao je kadetima snažnu poruku o važnosti ustrajanja, učenja, o osobnoj hrabrosti, snalažljivosti i upornosti. “Oduvijek, pa tako i danas volim razgovarati s ljudima koji su nešto postigli u sportu, u poduzetništvu. Ni u jednoj od djelatnosti čovjek ne može uspjeti bez ustrajnosti, učenja, ulaganja”.

Predavanju je nazočio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević koji je izrazio zadovoljstvo dolaskom Mate Rimca i njegovim predavanjem pred kadetima na Hrvatskom vojnom učilištu. “Važno je imati viziju onoga što želimo napraviti, a Mate je pravi primjer toga. Imate pravu viziju koja zahvaljujući vašem znanju, trudu i željom za uspjehom daje konkretne rezultate i to govori o vama i vašem karakteru”, rekao je ministar Krstičević.

 

Foto: MORH / M. Čobanović

 

Krstičević o nabavci borbenih aviona: Za 15-ak dana očekuje se da se službeno zatraže ponude od država

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan

Objavljeno

na

Objavio

Tema emisije Peti dan bila je humanističke znanosti vs STEM, a gosti komentatori Nino Raspudić, Petar Mitrikeski, Marijana Bijelić i Igor Mikloušić.

STEM je akronim koji označava znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, naglasila je u uvodu voditeljica.

Marijana Bijelić navela je da se znanosti dijele na prirodne, humanističke i društvene.

“Što je znanost apstraktnija, u najvećoj mogućoj mjeri je izvan ideologije.”, kaže Bijelić.

Petar Tomev Mitrikeski kao genetičar navodi da je STEM-ovac te objašnjava.

“Humanističke znanosti tiču se čovjeka, društvene znanosti promatraju institucije i čovjekovo ponašanje u skupini, a prirodne znanosti govore o genetici i evoluciji.”

Mikloušić: Pada interes za humanističkim znanostima

“Pada interes za humanističkim znanostima od 2008. od financijske krize”, navodi Mikloušić te ocjenjuje: “Ljudi koji će u budućnosti voditi financije ili državu moraju imati šire znanje”. Smatra da je važno da čovjek posjeduje znanje od umjetnosti do znanosti i arhitekture.

Gosti su spomenuli da su kontroverzne ideje razlog pada popularnosti društvenih znanosti poput propagiranja rodne ideologije.

Raspudić: STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani

Raspudić navodi da zbog raspodjele javnih sredstava dolazi do sukoba oko toga koje su od navedenih znanosti korisnije.

“STEM-ovci misle da su humanisti niškoristi, zgubidani.” te dodaje da “samo četvrtina STEM-ovaca radi u svom području.”

“Ludilo je zahvatilo dio zapadnih sveučilišta, stavljajući rodnu ideologiju u prvi plan. Previše smo opterećeni navodnim prestižnim sveučilištima koja propagiraju takve ideje.”, istaknuo je Raspudić.

“STEM je važan za kapitalizam, jer stvara prihode”, kaže Mitrikeski.

S druge strane, “STEM-ovci ujedno poboljšavaju kvalitetu života, sigurnost hrane i dr.”, naveo je Mikloušić.

“Prije je mjerilo znanja bilo poznavanje Shakespearea, a danas se gleda koliko je netko vješt u tehničkim znanostima”.

Za kraj, gosti su se složili da je suradnja svih područja važna za napredak cjelokupnog društva.

(HRT/narod.hr)

 

Nino Raspudić: Međunarodna zajednica je stvorila ‘hrvatsko pitanje’ u BiH

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U pokušaju ilegalnog ulaska iz Srbije u Hrvatsku glumili da su na biciklističkoj turneji!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MUP

Četiri muškaraca na biciklima stigla su na granični prijelaz Batina sa srbijanske strane i ležerno pokušali nastaviti biciklirati u Hrvatskoj. Izgledali su kao članovi biciklističkog kluba na turneji koje su tijekom ljeta – a ovaj se događaj zbio 1. rujna ove godine nešto iza 20 sati – vrlo popularne.

Vidjelo se da su uložili trud u prezentaciju: bili su jednako odjeveni, bijele majice imale su isti logo i natpis Bellastoria. Majice s logom, inače, izrađene su za projekt za djecu pod nazivom Bellastoria, koji uključuje ljetne kampove i radionice. Organizator projekta su biskupije talijanske regije Lombardija.

Kad ih je zaustavila hrvatska policija, tvrdili su da su članovi biciklističkog kluba i da moraju nastaviti turneju po Hrvatskoj. Tour od Croatia, ponavljali su. No, stvarna priča malo je drugačija – bila je riječ o Afganistancu i tri Iranca koji su na ovaj, osebujan i originalan način, ilegalno pokušali ući u Hrvatsku pa onda dalje na zapad, očito inspirirani dugom povijesti sporta kao instrumentom bijega iz domovine.

Kada se govori o međunarodnim sportskim natjecanjima, redom se spominju rezultati, rekordi i medalje.

Rjeđe se govori o drugoj strani takvih događaja – činjenici da se i dan-danas sportaši i prateće osoblje, koje legalno stigne u zemlju domaćina natjecanja, ne vraća kući, već zatraži azil ili jednostavno nestane, piše Večernji list

Tako je od četiri nigerijska sportaša koji su se natjecali u Puli jedan – doduše nakon neuspjelih prijelaza granice sa Slovenijom te prijave gubitka dokumenata – zatražio azil u Hrvatskoj. O tome, po nekim navodima, razmišlja i dvojac koji je za sada po neutvrđenim okolnostima – iako on za to krivi hrvatsku policiju – završio u BiH.

Sport kao instrument bijega nije nestao završetkom hladnog rata, kad su, primjerice, Olimpijske igre završavale masovnim bijegom. Iz Melbournea se 1956. kući nije željelo vratiti 30 Mađara, a igre u Münchenu 1972. čak je 117 sportaša iskoristilo za ostanak na zapadu. Samo su se države iz kojih dolaze prebjezi promijenile.

– Na svakom većem sportskom natjecanju ostane dio stranih sportaša i države organizatorice spremne su na to – kazao je lani Peter Beattie, organizator Igara Commonwealtha, kad je 26 sportaša iz Kameruna, Ugande i Ruande odbilo napustiti Australiju. Što se događa s njima, ovisi.

Neki odmah zatraže azil, kao sportaš iz Sudana koji je ušetao u policijsku postaju prije negoli su Olimpijske igre u Londonu 2012. i počele. Neki dobiju azil, drugi budu odbijeni i vraćeni u matične države. Veliki dio nestane bez traga, kao 11 izviđačica sa Svjetskog skupa u Švedskoj 2011.

Neki pak pobjegnu, i to doslovno, tijekom samog natjecanja – prije nekoliko godina tijekom Londonskog maratona – Mami Konneh Lahun iz Sierra Leona, nakon što je trčala 2 sata i 46 minuta i ušla 20. u cilj, nastavila je trčati i nestala.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari