Pratite nas

Gospodarstvo

Mate Rimac: Prosječna plaća nam je 12.000 kn, a FINA prikazuje 4600 kn!

Objavljeno

na

Mate Rimac otkrio je kolike su zaista plaće u njegovoj kompaniji Rimac Automobili i kako je došlo do razlike koja se prikazuje na Fini i onoga što se zapravo isplaćuje.

U Rimac Automobilima su prosječne plaće 12.000 kn netto dok Fina i drugi financijski servisi prikazuju 4.600 kn, napisao je na početku svog teksta objavljenog na medium.com poduzetnik Mate Rimac.

Rimac je izrazito nezadovoljan jer, kako kaže, ispada da su prosječne plaće u njegovoj tvrtki jako male. Razlog tome je, kako je objasnio, što plaće ljudi koji rade na razvoju i istraživanju se ne prikazuju kao plaće nego ulaganje u nematerijalnu imovinu.

Cjelovit Rimčev tekst donosimo u nastavku:

Disclamer: S ovim ne želim kritizirati FINA-u i druge institucije — ne smatram da je namjera u pitanju nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i od tad više puta razgovarali sa nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi ove problematike.

Hrvatska je dosta loše pozicionirana po investicijama u R&D i inovacijama u Europi što će se, nadam se, uskoro promijeniti.

Unatoč tomu su tvrtke koje ulažu u R&D zakinute. Svi izdaci za razvoj se MORAJU knjižiti pod nematerijalnu imovinu — gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) — to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu — kod nas je i propisano zakonom.

U našem slučaju se svi troškovi za razvoja automobila ili drugih sustava koje razvijamo, knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda — što u slučaju razvoja automobila može biti 5 ili više godina. U slučaju C_Two će to biti oko 100M Eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova.

U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način FINA ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna — dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici).

Takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D — isto R&D ulaganje kojeg su nam puna usta.

Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog — čini se da je u pitanju greška sustava koju nitko nije primijetio. No ta greška nama, i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D, izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi. Detaljnije objašnjenje ovog problema se može pronaći u dopisu koji smo slali FINA-i prije 2 godine:

Dok zbog gore navedenog problema ispada da su plaće u RA smiješne, je situacija sasvim drugačija — prosječna neto plaća u RA je oko 12.000 kn uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kn bez njega. Ukoliko uključimo ostale benefite (Božićnice, Uskrsnice…) je prosječna plaća iznad 13.000 kn netto. Ovdje se može vidjeti povijest naših plaća:

Istovremeno, na servisima poput Poslovna Hrvatska, dobivamo ovu sliku:

Upozoravao sam i Bisnode (vlasnik servisa poslovna.hr) na ovaj problem ali oni samo prenose podatke od FINA-e i smatraju da je točnost podataka FINA-ina odgovornost.

Ne tvrdim da su naše plaće fantastične — nama je želja mjeriti se sa najboljima i želimo, u skladu sa mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom da mi nismo isključivo razvojna firma (imamo velik dio zaposlenika koji nisu inženjer/white collar — proizvodnja, održavanje…), smatram da je trenutno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj.

Prosjek je još relevantniji s obzirom da nam je omjer prosječnih plaća i plaća management-a vrlo mali u odnosu na „svjetske“ firme — ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi dok je u SAD-u odnos CEO-a i „radnika“ preko 300x — stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme.

Iz rekapitulacija obračunatih troškova se može vidjeti i da isplaćujemo preko 1.000.000 € plaća mjesečno, odnosno pola milijuna Eura poreza i doprinosa — svaki mjesec — ne računajući Greyp, vanjske suradnike i studente.

Osim dezinformacije o prosječnoj plaći je i način o računanju broja zaposlenih za firmu poput RA potpuno neadekvatan. FINA računa broj zaposlenih na temelju ukupnog broja radnih sati u jednoj godini. Za tvrtke koje, poput RA, brzo rastu — taj podatak nema veze sa realnim stanjem. RA su u 2018. godinu ušli sa 232 stalno zaposlena a zaključili godinu sa 399 (vidi sliku ispod) dok u FINA-inim izvještajima stoji da imamo 316 zaposlenih.

Krajem listopada smo imali 513 stalno zaposlena + 83 studenta i vanjskih suradnika. Uz kolege iz Greypa smo na 665 — ne brojeći naše zaposlenike u JV-u u Kini. Dakle RA i Greyp imaju preko 575 stalno zaposlenih te 93 studenata i vanjska suradnika, dok će na raznim portalima stajati sasvim druge brojke.

Za ovaj slučaj razumijem da FINA i druge institucije ne mogu prilagođavati svoje sustave i procese anomalijama poput RA, no želim ukazati na to da brojevi na tim portalima nisu relevantni za mnoge brzorastuće tvrtke, pogotovo ako ulažu u R&D. Ovo nije samo problem za RA, nego i za mnoge druge tehnološke i brzorastuće tvrtke — problem koji bi trebalo biti relativno lako otkloniti.

Nadam se da će ovaj problem biti otklonjen kako tvrtke koje ulažu u R&D u buduće neće imati ovaj problem i prikazivati realno stanje tvrtki poput RA – zaključio je Rimac.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zadarsko područje je ‘corona free’, turistička očekivanja su velika

Objavljeno

na

Objavio

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut i župan zadarski Božidar Longin u četvrtak su u Zadru istaknuli velika očekivanja vezana uz dolazak turista u Zadarsku županiju jer je to ‘corona free’ zona te poručili da zdravstveni sustav ima plan funkcioniranja ako ponovno bude oboljelih.

“Nitko nije bio spreman za ono što nas je snašlo, ali reagirali smo izvanredno i pravovremeno. Da se ova epidemije vrati u bilo kojem obliku, mi smo za nju spremni. Na početku smo imali samo dva respiratora, a sad ih imamo dovoljno”, rekao je župan Longin te zahvalio zadarskim pomorcima, sportašima, gospodarstvenicima i svima koji su pomogli.

Longin: Sigurnost je hrvatski brand

Naglasio je kako je sigurnost hrvatski brand i da je Hrvatska pripremna za turističku sezonu.
“Sigurnost je naš, hrvatski brand i Hrvatska je pokazala svijetu kako se s pandemijom treba boriti. Spremni smo za sezonu u kolikom god obimu ona bila, a nadamo se da će biti dobra”, rekao je.

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut koji je u radnom posjetu Zadarskoj županiji rekao je da u toj županiji više nema niti jednog oboljelog.
“Nijedna osoba više nije ni u samoizolaciji tako da mogu reći da je Zadarska županija sada ‘corona free’, kako se popularno kaže. Proveli smo reaptrijaciju, povratak naših građana iz drugih zemalja koji su brodom došli u luku Gaženica odakle smo ih transportirali do njihovih krajnjih odredišta”, rekao je.
Istaknuo je kako se s takvim aktivnostima ranije nisu susretala, ali da su se oslonili na sposobnost i znanje.

Trut: Nema opuštanja

Trut je naglasio i kako je u nadolazećoj ljetnoj sezoni glavna smjernica ta da nema opuštanja.
“Glavna smjernica je ta da nema opuštanja. Stožeri civilne zaštite funkcioniraju i dalje, pratit će stanje na terenu, analizirati je i sukladno zahtjevima će reagirati. Vidjet ćemo koliko će turista dolaziti. Očekivanja su velika, a zdravstveni sustav ima plan o načinu funkcioniranja. Ako dođe do slučaja dolaska oboljelih ili proboja, znat ćemo funkcionirati”, poručio je Trut.

Uz krasnu destinaciju i smještaj, dodao je, sigurnost je glavni segment turističke sezone. “Pretpostavljamo da će strani turisti birati Hrvatsku jer se pokazala kao sigurna zemlja”, rekao je Trut.

Na sastanku je uz ostale bio i načelnik stožera Civilne zaštite Zadarske županije Šimo Vicković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari