Pratite nas

Gospodarstvo

Mate Rimac: Prosječna plaća nam je 12.000 kn, a FINA prikazuje 4600 kn!

Objavljeno

na

Mate Rimac otkrio je kolike su zaista plaće u njegovoj kompaniji Rimac Automobili i kako je došlo do razlike koja se prikazuje na Fini i onoga što se zapravo isplaćuje.

U Rimac Automobilima su prosječne plaće 12.000 kn netto dok Fina i drugi financijski servisi prikazuju 4.600 kn, napisao je na početku svog teksta objavljenog na medium.com poduzetnik Mate Rimac.

Rimac je izrazito nezadovoljan jer, kako kaže, ispada da su prosječne plaće u njegovoj tvrtki jako male. Razlog tome je, kako je objasnio, što plaće ljudi koji rade na razvoju i istraživanju se ne prikazuju kao plaće nego ulaganje u nematerijalnu imovinu.

Cjelovit Rimčev tekst donosimo u nastavku:

Disclamer: S ovim ne želim kritizirati FINA-u i druge institucije — ne smatram da je namjera u pitanju nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i od tad više puta razgovarali sa nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi ove problematike.

Hrvatska je dosta loše pozicionirana po investicijama u R&D i inovacijama u Europi što će se, nadam se, uskoro promijeniti.

Unatoč tomu su tvrtke koje ulažu u R&D zakinute. Svi izdaci za razvoj se MORAJU knjižiti pod nematerijalnu imovinu — gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) — to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu — kod nas je i propisano zakonom.

U našem slučaju se svi troškovi za razvoja automobila ili drugih sustava koje razvijamo, knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda — što u slučaju razvoja automobila može biti 5 ili više godina. U slučaju C_Two će to biti oko 100M Eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova.

U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način FINA ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna — dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici).

Takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D — isto R&D ulaganje kojeg su nam puna usta.

Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog — čini se da je u pitanju greška sustava koju nitko nije primijetio. No ta greška nama, i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D, izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi. Detaljnije objašnjenje ovog problema se može pronaći u dopisu koji smo slali FINA-i prije 2 godine:

Dok zbog gore navedenog problema ispada da su plaće u RA smiješne, je situacija sasvim drugačija — prosječna neto plaća u RA je oko 12.000 kn uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kn bez njega. Ukoliko uključimo ostale benefite (Božićnice, Uskrsnice…) je prosječna plaća iznad 13.000 kn netto. Ovdje se može vidjeti povijest naših plaća:

Istovremeno, na servisima poput Poslovna Hrvatska, dobivamo ovu sliku:

Upozoravao sam i Bisnode (vlasnik servisa poslovna.hr) na ovaj problem ali oni samo prenose podatke od FINA-e i smatraju da je točnost podataka FINA-ina odgovornost.

Ne tvrdim da su naše plaće fantastične — nama je želja mjeriti se sa najboljima i želimo, u skladu sa mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom da mi nismo isključivo razvojna firma (imamo velik dio zaposlenika koji nisu inženjer/white collar — proizvodnja, održavanje…), smatram da je trenutno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj.

Prosjek je još relevantniji s obzirom da nam je omjer prosječnih plaća i plaća management-a vrlo mali u odnosu na „svjetske“ firme — ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi dok je u SAD-u odnos CEO-a i „radnika“ preko 300x — stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme.

Iz rekapitulacija obračunatih troškova se može vidjeti i da isplaćujemo preko 1.000.000 € plaća mjesečno, odnosno pola milijuna Eura poreza i doprinosa — svaki mjesec — ne računajući Greyp, vanjske suradnike i studente.

Osim dezinformacije o prosječnoj plaći je i način o računanju broja zaposlenih za firmu poput RA potpuno neadekvatan. FINA računa broj zaposlenih na temelju ukupnog broja radnih sati u jednoj godini. Za tvrtke koje, poput RA, brzo rastu — taj podatak nema veze sa realnim stanjem. RA su u 2018. godinu ušli sa 232 stalno zaposlena a zaključili godinu sa 399 (vidi sliku ispod) dok u FINA-inim izvještajima stoji da imamo 316 zaposlenih.

Krajem listopada smo imali 513 stalno zaposlena + 83 studenta i vanjskih suradnika. Uz kolege iz Greypa smo na 665 — ne brojeći naše zaposlenike u JV-u u Kini. Dakle RA i Greyp imaju preko 575 stalno zaposlenih te 93 studenata i vanjska suradnika, dok će na raznim portalima stajati sasvim druge brojke.

Za ovaj slučaj razumijem da FINA i druge institucije ne mogu prilagođavati svoje sustave i procese anomalijama poput RA, no želim ukazati na to da brojevi na tim portalima nisu relevantni za mnoge brzorastuće tvrtke, pogotovo ako ulažu u R&D. Ovo nije samo problem za RA, nego i za mnoge druge tehnološke i brzorastuće tvrtke — problem koji bi trebalo biti relativno lako otkloniti.

Nadam se da će ovaj problem biti otklonjen kako tvrtke koje ulažu u R&D u buduće neće imati ovaj problem i prikazivati realno stanje tvrtki poput RA – zaključio je Rimac.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

U Hrvatskoj iduće godine 82 tisuće stranih radnika

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj će sljedeće godine raditi 82 tisuće stranih radnika, piše u ponedjeljak Večernji list, problematizirajući koče li stranci rast plaća koji se prema službenim podacima usporava.

Hrvatska se u posljednje vrijeme ističe po osjetnom smanjenju nezaposlenosti i naglom povećanju kvota za strane radnike koji već čine oko pet posto ukupnog broja zaposlenih, navodi dnevnik.

U pripremi je zakon kojim se mijenja režim zapošljavanja stranaca pa se više neće propisivati kvote, nego će se dozvole izdavati ovisno o stanju na domaćem tržištu rada. Sustav kvota trebao bi se zadržati privremeno, prva tri mjeseca, dok zakon ne prođe saborsku proceduru i dok se država ne pripremi za prihvat stranaca po novim uvjetima. Radne dozvole ove je godine zatražilo oko 12 tisuća tvrtki, s tim što su mnogi potezali i do Azije kako bi našli radnike!

Usporedo s donošenjem novog zakona, priprema se i odluka o kvotama za 2020., po kojoj bi iduće godine u Hrvatskoj moglo raditi 81.600 stranaca, od čega bi se 25 tisuća postojećih dozvola produljilo za još godinu dana te izdalo 56.600 novih. Najviše dozvola predviđeno je za građevinu – oko 24 tisuće – i turizam – oko 20 tisuća.

Dnevnik ističe da bi stranci morali raditi pod istim uvjetima kao i domaći radnici, no sindikati kažu da nitko ne nadzire poštuju li poslodavci propisane uvjete, barem u ona dva kolektivna ugovora čija je primjena proširena na sve tvrtke – u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

“Kad Dalekovod dobije posao u Švedskoj, sindikati ga provjeravaju koliko plaća radnike i poštuje li tamošnje uvjete. U Njemačkoj je to posao inspekcije i poreznih vlasti, a kod nas nitko ne nadzire primjenu kolektivnih ugovora”, kaže sindikalistica Ana Pezelj iz SSSH.

Sindikati se boje da će stranci srušiti ili zaustaviti rast plaća, no ni oni sami zasad taj svoj strah ne mogu potkrijepiti konkretnim analizama jer ih nema, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Počelo projektiranje trase plinovoda između BiH i Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U tijeku je izrada idejnog rješenja projekta Južna interkonekcija, plinovoda koji će povezati transportne plinovode Hrvatske i BiH, odnosno Plinacra i BH-Gasa.

Ovaj projekt, kako je priopćeno iz BH-Gasa, spada u linijske infrastrukturne projekte i u tijeku je projektiranje trase u dužini od 160 km čime ovaj projekt spada u najkompleksnije projekte koji se trenutno realiziraju u BiH. To je projekt koji svojom dužinom spada u projekte s najdužom projektiranom linijskom trasom u BiH. Kompleksnost projekta ogleda se i u tome što se projektiranje odvija na teritoriju četiri županije i zahtjeva uključenost svih lokalnih zajednica na tom području od ideje do realizacije.

Prvog kolovoza ove godine službeno je započela realizacija projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, održavanjem inicijalnog sastanka s projektantom. Izrada projektne dokumentacije financira se grant sredstvima Europske komisije, a za projektanta je izabran konzorcij Connecta – Mott MacDonald.

Projektant je započeo aktivnosti preciznog definiranja trase uz geodetsko snimanje i geološke istražne radove.  Poseban segment projektiranja je uporaba dronova za precizno određivanje trase plinovoda kao i točke spajanja plinovoda s obje strane granice.

S obzirom na to da trasa plinovoda prolazi kroz više županija Federacije BiH, kontaktirane su i relevantne institucije na federalnoj, županijskoj i općinskoj razini u svrhu ishodovanja neophodne prostorno-planske dokumentacije, te osiguranja informacija o postojanju prepreka kao što su minska polja, arheološke iskopine i slično.

Dosad je izvršeno geodetsko snimanje koridora plinovoda, te trasiranje dijela trase počevši od Novog Travnika. Trasa plinovoda je projektirana do danas na oko 40 km od zahtjevanih 160 km. Dodatno, započela su geološka istraživanja s ciljem utvrđivanja pogodnosti tla za polaganje plinovoda.

Ono što je posebno važno za ovu fazu izrade projektne dokumentacije je to da je BH-Gas započeo proceduru osiguranja grant sredstava za izradu glavnog projekta i granta za osiguranje  dijela sredstava za samu izgradnju plinovoda u BiH.

Realizacijom projekta Južna interkonekcija omogućit će se integracija bh. tržišta sa europskim tržištem prirodnog plina povezivanjem transportnih sustava prirodnog plina BiH i Hrvatske, te diverzifikacija pravaca i izvora opskrbe prirodnim plionom (LNG Krk, Kaspijska regija (projekat IAP), europska čvorišta za trgovinu plinom, uz povećanje sigurnosti opskrbe. Ujedno, projekt Južna interkonekcija je dio i neodvojivi krak plinovoda IAP čijom realizacijom, a kako je to priopćeno s posljednjeg sastanka u Azerbejdžanu, Bosna i Hercegovina će imati priliku i za kupovinu prirodnog plina s plinskih polja ove zemlje.

Projekt s bh. strane podrazumjeva izgradnju plinovoda granica HR/BiH – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, a sa strane Hrvatske podrazumijeva plinovod granica BiH-Zagvozd-Split, priopćeno je iz BH-Gasa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari