Pratite nas

Razgovor

Mate Rimac: Puno ljudi ima budućnost u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Počeo je u očevoj garaži prije deset godina. S nikakvim šansama, u zemlji u kojoj nitko ne razumije što on zapravo radi – izgradio je tvornicu sa 450 zaposlenih i proizvodi najbrže električne automobile na svijetu. Mate Rimac, čovjek koji utječe na globalne trendove gostovao je u HRT-ovoj emisiji Tončice Čeljuske “U svom filmu”.

“Teško je u automobilskoj indrustriji, ne samo u Hrvatskoj nego svugdje u svijetu. “Sam Elon Musk, koji je radio puno stvari u životu, kazao je kako je održavati proizvođača automobila na životu – jedna od najtežih stvari. To što nas još ima je sreća – ali i splet okolnosti i trud puno mladih ljudi”, kazao je Rimac. Fasciniran je Nikolom Teslom i želio je napraviti električni automobil koji će biti uzbudljiv. Njegov prvi automobil, “prva kocka” još uvijek je u garaži i u funkciji je.

Kako nisu mogli u početku sami napraviti svoj automobil, počeli su raditi tehnologiju za druge – i tako su opstali. Danas rade na dva kolosjeka. Tvrtka je preživjela jer su radili ekstremno. Griješili su i radili ponovno. To nije bila sramota, na greškama su učili. Dobili su posao da u 4 mjeseca izrade automobil. Spavali su na podu u firmi i uspjeli. Taj nukleus ljudi je još uvijek u firmi, na rukovodećim mjestima i danas im je čudno kad u 18 sati hodaju praznom tvrtkom. Rimcu je, kaže – teret neodrađanog posla uvijek na leđima pa je njegovo radno vrijeme i danas ekstremno. Veliki utjecaj na njega imao je njegov srednjoškolski profesor Vlainić s kojim je prošao cijeli svijet na natjecanjima.

Mate Rimac: Puno ljudi ima budućnost u Hrvatskoj

Odgovarajući na pitanje zašto je ostao u Hrvatskoj kazao je: Većina od tih 450 ljudi koji rade u firmi – danas ne bi bilo u Hrvatskoj. “Kad to vidimo, jednostavno dobijemo energiju. Puno ljudi ima budućnost tu. A ljudi iz svijeta biznisa mijenjaju percepciju o Hrvatskoj”, dodao je. Na sajmu u Ženevi njegov C_two je bio zvijezda. “Mi nemamo vremena gledati na naša postignuća, fokusirani smo na probleme. Vidimo samo milijun izazova koje moramo rješavati”, kazao je. “Ja kad vidim taj auto, vidim samo koliko nas posla čeka da ispoštujemo obveze”, dodao je. Pitajte me sa 4 do 5 godina, pa ću vam onda odgovoriti na pitanje ‘Jesmo li uspjeli?’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Stjepan Lozo: Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.

Objavljeno

na

Objavio

Ako postoje ratnici svjetla – a postoje (to su naši hrvatski branitelji) onda postoje i povjesničari svjetla.

To su pak znanstvenici koji po cijenu velikih životnih odricanja ispod debelih naslaga laži koje su širene u vrijeme komunističke Jugoslavije traže i nalaze istinu o povijesti Hrvata.

Jedan od “povjesničara svjetla” je i povjesničar sa splitskom adresom Stjepan Lozo. Nakon dugih 15 godina rudarenja po arhivima objavio je knjigu “Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.”

Tek je objavljena a već je podigla popriličnu prašinu jer razotkriva kako su Srbi manipulirali vlastitim zločinima i prebacivali ih na hrvatski narod. Stjepan Lozo gost je Moje Hrvatske.

Emisijom se obilježila i stogodišnjica “Prosinačkih žrtava” – nasilnog i krvavog gušenja protivnika jugounitarizma koji se zbio u Zagrebu 5. prosinca 1918. godine.

“Moju Hrvatsku” uređuje i vodi Nada Prkačin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Marin Strmota: Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

U hrvatskom medijskom prostoru o demografiji se uglavnom govori s domoljubnim nabojem i emocijama. Mlade obitelji se iseljavaju, rađa se sve manje djece, nacija stari i izumire. Može li ijedna ekonomska politika biti uspješna, a BDP rasti, uz manjak ljudi na tržištu rada?

O posljedicama demografske politike za gospodarstvo, mirovinski sustav i proračun u HRT-ovoj emisiji Druga strana govorio je doc. dr. sc. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

“Vrlo je nizak natalitet u cijeloj Europi i to je problem, ali je opasno reći da je Hrvatska kao i sve druge zemlje. Samo devet zemalja EU bilježi pad nataliteta. Hrvatska ima problem zato što su sve sastavnice demografskih kretanja negativne”, naglašava Strmota i dodaje kako je 2,1 dijete po obitelji “totalna stopa fertiliteta koja je potrebna da bi se mama i tata zamijenili”. “To u demografiji nazivamo jednostavnom reprodukcijom. U Hrvatskoj je to 1,4 djeteta po obitelji”, istaknuo je.

Strmota zaključuje kako je demografija nacionalni i ekonomski problem. Veliki je problem u Hrvatskoj, kaže, i obujam fertilne dobi žena. “Uslijed negativnih trendova, izgubili smo biološki potencijal. Da smo prije 15 godina pričali o ovom problemu, danas ne bismo bili u ovoj situaciji”, govori Strmota.

“Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku. Oni su napravili iskorak u usklađivanju poslovnog i privatnog života. Najveći udio skraćenog radnog vremena je u tim zemljama. Tu je najveća ravnopravnost spolova”, naglašava Strmota.

Smatra i da je kod nas sramotno nizak iznos doplatka za djecu i da se osnovica za doplatak nije mijenjala 20 godina. “Toliko o mjerama obiteljske politike. Mi iz godine u godinu imamo uštede u proračunu za doplatak na djecu, a neke druge zemlje ulažu u to”, naglasio je.

Kaže i kako je izašao iz politike zato što nije bilo tragova ozbiljne populacijske politike. “Rekao bih – primitivan pristup ovoj ozbiljnoj temi o kojoj ovise svi sustavi. Populacijska politika u Hrvatskoj ne postoji ni u jednoj varijanti”, komentirao je, poručivši: “Ulaganje u djecu je jedina investicija koja je isplativa na dugi rok”.

 

Marin Strmota: Migranti i demografija su povijesni izazov opstanka Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari