Pratite nas

Gospodarstvo

Mate Rimac: Radimo na autima koji će na tržištu biti tek 2022.

Objavljeno

na

Mate Rimac, danas vlasnik uspješne i jedne od najizvrsnijih novih tehnoloških hrvatskih tvrtki Rimac automobili, koja zapošljava 350 radnika i proizvodi najbrže električne automobile na svijetu, koji će u utorak će na ženevskom salonu automobila predstaviti novi model Concept_Two

Jeste li uzbuđeni prije premijere potpuno novog automobila, prvog nakon gotovo sedam godina?

– Naravno da smo uzbuđeni. Na razvoju novog automobila radimo intenzivno posljednje tri godine i napokon je došao trenutak da ga predstavimo. Radi se o potpuno novom automobilu, sve smo radili od nule i ništa nije preuzeto iz Concepta_One. Vjerujem da se vrlo rijetko razvijalo toliko sustava i komponenti za jedan automobil – šasija, ovjes, baterijski sustav, cijeli pogonski sustav uključujući motore, invertere i prijenosnike, sustav punjenja, pumpe, ventilatore, više od 30 upravljačkih jedinica, infotainment sustav pa sve do brisača, podizača prozora. Obično se za nove modele jako puno sustava preuzima od prethodnika, no mi smo se odlučili krenuti s čistim listom papira. Sve je razvijano s jednim ciljem – napraviti ultimativni sportski automobil koji ipak ima veliki stupanj udobnosti i korisnosti – rekao je Mate Rimac za Večernji list

Razvoj potpuno novog automobila trajao je tri godine, a u rujnu prošle godine dobili su snažnu financijsku injekciju potpisavši ugovorni sporazum o investiciji od 30 milijuna eura s Camel Group, najvećim kineskim proizvođačem baterija, čime su Kinezi ušli u vlasničku strukturu.

– Tvrtka i okolnosti u kojima smo razvijali novi automobil u odnosu na stari su potpuno različite. Kada je prvi Concept_One prezentiran nas je bilo 10-ak u maloj garaži, bez ikakvog iskustva. Svi smo prvi put sudjelovali na takvom projektu. Stoga smo naravno jako puno griješili ali i brzo učili. Danas smo tvrtka s više od 300 zaposlenih koja nije radila “samo” Concept_One, nego desetke projekata za tvrtke poput Jaguara, Renaulta, Aston Martina, Koenigsegga, Tajima, Qorosa i mnogih drugih. Kroz Concept_One, ali i sve ostalo što smo radili, skupili smo golemo znanje i iskustvo – a sve smo primijenili na novom automobilu. Naravno, zbog investitora su nam i financijski okviri sasvim drukčiji – kaže Rimac.

Iako su jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, muči ih manjak specijaliziranih stručnjaka.

– Rimac automobili i Greyp zajedno su prešli brojku od 350 zaposlenih. Mi zapošljavamo stalno, u svakom trenutku imamo stotinjak otvorenih natječaja. Zbog limitiranog potencijala rasta u Zagrebu, otvorili smo urede u Osijeku i Splitu, a pripremamo se otvoriti nekoliko ureda u Sloveniji i drugim europskim zemljama. Imamo velike ambicije i ne namjeravamo usporavati. Trenutačno nam je veliki problem prostor, jer se nalazimo u pet zgrada koje stalno dograđujemo, ali je teško pratiti tempo rasta – kaže. Rimac automobili su kao dobavljači vrlo značajnih sustava za automobile, prvenstveno vezane uz razvoj električnih i hibridnih automobila čija je era sve bliža, ali i konvencionalnih automobila u području infotainmenta, multimedijskih sustava i povezivosti automobila.

Angažirale su ih najveći svjetski proizvođači automobila. Za neke poslove se zna javno, ali za većinu njih ugovori su takvi da sami Rimac automobili to ne smiju objaviti.

– Možemo spomenuti neke proizvođače s kojima smo radili, za koje su podaci već javni: Jaguar, Renault, Aston-Martin, Koenigsegg, Tajima… Fokusirani smo na kompletan pogonski sustav, znači motor, inverter i prijenosnike, pa onda baterijske sustave, infotainment, connectivity i upravljačke sustave. Za Aston Martin, primjerice, razvijamo i proizvodimo kompletan baterijski, infotainment i connectivity sustav. Radi se o izuzetno kompleksnim sustavima za automobil koji bi trebao biti iznad bilo čega drugog što postoji jer je razvijan kao Formula 1 od Red Bull Formula 1 Teama, dok su sustavi koje mi proizvodimo potpuno razvijeni u Svetoj Nedelji. Dakle, pokrivamo cijeli spektar elektrifikacije i “smartizacije” automobila i cijeli proces – od ideje i koncepta do maloserijske proizvodnje – kaže Rimac.

Ponekad zaista nije lako kada na predstavljanjima automobila kojima se dive milijuni ljudi vidite nešto što ste vi razvili i stvorili, a nikomu to ne smijete reći. Pada li vam teško ta tajnovitost?

– Na počecima smo radili prototipove, onda smo radili na malim serijama poput Aston-Martina i Koenigsegga. Trenutačno je cijela tvrtka usmjerena na to da postane značajan proizvođač pogonskih i ostalih sustava, što je ogroman korak za malu i mladu tvrtku. Već radimo na velikoserijskim projektima za velike proizvođače koji će tek za nekoliko godina u serijsku proizvodnju. Za Aston-Martin smo primjerice radili dvije godine prije nego što je ta informacija postala javna, jer razvoj automobila traje minimalno tri godine, a kod velikih proizvođača i do sedam godina. Stoga mi danas radimo na automobilima koji će tek 2022. ugledati svjetlo dana. Meni ta tajnovitost u autoindustriji jako smeta i to uvijek otvoreno naglašavam našim kupcima, ali neka pravila igre se moraju poštovati – kaže Rimac.

Zanimljivo je i zbog čega veliki i najpoznatiji proizvođači ne žele otkrivati tko za njih radi vrlo važne sustave, pogotovo u današnjoj situaciji kad se način proizvodnje automobila mijenja. Proizvođači ulažu milijarde eura u razvoj automobila na alternativne pogone i nije im u interesu da se zna da oni sami nisu razvili vrlo bitne sustave koje ugrađuju u svoje automobile.

– Suradnja s nama je uvijek posebno osjetljiva jer za njih radimo strateške komponente – pogonske sustave i baterije, koje mijenjaju termalne motore, što je dosad bila srž automobila i ono što su proizvođači radili sami – to je bio njihov DNK. Da za njih radimo jednostavne komponente, ne bi ih bilo briga zna li se ili ne da to zapravo mi radimo, ali za strateške komponente su druga pravila igre. U Ženevi će uz naše vlastite automobile biti barem četiri automobila s našim sustavima. Nadamo se da će bar jedan objaviti izvor komponenti – kaže Rimac.

 

A ovaj je tjedan Rimac podigao veliku prašinu svojom objavom na Facebooku kako je jedna od velikih njemačkih automobilskih kompanija, koja ima prihode gotovo na razini hrvatskog BDP-a, izabrala Srbiju za gradnju proizvodnog pogona za električne pogonske sustave, a Hrvatska uopće nije bila među 15 kandidata u izboru lokacije. Srpski su se mediji raspisali o tome, nagađa se radi li se o BMW-u, Mercedesu ili Audiju odnosno VW grupaciji, a o temi se oglasio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji kaže da još ne smije iznositi pojedinosti, ali da se radi o velikoj investiciji koja će u središnjoj Srbiji zaposliti nekoliko tisuća radnika.

– Ne mogu reći o kojoj se tvrtki radi, ali sve će se znati za dva mjeseca. Dogovorio sam s tom tvrtkom dijalog s našom Vladom, kako bi naši vladajući razumjeli koji su kriteriji, što druge države nude i što Hrvatska može napraviti da postane atraktivna ulagačima. Ja to već godinama govorim i već sam bio na desecima sastanaka. Doista imam želju pomoći privući investitore u Hrvatsku. Znam da će neki u Hrvatskoj to sigurno interpretirati kao pokušaj da nešto izvučem za svoju tvrtku, što uopće nije istina. Želim da drugi dođu ovdje, da stvorimo okruženje gdje će tvrtke poput Boscha, Porschea ili Magne stvarati tisuće vrhunskih radnih mjesta. No sve što sam radio bilo je bez rezultata. Ne vjerujem da je razlog zloba ili želja za osobnom korišću, nego čisto poslovno neiskustvo i zaokupljenost drugim, apsolutno nevažnim stvarima. Stoga nisam optimističan po tom pitanju. Naši političari vjeruju da je vrhunac interakcije s investitorom osigurati sastanak s visokorangiranim političarom. Tvrtke takve stvari ne zanimaju, zanimaju ih samo konkretna djela i uvjeti poslovanja. Od sastanka od kojeg nema nikakvog “follow-upa”, nitko nema ništa – kaže Rimac za Večernji list

Rimac otkrio detalje Concepta Two: Bit će nešto sasvim novo i potpuno drugačije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Potpisan Ugovor o kupnji hotela ‘Ero’ – Novi vlasnik je Vlada HNŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg i ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u utorak su potpisali Ugovor o primopredaji hotela ”Ero” u vlasništvo Vlade HNŽ-a.

Potpisivanjem Ugovora okončane su aktivnosti oko kupnje hotela ”Ero” gdje će biti smještena županijska tijela uprave, priopćeno je iz županijske vlade.

Premijer Herceg istaknuo je kako sada slijedi rekonstruiranje zgrade Hotela kako bi ona bila funkcionalna, kako bi mogla odgovoriti potrebama te kako bi uskoro građani mogli na jednom mjestu završiti najveći dio administrativnih poslova.

“Uštede koje ćemo ostvariti smještajem na jednom mjestu, kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze, potvrdit će opravdanost ovoga investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11.000.000 maraka”, kazao je Herceg nakon potpisivanja spomenutog ugovora.

Ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić izrazio je zadovoljstvo što je današnjim potpisivanjem Ugovora transparentno i u obostranom interesu službeno okončan postupak prodaje hotela ”Ero” .

”Vjerujem kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju kako bi građanima HNŽ-a na jednom mjestu bile dostupne sve usluge županijskih tijela uprave,” kazao je Krnjić.

Inače, uz nazočnost predstavnika notarskog ureda Musa, na potpisivanju Ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNŽ Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10.550.144 maraka, bili su nazočni Ivan Rogić, zamjenik ravnatelja i Eugen Ćubela, predsjednik Upravnog odbora FZ MIO, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari