Pratite nas

Gospodarstvo

Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Objavljeno

na

Osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac u sklopu međunarodnog festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija Device_art u ponedjeljak je u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) održao gostujuće predavanje “Spoj tehnologije, znanosti, umjetnosti i strasti”, temeljeno na njegovim dosadašnjim iskustvima s novim tehnologijama.

“S velikim zadovoljstvom sudjelujem kao govornik na temu koja mi je vrlo bliska. Rimac tehnologija i vozila – osmišljeni, razvijeni i proizvedeni na periferiji Zagreba u Hrvatskoj, savršen su primjer tehnološkog remek-djela kao umjetničkog medija, upravo onog što je festival”, rekao je osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac.

Ispričao je kako se zanimao za aute od malena, a sve je započelo u njegovoj garaži. Od dvanaeste godine pobjeđivao je na natjecanjima elektronike u školi, a s 18 godina kupio je svoj prvi rabljeni auto na kojemu je eksperimentirao i poboljšavao ga za trke.

Inspiracija mu je bio Nikola Tesla i zanimalo ga je zašto nitko ne koristi električni motor za trke, pa je to napravio sam, a njegov stari BMW e-M3 postao je prvi električni automobil koji je pobijedio benzinski na službenoj utrci te kategorije.

“Nije baš vjerojatno da će netko pokrenuti tvrtku automobila u Hrvatskoj. Velike automobilske tvrtke su financijski jače od cijele naše države i ljudi me često pitaju zašto sam ostao u Hrvatskoj. Htio sam osnovati tvrtku ovdje, baš da pokažem da se može”, istaknuo je Rimac.

Sveta Nedjelja lider na tržištu akumulatora hiper-automobila

Kazao je da su morali prevladati teške izazove, bili su na rubu prekida mnogo puta, pogotovo u 2017. godini, dane i noći provodili su u tvornici u Svetoj Nedjelji, a nisu ni znali “baratati s cijenama i ugovorima”.

“Tražio sam odvjetnika u Zagrebu koji bi pomogao s time, ali nisam ga mogao pronaći jer ugovori koje su naši ulagači tražili nisu česti u Hrvatskoj”, ocijenio je.

Naglasio kako su se tek prije godinu dana stabilizirali dovoljno da se ne moraju brinuti za sljedeći mjesec. Danas, Rimac Automobili zapošljava 500 zaposlenika na više lokacija i surađuje s vodećim imenima autoindustrije za koje proizvodi auto-dijelove.

“Znate kako se kaže da vrijeme leti. Osobno, čini mi se kao da sam preživio pet života u ovih 10 godina. Najveći uspjeh nam je što još postojimo”, kazao je dodavši da trenutno proizvode i razvijaju baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze.
“To znači da je Sveta Nedjelja svjetski lider na tržištu akumulatora hiper-automobila”, istaknuo je.

Ne želi se uspoređivati s Elonom Muskom, južnoafričkim izumiteljem koji stoji iza tehnoloških imena Tesla i SpaceX, iako je njegov električni auto jači od Teslinog, ali, dodaje, da možda postoje sličnosti s njim i Muskom od prije 20 godina, kada je i Musk tek osnovao jednu od svojih prvih tvrtki PayPal.

Automobili su umjetnost

Na pitanje zašto ne radi komercijalne automobile koje bi si prosječan Hrvat mogao priuštiti, odgovara kako ga to ne zanima – strast su mu sportski automobili u kojima vidi umjetnost.

Kaže da su automobili kombinacija materijala, kemije, programa, elektrotehnike, simulacije, metodologije, znanosti, umjetnosti i dizajna; kombinacija koja mora zadovoljiti sve pretpostavke, od aerodinamičnosti do propisa.

“To su složeni uređaji koji kombiniraju sve što čovječanstvo čini u jedan proizvod. Mislim da na svijetu ne postoji toliko mnogo drugih proizvoda koji kombiniraju toliko različitih polja i toliko zanimljivih kutova u samo jedan proizvod”, ocijenio je Rimac dodavši kako materijali i elektronika zajedno čine svojevrsnu simfoniju.

Objasnio je kako kod automobila nije bitno da samo radi, nego da i dobro izgleda. Kvalitetne tvrtke testiraju i razvijaju svaki detalj, od osjećaja koji se dobi kada se pritisne gumb, do zvuka zatvaranja vrata.

“Mali detalji su zanimljivi. Stvari koje će rijetko tko vidjeti. I ružan i lijep dio mogu imati jednaku cijenu, ali lijep dizajn pokazuje da je nekome stalo i da je uložio dodatan trud u proizvod”, poručio je.

Device_art je međunarodni festival koji se od 2004. godine bavi tehnološkim napravama, strojevima i robotikom u suvremenoj umjetnosti, organizira ga udruga Kontejner, a od 7. prosinca 2018. do 3. veljače 2019. održava u Splitu, Zagrebu i Rijeci.

(Hina)

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje, što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Objavljeno

na

Objavio

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok, piše u srijedu Večernji list.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura), navodi dnevnik.

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari